Osnove i obrada neplodnosti
Plodnost kroz život
Plodnost se mijenja tijekom cijeloga života. Kod žene je usko povezana sa životnom dobi, brojem preostalih folikula i kvalitetom jajnih stanica, dok su promjene muške plodnosti najčešće postupnije. Redovite menstruacije i uredan AMH sami po sebi ne jamče trudnoću.
Plodnost nije jednaka tijekom cijeloga života
Reproduktivna sposobnost mijenja se od puberteta, preko rane i kasne reproduktivne dobi, do perimenopauze i menopauze. Kod žene se s vremenom smanjuju i broj preostalih folikula i vjerojatnost da jajna stanica bude kromosomski uredna.
Kod muškarca proizvodnja spermija najčešće traje i u starijoj dobi, ali se postupno mogu mijenjati njihova kvaliteta, integritet DNA i seksualna funkcija. Na plodnost oba partnera dodatno utječu bolesti, operacije, lijekovi, pušenje i opće zdravstveno stanje.
Dob žene najvažniji je prirodni čimbenik plodnosti
Životna dob snažno utječe na broj i kromosomsku kvalitetu jajnih stanica, vjerojatnost oplodnje i urednog razvoja embrija te rizik ranoga spontanog pobačaja.
Promjena nije nagla niti počinje na određeni rođendan. Plodnost se smanjuje postupno, a pad postaje klinički izraženiji nakon sredine tridesetih godina.
Plodnost u različitim životnim razdobljima
Dvadesete godine
Prosječno su povezane s najvećom kvalitetom jajnih stanica i najnižim rizikom kromosomskih pogrešaka.
Rane tridesete
Plodnost je često još dobra, ali se broj preostalih folikula i dalje smanjuje.
Nakon 35. godine
Vrijeme do trudnoće prosječno se produljuje, a raste rizik spontanog pobačaja.
Nakon 40. godine
Prirodna trudnoća i dalje je moguća, ali je prosječna mjesečna vjerojatnost znatno niža.
Dob opisuje prosječan biološki tijek, ali ne zamjenjuje individualnu procjenu. Endometrioza, oštećenje jajovoda, poremećaji ovulacije, ranije operacije i promjene spermiograma mogu smanjiti plodnost neovisno o životnoj dobi.
Ovarijska rezerva nije isto što i kvaliteta jajnih stanica
Ovarijska rezerva
Opisuje količinu preostalih folikula i očekivani odgovor jajnika na stimulaciju. Najčešće se procjenjuje AMH-om i brojem antralnih folikula.
Kvaliteta jajnih stanica
Odnosi se na sposobnost oplodnje i razvoja kromosomski urednog embrija. Najsnažnije je povezana sa životnom dobi žene.
Mlađa žena može imati smanjenu ovarijsku rezervu, ali preostale jajne stanice prosječno imaju povoljniju kromosomsku kvalitetu nego u starijoj dobi. Obrnuto, uredan ili visok AMH u kasnijoj reproduktivnoj dobi ne uklanja dobno uvjetovan pad kvalitete jajnih stanica.
AMH nije test prirodne plodnosti
AMH ne pokazuje prohodnost jajovoda, ovulaciju, kvalitetu spermija, razvoj embrija ni mogućnost implantacije. Najkorisniji je u procjeni ovarijske rezerve i očekivanog odgovora jajnika na stimulaciju.
Nizak AMH sam po sebi ne dokazuje neplodnost, kao što visok AMH ne jamči prirodnu trudnoću.
Redovita menstruacija nije jamstvo očuvane plodnosti
Menstrualni ciklus pokazuje da hormonska aktivnost jajnika još postoji, a pravilni ciklusi najčešće upućuju na ovulaciju. Ne može, međutim, izravno pokazati kromosomsku kvalitetu jajne stanice.
Zato žena može imati pravilne menstruacije i ovulacije, a istodobno dobno smanjenu mogućnost razvoja kromosomski urednog embrija. Značajan pad plodnosti nastupa godinama prije menopauze.
Što može ranije smanjiti ovarijsku funkciju
- operacije jajnika, osobito ponavljani zahvati i operacije endometrioma
- kemoterapija, zračenje i druga gonadotoksična liječenja
- endometrioza i druge bolesti koje zahvaćaju jajnike
- pojedine genetske i autoimune bolesti
- prijevremena insuficijencija jajnika u obitelji
- pušenje
Kada postoji takav rizik, razgovor o reproduktivnim planovima i mogućnostima očuvanja plodnosti ne treba odgađati.
Muška plodnost kroz život
Muškarci nastavljaju stvarati spermije i u starijoj dobi, pa ne postoji izravna biološka granica usporediva s menopauzom. Ipak, s dobi se mogu postupno mijenjati volumen ejakulata, pokretljivost i integritet DNA spermija, razina testosterona te erektilna i ejakulacijska funkcija.
Učinak dobi muškarca obično je postupniji i manje izražen od učinka dobi žene, ali može produljiti vrijeme do trudnoće i utjecati na pojedine reproduktivne ishode.
Tri ključne poruke
- Plodnost se smanjuje postupno, a dob žene najvažniji je prirodni pokazatelj reproduktivnog izgleda.
- AMH i broj antralnih folikula procjenjuju količinu folikula, a ne kvalitetu jajnih stanica.
- Pravodobna procjena posebno je važna nakon 35. godine ili kada postoje poznati čimbenici rizika.
Kada je vrijeme važan čimbenik
Planiranje trudnoće u kasnijoj reproduktivnoj dobi, neredovite menstruacije, endometrioza, ranije operacije jajnika ili liječenje koje može oštetiti spolne stanice razlog su za pravodoban razgovor o plodnosti.
Autor
Napomena: Sadržaj služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Procjena plodnosti temelji se na dobi, reproduktivnoj anamnezi, menstrualnim ciklusima, zdravstvenom stanju i nalazima oba partnera.
