Kako nastaje trudnoća?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Uvod u neplodnost
Kako nastaje trudnoća?
Trudnoća nastaje slijedom međusobno povezanih događaja: sazrijevanjem jajne stanice, ovulacijom, prolaskom spermija, oplodnjom u jajovodu, razvojem embrija i implantacijom blastociste u pripremljeni endometrij. Za uspješno začeće svaki se korak mora dogoditi u odgovarajuće vrijeme i u povoljnom biološkom okruženju.
Od ovulacije do implantacije
Začeće nije jedan trenutak, nego slijed događaja koji započinje još prije ovulacije, sazrijevanjem dominantnog folikula i jajne stanice.
Nakon ovulacije jajnu stanicu prihvaća jajovod. Ako su prisutni funkcionalno sposobni spermiji, oplodnja se najčešće događa u njegovu proširenom dijelu. Oplođena jajna stanica zatim se dijeli i tijekom nekoliko dana putuje prema maternici.
Kada se razvije u blastocistu, zametak započinje implantaciju u endometrij. Trofoblast potom počinje stvarati hCG, hormon koji održava funkciju žutog tijela i ranu trudnoću.
Oplodnja i trudnoća nisu isti događaj
Oplodnja označava spajanje jajne stanice i spermija. Nakon toga slijede stanične diobe, razvoj blastociste i implantacija.
Test na trudnoću otkriva hCG koji se počinje stvarati tek nakon početka implantacije, pa između oplodnje i pozitivnog testa prolazi više dana.
Glavni koraci nastanka trudnoće
Što je potrebno za prirodno začeće
Prirodna trudnoća zahtijeva usklađenu funkciju jajnika, jajovoda, maternice, endometrija i muškoga reproduktivnog sustava.
Zrela jajna stanica
Folikul mora sazrijeti i osloboditi jajnu stanicu sposobnu za oplodnju.
Funkcionalni spermiji
Spermiji moraju biti dovoljno brojni, pokretljivi i sposobni oploditi jajnu stanicu.
Prohodan jajovod
Jajovod omogućuje susret spolnih stanica i prijenos embrija prema maternici.
Receptivan endometrij
Sluznica maternice mora u pravom trenutku biti pripremljena za implantaciju.
Sazrijevanje jajne stanice i ovulacija
Na početku ciklusa FSH potiče rast skupine folikula, od kojih jedan najčešće postaje dominantan. Kako raste, folikul stvara estradiol koji potiče razvoj endometrija i priprema nastanak LH vala.
LH val pokreće završno sazrijevanje jajne stanice i ovulaciju. Jajna stanica izlazi iz folikula te je prihvaćaju fimbrije jajovoda.
Ovulacija nije uvijek 14. dana ciklusa. U duljim ciklusima najčešće je kasnija, a u kraćima ranija. Hormonski proces detaljnije je opisan u članku Hormonska regulacija ovulacije.
Plodno razdoblje
Plodno razdoblje obuhvaća nekoliko dana prije ovulacije i sam dan ovulacije. Spermiji u povoljnoj cervikalnoj sluzi mogu preživjeti nekoliko dana, dok jajna stanica nakon ovulacije ostaje sposobna za oplodnju približno 12 do 24 sata.
Zato su spolni odnosi prije ovulacije osobito važni. Za većinu parova odnosi svaka dva do tri dana tijekom ciklusa omogućuju da spermiji budu prisutni u plodnom razdoblju.
Nije potrebno pronaći jedan savršeni dan
Kalendarsko računanje ovulacije nije uvijek pouzdano, osobito kod promjenjivih ciklusa. Pretjerano usmjeravanje na samo jedan dan može povećati stres bez stvarne koristi.
Put spermija
Nakon ejakulacije velik broj spermija dospijeva u rodnicu, ali samo malen dio prolazi kroz vrat maternice i nastavlja prema jajovodima.
Tijekom plodnih dana estradiol čini cervikalnu sluz prozirnijom, rastezljivijom i propusnijom. Sluz štiti spermije, olakšava njihov prolazak i pomaže odabiru pokretljivijih stanica.
Tijekom prolaska kroz ženski reproduktivni sustav spermiji prolaze funkcionalne promjene potrebne za oplodnju. Do jajne stanice dolazi samo malen broj najpokretljivijih spermija.
Oplodnja u jajovodu
Oplodnja se najčešće događa u ampuli jajovoda. Spermij prolazi kroz stanice koje okružuju jajnu stanicu i veže se za njezin zaštitni omotač, zonu pelucidu.
Nakon ulaska jednoga spermija jajna stanica završava svoju mejotičku diobu, a muški i ženski genetski materijal povezuju se u novu stanicu – zigotu.
Istodobno se aktiviraju mehanizmi koji sprječavaju ulazak dodatnih spermija.
Rani razvoj embrija
Zigota
Prva stanica novog organizma nastala spajanjem jajne stanice i spermija.
