Kandidijaza i vaginalni mikrobiom

Kandidijaza

Author

Tim Poliklinike Harni

Date Published

Kandidijaza i vaginalni mikrobiom

Kandidijaza

Vulvovaginalna kandidijaza česta je gljivična infekcija vulve i rodnice, najčešće uzrokovana vrstom Candida albicans. Kandida može biti prisutna bez simptoma, a bolest nastaje kada njezino umnažanje izazove svrbež, pečenje, crvenilo, bolnost ili promijenjen iscjedak.

Što je vulvovaginalna kandidijaza?

Vulvovaginalna kandidijaza gljivična je infekcija koja zahvaća rodnicu i vanjsko spolovilo. U većini slučajeva uzrokuje je Candida albicans, dok se rjeđe nalaze Candida glabrata, Candida krusei i druge vrste kandide.

Prisutnost kandide ne znači uvijek da postoji infekcija. Kandida može kolonizirati rodnicu bez simptoma i takav se nalaz u pravilu ne liječi. Dijagnoza kandidijaze zahtijeva povezivanje karakterističnih tegoba i znakova upale s mikroskopskim ili mikrobiološkim dokazom gljivica.

Kandidijaza se razlikuje od bakterijske vaginoze i drugih poremećaja vaginalnog mikrobioma. Obično ne povisuje vaginalni pH i ne nastaje jednostavno zbog „nedostatka dobrih bakterija”, premda antibiotici i promjene lokalnog okoliša mogu pogodovati njezinu razvoju.

Je li kandidijaza spolno prenosiva infekcija?

Vulvovaginalna kandidijaza ne smatra se spolno prenosivom infekcijom. Najčešće nastaje prekomjernim umnažanjem kandide koja je već prisutna u vlastitoj mikrobioti žene, a ne prijenosom od partnera.

Spolni odnos može pojačati simptome zbog trenja i nadražaja upaljene sluznice. U manjeg broja partnera mogu se pojaviti crvenilo, svrbež ili iritacija glansa, ali se asimptomatski partneri rutinski ne liječe.

Kandidijaza je uključena u ovu cjelinu zato što pripada diferencijalnoj dijagnozi genitalnog svrbeža, pečenja, bolnosti i promijenjenog iscjetka.

Koliko je kandidijaza česta?

Vulvovaginalna kandidijaza vrlo je česta u žena reproduktivne dobi, a većina žena tijekom života ima barem jednu simptomatsku epizodu. Kolonizacija kandidom bez znakova bolesti također je česta, osobito u trudnoći.

Kod manjeg broja žena simptomi se ponavljaju. Ponavljana vulvovaginalna kandidijaza prema kriterijima CDC-a podrazumijeva tri ili više simptomatskih epizoda u razdoblju kraćem od jedne godine. Takav tijek zahtijeva potvrdu dijagnoze i drukčiji terapijski pristup od pojedinačne nekomplicirane epizode.

Što povećava sklonost kandidijazi?

Kod mnogih žena ne može se utvrditi jedan jasan uzrok, ali određene okolnosti mogu pogodovati prekomjernom umnažanju kandide ili težem tijeku bolesti.

Antibiotska terapija

Antibiotici mogu promijeniti bakterijsku zajednicu rodnice i omogućiti lakše umnažanje kandide, osobito u žena sklonih simptomatskim epizodama.

Trudnoća i estrogeni

Hormonske promjene u trudnoći mijenjaju vaginalni epitel i lokalni okoliš, zbog čega su kolonizacija kandidom i simptomatska kandidijaza češće.

Šećerna bolest

Loše regulirana šećerna bolest i povišena razina glukoze povećavaju sklonost kandidijazi te mogu otežati postizanje stabilnog terapijskog odgovora.

Promijenjen imunitet

Imunosupresivna terapija, dugotrajna primjena kortikosteroida i određene bolesti mogu povećati rizik težih, kompliciranih ili ponavljanih epizoda.

Simptomi kandidijaze

Najčešći simptomi su intenzivan svrbež i pečenje vulve, crvenilo, otečenost, osjećaj žarenja, bolnost pri spolnom odnosu i pečenje pri mokrenju kada urin dolazi u dodir s upaljenom kožom.

Vaginalni iscjedak može biti bijel, gust i grudast, ali nije uvijek izražen niti mora imati tipičan „sirasti” izgled. Najčešće nema jak neugodan miris. Kod težeg oblika mogu se pojaviti izraženo crvenilo, edem, ogrebotine i bolne fisure kože vulve.

Nijedan od ovih simptoma nije specifičan samo za kandidijazu. Slične tegobe mogu uzrokovati bakterijska vaginoza, trihomonijaza, aerobni vaginitis, DIV, kontaktni dermatitis, vulvarne dermatoze i vulvodinija.

Svrbež i bijeli iscjedak ne potvrđuju kandidijazu

Dijagnoza se ne bi trebala temeljiti samo na simptomima ili izgledu iscjetka. Ponavljano samoliječenje antimikoticima može izazvati dodatnu iritaciju i odgoditi prepoznavanje drugog uzroka tegoba.

Ako se simptomi nakon liječenja ne povuku, ako se brzo vrate ili ako se pojavljuju više puta godišnje, prije nove terapije potreban je pregled i potvrda dijagnoze.

Nekomplicirana i komplicirana kandidijaza

Nekomplicirana kandidijaza najčešće je pojedinačna ili povremena blaga do umjerena epizoda uzrokovana vrstom Candida albicans u žene bez važnih pridruženih bolesti. Obično dobro odgovara na standardnu kratkotrajnu terapiju.

