Posebne situacije i plodnost
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Neplodnost
Posebne situacije i plodnost
Životna dob, smanjena ovarijska rezerva, prijevremena insuficijencija jajnika, onkološko liječenje, kronične bolesti, operacije reproduktivnih organa i drugi zdravstveni izazovi mogu promijeniti reproduktivne mogućnosti i vrijeme dostupno za ostvarenje trudnoće. U tim okolnostima procjena plodnosti i plan liječenja moraju biti pravodobni, individualizirani i usklađeni s ukupnim zdravljem žene i para.
Kada plodnost zahtijeva poseban pristup
Uobičajena obrada neplodnosti najčešće započinje nakon određenog razdoblja pokušavanja trudnoće. Međutim, u nekim okolnostima nije opravdano čekati 12 ili šest mjeseci jer dob, bolest, planirano liječenje ili operacija mogu ubrzano smanjivati reproduktivni potencijal.
Poseban pristup potreban je kada postoji:
- dob iznad 35 ili 40 godina
- smanjena ovarijska rezerva ili rizik njezina brzog smanjenja
- prijevremena insuficijencija jajnika u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi
- planirana kemoterapija, radioterapija ili druga gonadotoksična terapija
- operacija jajnika, maternice ili drugih reproduktivnih organa
- endometrioza ili obostrani endometriomi jajnika
- kronična, autoimuna, metabolička ili genetska bolest
- potreba za dugotrajnim uzimanjem lijekova koji mogu utjecati na plodnost ili trudnoću
- ponavljani spontani pobačaji ili prethodne komplikacije trudnoće
- odgađanje roditeljstva uz razmatranje očuvanja plodnosti
Vrijeme može biti dio dijagnoze
Kod nekih parova moguće je postupno prolaziti kroz jednostavnije oblike liječenja. U posebnim situacijama reproduktivno vrijeme može biti ograničeno, pa dugotrajno praćenje ili ponavljanje postupaka s malom vjerojatnošću uspjeha može smanjiti kasnije mogućnosti.
Pravodobna procjena ne znači da će odmah biti potreban IVF. Ona omogućuje realnu procjenu ovarijske rezerve, očekivane kvalitete jajnih stanica, rizika planiranog liječenja i mogućnosti očuvanja plodnosti prije nego što se reproduktivni potencijal dodatno smanji.
Put kroz posebne situacije
Plan se oblikuje prema zdravstvenom problemu, raspoloživom vremenu, reproduktivnim željama i mogućnostima sigurnog ostvarivanja trudnoće.
Glavne posebne situacije
Svaka okolnost ima različit utjecaj na plodnost, trudnoću i izbor liječenja, pa zahtijeva zasebnu procjenu.
Plodnost nakon 35. godine
Kako dob utječe na broj i kvalitetu jajnih stanica, vrijeme početka obrade i izbor liječenja.
Plodnost nakon 40. godine
Mogućnosti prirodnog začeća i liječenja, značenje ovarijske rezerve i rizici povezani s kvalitetom jajnih stanica.
Očuvanje plodnosti
Zamrzavanje jajnih stanica, embrija ili tkiva jajnika prije liječenja ili zbog očekivanog smanjenja plodnosti.
Onkofertilitet
Procjena i očuvanje reproduktivnih mogućnosti prije kemoterapije, radioterapije ili operacijskog liječenja zloćudne bolesti.
Kronične bolesti i plodnost
Utjecaj endokrinih, metaboličkih, autoimunih, bubrežnih, neuroloških i drugih bolesti na začeće i trudnoću.
Lijekovi i plodnost
Lijekovi koji mogu utjecati na ovulaciju, spermatogenezu, ovarijsku rezervu ili sigurnost planirane trudnoće.
Plodnost prije operacije jajnika
Zašto prije operacije endometrioma, ciste ili drugog zahvata treba procijeniti ovarijsku rezervu i reproduktivni plan.
Ponavljani spontani pobačaji
Posebna obrada para kod ponavljanih gubitaka trudnoće i procjena izgleda za buduće uredno začeće i rođenje djeteta.
Životna dob i reproduktivno vrijeme
Dob žene najvažniji je pojedinačni čimbenik kvalitete jajnih stanica. Ovarijska rezerva može pomoći u procjeni očekivanog broja folikula i odgovora jajnika na stimulaciju, ali ne može poništiti učinak dobi na kromosomsku urednost jajne stanice.
S porastom dobi smanjuje se vjerojatnost prirodnog začeća i uspjeha postupaka s vlastitim jajnim stanicama, dok raste rizik spontanog pobačaja i kromosomskih odstupanja embrija. Zbog toga se nakon 35. godine obrada započinje ranije, a nakon 40. godine često bez odgađanja.