Stanične diobe
Zigota se dijeli na dvije, četiri i više stanica tijekom putovanja kroz jajovod.
Morula
Kompaktna nakupina stanica koja ulazi u materničnu šupljinu.
Blastocista
Razvojni stadij sposoban izaći iz zone pelucide i započeti implantaciju.
Priprema endometrija
Dok se embrij razvija, endometrij se priprema za njegov dolazak. Estradiol u prvoj polovici ciklusa potiče rast sluznice maternice, a progesteron nakon ovulacije njezinu sekretornu preobrazbu.
Žlijezde endometrija počinju stvarati sekret, stroma postaje edematozna, a krvne žile se prilagođavaju mogućoj trudnoći.
Endometrij i embrij moraju biti vremenski usklađeni. Sama debljina endometrija nije jedino mjerilo njegove receptivnosti.
Implantacija i početak trudnoće
Implantacija započinje kada blastocista izađe iz zone pelucide i prihvati se za receptivni endometrij. Trofoblast se zatim učvršćuje i postupno prodire u sluznicu maternice.
Vanjske stanice blastociste sudjeluju u stvaranju buduće posteljice, dok se iz unutarnje stanične mase razvija embrij.
Nakon početka implantacije sinciciotrofoblast počinje stvarati hCG. Taj hormon održava žuto tijelo i proizvodnju progesterona potrebnu za nastavak trudnoće.
Više o hormonalnim promjenama pročitajte u članku Hormoni tijekom trudnoće.
Kada test na trudnoću postaje pozitivan
hCG se najprije pojavljuje u krvi, a zatim u urinu. Kućni test najpouzdanije je učiniti nakon očekivanog početka menstruacije.
Ako je ovulacija bila kasnija, test može ostati negativan iako se trudnoća tek razvija. U tom se slučaju može ponoviti nakon nekoliko dana.
Zašto svaka oplodnja ne završava trudnoćom
Ljudska reprodukcija prirodno nije potpuno učinkovita. Ne završi svaka ovulacija oplodnjom, niti se svaka oplođena jajna stanica razvije do implantacije.
Rani razvoj može prestati zbog kromosomskih nepravilnosti, poremećaja prvih staničnih dioba, slabije razvojne sposobnosti embrija ili neuspjele implantacije.
Velik dio vrlo ranih gubitaka događa se prije očekivane menstruacije i nikada se klinički ne prepozna. Najčešće nije posljedica uobičajenih dnevnih aktivnosti ili nečega što je žena učinila.
Gdje proces može biti otežan
Izostanak ovulacije
Bez oslobađanja jajne stanice prirodna oplodnja nije moguća.
Promijenjen spermiogram
Smanjen broj, pokretljivost ili funkcija spermija mogu otežati oplodnju.
Oštećeni jajovodi
Spermiji i jajna stanica ne mogu se susresti ili embrij ne može dosegnuti maternicu.
Poremećaj implantacije
Embrij i endometrij moraju biti razvojno i vremenski usklađeni.
Kada potražiti pomoć
Obrada se najčešće preporučuje ako trudnoća ne nastane nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa kada je žena mlađa od 35 godina, odnosno nakon šest mjeseci kada ima 35 ili više godina.
Procjenu treba započeti ranije kod neredovitih ili odsutnih menstruacija, endometrioze, bolesti jajovoda, smanjene ovarijske rezerve, ranijih operacija ili poznatog poremećaja spermiograma.
Detaljnije pročitajte u temi Kada započeti obradu neplodnosti?.
Uvod u neplodnost
Temeljne stranice objašnjavaju što je neplodnost, kada započeti obradu, kako nastaje trudnoća i kako se plodnost mijenja tijekom života.
Što je neplodnost?
Definicija, vrste te ženski, muški i zajednički čimbenici neplodnosti.
Kada započeti obradu?
Pravilo 12 i šest mjeseci te razlozi za procjenu bez odgađanja.
Plodnost kroz život
Kako se ženska i muška plodnost mijenjaju s dobi.
Uzroci neplodnosti
Pregled ovulacijskih, tubarnih, materničnih, muških i drugih čimbenika.
Povezane teme
Hormonska regulacija ovulacije
Razvoj folikula, porast estradiola, LH val i oslobađanje jajne stanice.
Ovulacija
Plodni dani, znakovi ovulacije i načini njezina praćenja.
Tubarni čimbenici neplodnosti
Uloga jajovoda u oplodnji i prijenosu embrija prema maternici.
Endometrij i implantacija
Hormonska priprema endometrija i komunikacija između blastociste i maternice.
Kada prirodna trudnoća izostaje
Potrebno je procijeniti ovulaciju, ovarijsku rezervu, prohodnost jajovoda, maternicu, endometrij i spermiogram partnera te prema nalazima izraditi individualni plan.
Napomena: Sadržaj služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Procjena plodnosti temelji se na dobi, ciklusu, anamnezi te nalazima oba partnera.