IVF i zdravlje dojke

Hormoni na kratko, strah na dugo: IVF i rak dojke

Name: Hormoni na kratko, strah na dugo: IVF i rak dojke
Creator: Dr. Tatjana Mioč-Pranić

Hormonska stimulacija tijekom IVF postupka privremeno povisuje razinu estrogena i progesterona, ali velika dugoročna istraživanja ne pokazuju da zbog toga raste rizik od raka dojke.

Zabrinutost je razumljiva jer je dio tumora dojke hormonski osjetljiv, a stimulacija jajnika privremeno stvara više koncentracije hormona nego prirodni ciklus. Međutim, kratkotrajna hormonska izloženost tijekom IVF-a nije jednaka dugotrajnoj izloženosti tijekom više godina.

Više od 25.000 žena praćeno je dva desetljeća

Nizozemska OMEGA studija obuhvatila je 25.108 žena liječenih zbog neplodnosti. Među njima je 19.158 započelo IVF liječenje između 1983. i 1995. godine, dok je 5.950 žena prošlo druge oblike liječenja neplodnosti.

Prosječan broj IVF ciklusa iznosio je 3,6, a žene su praćene medijanom od 21 godine. Do završetka praćenja njihova je prosječna dob bila približno 54 godine, što je omogućilo vjerodostojniju procjenu dugoročnog rizika.

Rizik se nije razlikovao od usporednih skupina

Tijekom praćenja zabilježeno je 839 invazivnih karcinoma dojke i 109 karcinoma in situ. Učestalost raka dojke među ženama liječenima IVF-om nije se razlikovala od učestalosti u općoj populaciji ni od one među ženama liječenima drugim metodama.

Do 55. godine života kumulativna učestalost iznosila je 3,0 % u IVF skupini i 2,9 % u skupini bez IVF-a. Rizik se nije povećavao s duljinom praćenja ni s većim brojem provedenih IVF ciklusa.

Dugoročni podatci ostaju ohrabrujući

Sustavni pregledi i stručne smjernice objavljeni nakon nizozemske studije također ne nalaze uvjerljive dokaze da stimulacija jajnika, primjena gonadotropina ili postupci medicinski pomognute oplodnje povećavaju ukupni rizik nastanka raka dojke.

Što stvarno utječe na rizik raka dojke?

Dob žene

Rizik raka dojke raste s dobi, osobito nakon menopauze.

Obiteljska anamneza

Rak dojke ili jajnika kod bliskih srodnica može upućivati na nasljedni rizik.

Genetske varijante

Patogene varijante gena BRCA1, BRCA2 i drugih gena mogu znatno povećati rizik.

Životni i reproduktivni čimbenici

Tjelesna masa, alkohol, reproduktivna povijest i hormonska izloženost utječu na rizik.

Zašto je povezanost IVF-a i raka teško istraživati?

Rak dojke najčešće nastaje mnogo godina nakon liječenja neplodnosti, pa su za procjenu mogućeg rizika potrebna velika istraživanja s dugotrajnim praćenjem. Žene koje prolaze IVF istodobno se po dobi, reproduktivnoj povijesti i zdravstvenim osobinama mogu razlikovati od opće populacije.

Sama neplodnost, odgađanje prve trudnoće i činjenica da neke žene nisu rađale mogu utjecati na rizik raka dojke. Zato su osobito vrijedne usporedbe sa ženama koje također imaju neplodnost, ali nisu liječene IVF-om.

Što ako žena ima obiteljski ili nasljedni rizik?

Žene s izraženom obiteljskom anamnezom raka dojke ili jajnika trebaju procjenu osobnog rizika neovisno o IVF-u. Prema obiteljskoj povijesti može se preporučiti genetsko savjetovanje, raniji početak probira ili kombinacija mamografije i magnetske rezonancije.

Postojanje nasljednog rizika ne znači automatski da stimulacija jajnika nije moguća, ali plan treba prilagoditi zdravstvenom stanju i uskladiti s ginekologom, onkologom i kliničkim genetičarom.

Najvažnija poruka

Dugoročna istraživanja i suvremene stručne smjernice ne pokazuju da stimulacija jajnika ili IVF povećavaju ukupni rizik raka dojke. Osobni rizik procjenjuje se prema dobi, obiteljskoj anamnezi, genetskim čimbenicima i drugim poznatim okolnostima, a ne prema samoj činjenici da je žena prošla IVF.

IVF ne mijenja preporuke za pregled dojke

Prethodni IVF postupak sam po sebi nije razlog za češću mamografiju niti za poseban onkološki probir. Preglede treba planirati prema dobi, nalazima dojke, obiteljskoj anamnezi i individualno procijenjenom riziku.

Svaku novu kvržicu, uvlačenje kože ili bradavice, krvavi iscjedak, novu asimetriju ili drugu trajnu promjenu dojke potrebno je pregledati neovisno o dobi i vremenu posljednjeg probira.

Autor

Dr. Tatjana Mioč-Pranić, specijalistica ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Stručni sadržaji Poliklinike Harni pripremaju se s ciljem jasnog, odgovornog i pacijenticama razumljivog informiranja o ginekološkom i reproduktivnom zdravlju.

Informacije u članku služe zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti individualnu procjenu rizika, pregled dojke ni savjet liječnika. O potrebi za pregledom, genetskim savjetovanjem i odgovarajućim programom probira odlučuje se prema osobnoj i obiteljskoj anamnezi.