Kompliciranom se smatra ponavljana ili teška kandidijaza, infekcija uzrokovana vrstama kandide koje nisu Candida albicans te bolest u trudnoći, uz loše reguliranu šećernu bolest, imunosupresiju ili druga stanja koja mogu promijeniti terapijski odgovor.

Ova podjela važna je jer komplicirana kandidijaza češće zahtijeva mikrobiološku potvrdu vrste kandide, dulje liječenje i praćenje odgovora.

Ponavljana vaginalna kandidijaza

Ponavljanje svrbeža i pečenja ne znači nužno da se svaki put vratila kandidijaza. Kod učestalih epizoda treba potvrditi prisutnost kandide, odrediti vrstu kada je potrebno i isključiti bakterijsku disbiozu, upalni vaginitis, vulvarnu dermatozu, iritaciju i druge uzroke kroničnih simptoma.

Većina žena s ponavljanom kandidijazom nema očitu osnovnu bolest. Ipak, ovisno o kliničkoj slici, procjenjuju se antibiotska terapija, regulacija šećerne bolesti, lijekovi koji utječu na imunitet i druge moguće predisponirajuće okolnosti.

Ponavljana kandidijaza najčešće zahtijeva dulju početnu terapiju, a zatim održavajuće liječenje. Održavajuća terapija može vrlo dobro kontrolirati bolest, ali nakon njezina završetka kod dijela žena ponovno nastaju simptomi.

Detaljna obrada i liječenje ponavljanih epizoda nalaze se na zasebnoj stranici Ponavljana vaginalna kandidijaza.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza se temelji na simptomima, pregledu vulve i rodnice te procjeni vaginalnog sadržaja. Kod kandidijaze je vaginalni pH najčešće u fiziološkom kiselom rasponu, odnosno niži od 4,5.

Mikroskopskim pregledom vaginalnog sadržaja mogu se pronaći pupajuće gljivične stanice, pseudohife ili hife. Negativan mikroskopski nalaz ne isključuje kandidijazu ako postoje karakteristični simptomi, jer broj gljivičnih elemenata može biti malen.

U takvim slučajevima, kao i kod komplicirane, ponavljane ili terapijski rezistentne kandidijaze, može se učiniti kultura ili druga validirana mikrobiološka metoda. Kultura omogućuje određivanje vrste kandide, a prema kliničkoj potrebi može se ispitati i osjetljivost na antimikotike.

Pozitivan nalaz kandide ne mora značiti bolest

Kandida se može pronaći u rodnici žene koja nema nikakve simptome niti znakove upale. Takva kolonizacija u pravilu ne zahtijeva liječenje.

Laboratorijski nalaz uvijek treba tumačiti zajedno s tegobama i kliničkim pregledom. Suprotno tome, trajni simptomi uz opetovano negativne nalaze razlog su za širenje dijagnostičke obrade, a ne za ponavljanje antimikotika bez potvrđene infekcije.

Osnovna načela liječenja

Kandidijaza se liječi lokalnim ili peroralnim antimikoticima. Izbor lijeka i trajanje terapije ovise o težini simptoma, učestalosti epizoda, vrsti kandide, trudnoći, pridruženim bolestima, mogućim interakcijama lijekova i prethodnom odgovoru na liječenje.

Nekomplicirana kandidijaza najčešće dobro odgovara na kratkotrajno liječenje. Kod teške, ponavljane ili kandidijaze uzrokovane vrstama koje nisu Candida albicans potreban je individualiziran i često dulji režim.

U trudnoći se izbor terapije razlikuje od liječenja izvan trudnoće, pa se trudnice ne bi trebale samostalno liječiti peroralnim antimikoticima. Detaljan pregled terapijskih mogućnosti nalazi se na stranici Liječenje kandidijaze.

Prehrana i komplementarni pristup

Restriktivne „anti-kandida” dijete nisu dokazano liječenje vulvovaginalne kandidijaze. Uravnotežena prehrana važna je za opće zdravlje i regulaciju glukoze, ali ne može zamijeniti antimikotičku terapiju potvrđene infekcije.

Za probiotike i različite komplementarne pripravke zasad nema dovoljno ujednačenih dokaza da bi se njima mogla izliječiti aktivna kandidijaza. Pojedine dodatne mjere mogu se razmatrati individualno, ali uz jasno razlikovanje njihove potporne uloge od medicinskog liječenja.

Tri ključne poruke

  • Prisutnost kandide bez simptoma nije isto što i vulvovaginalna kandidijaza.
  • Ponavljane ili terapijski rezistentne tegobe treba dijagnostički potvrditi prije nove terapije.
  • Kandidijaza se ne smatra spolno prenosivom infekcijom, a asimptomatski partneri rutinski se ne liječe.

Kada je potrebna detaljnija obrada?

Ako se simptomi ponavljaju, ne prolaze nakon pravilno provedene terapije, brzo se vraćaju ili se pojavljuju bez tipičnog nalaza, potreban je pregled i ciljana dijagnostika. Isti simptomi ne znače nužno da je riječ o istoj infekciji.

Naručite se na pregled

Napomena: Sadržaj služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti ginekološki pregled, mikrobiološku dijagnostiku ni individualni savjet liječnika. Ponavljane, kronične ili nejasne tegobe potrebno je dijagnostički razjasniti prije nove terapije.


intestinalni trakt
Nastanak, simptomi i dijagnostika endometrioze,  Oblici bolesti i životna razdoblja,  Prehrana i ginekološka oboljenja

Novo istraživanje pokazuje da crijevne bakterije mogu imati važnu ulogu u rastu endometriotičnih lezija i otvara mogućnost novih terapijskih pristupa.

No image

Uporaba flukonazola u jednokratnoj dozi od 150 mg, što je čest i uobičajen način liječenja vulvovaginalne kandidijaze, može dovesti do produljenja protrombinsko…