Dob i jajna stanica
Dob ponajprije utječe na kvalitetu jajnih stanica, što se ne može izravno izmjeriti AMH-om ni ultrazvukom.
Ovarijska rezerva
AMH i broj antralnih folikula pomažu procijeniti količinu folikula i očekivani odgovor na stimulaciju.
Trajanje pokušavanja
Što je žena starija, to je manje opravdano dugotrajno čekanje prije početka obrade ili promjene neuspješnog liječenja.
Individualna prognoza
Kronološka dob, ovarijska rezerva, spermiogram, stanje maternice i prethodne trudnoće promatraju se zajedno.
AMH ne mjeri kvalitetu jajnih stanica
Nizak AMH ne znači da prirodna trudnoća nije moguća, kao što visok AMH ne jamči urednu kvalitetu jajnih stanica ni trudnoću. AMH je ponajprije biljeg količine folikula i očekivanog odgovora na stimulaciju.
Zato se odluke o čekanju, očuvanju plodnosti ili liječenju ne bi trebale temeljiti samo na jednoj vrijednosti AMH-a, nego na dobi, broju antralnih folikula, menstrualnom ciklusu, anamnezi, ultrazvučnom nalazu i ukupnoj reproduktivnoj situaciji.
Dob i ovarijska rezerva
Ove teme pomažu razlikovati količinu preostalih folikula od kvalitete jajnih stanica i razumjeti zbog čega je vrijeme važno.
Dob i kvaliteta jajnih stanica
Zašto se s dobi smanjuje kromosomska urednost jajnih stanica i raste rizik spontanog pobačaja.
Smanjena ovarijska rezerva
Kako se postavlja sumnja, što nalaz znači i kako može promijeniti vrijeme i izbor liječenja.
AMH – anti-Müllerov hormon
Što AMH može pokazati, koja su njegova ograničenja i zašto se ne smije tumačiti odvojeno od dobi.
Prijevremena insuficijencija jajnika
Izostanak ili gubitak ovarijske funkcije prije 40. godine, mogućnosti obrade, liječenja i ostvarivanja roditeljstva.
Očuvanje plodnosti
Očuvanje plodnosti obuhvaća postupke kojima se jajne stanice, spermiji, embriji ili reproduktivno tkivo pohranjuju za moguću buduću uporabu. Najveću važnost ima prije liječenja koje može oštetiti jajnike ili testise, ali se može razmatrati i prije operacija jajnika ili zbog očekivanog dobnog smanjenja plodnosti.
Uspješnost očuvanja plodnosti najviše ovisi o dobi u trenutku pohrane, broju i kvaliteti dobivenih spolnih stanica te kasnijim zdravstvenim i reproduktivnim okolnostima. Zamrzavanje jajnih stanica predstavlja mogućnost, ali ne može jamčiti buduću trudnoću ili rođenje djeteta.
Zamrzavanje jajnih stanica
Nakon stimulacije jajnika i aspiracije zrele jajne stanice pohranjuju se vitrifikacijom za moguću buduću uporabu.
Zamrzavanje embrija
Jajne stanice oplode se prije pohrane, a dobiveni embriji zamrzavaju se za kasniji embriotransfer.
Kriopohrana tkiva jajnika
Može se razmatrati kada nema vremena za stimulaciju ili u odabranim medicinskim okolnostima, uključujući djevojčice prije puberteta.
Zamrzavanje spermija
Jednostavan je i utemeljen način očuvanja muške plodnosti prije gonadotoksičnog liječenja ili zahvata.
Metode očuvanja plodnosti
Odabir metode ovisi o spolu, dobi, pubertetskom statusu, ovarijskoj rezervi, vrsti bolesti i vremenu dostupnom prije početka liječenja.
Zamrzavanje jajnih stanica
Kako izgleda postupak, kada ga razmotriti i koji čimbenici određuju buduću mogućnost uspjeha.
Zamrzavanje embrija
Stimulacija jajnika, oplodnja, razvoj embrija i kriopohrana za kasniji prijenos u maternicu.
Kriopohrana tkiva jajnika
Kirurško uzimanje i pohrana ovarijskog korteksa prije liječenja koje može oštetiti funkciju jajnika.
Planirano zamrzavanje jajnih stanica
Očuvanje reproduktivnih mogućnosti zbog odgađanja trudnoće, uz realno savjetovanje o dobi, uspješnosti i ograničenjima.
Onkološko liječenje i plodnost
Kemoterapija, radioterapija i operacije mogu privremeno ili trajno smanjiti funkciju jajnika ili testisa. Stupanj rizika ovisi o vrsti i dozi liječenja, području zračenja, dobi, početnoj ovarijskoj rezervi i planiranom kirurškom zahvatu.
Razgovor o očuvanju plodnosti treba provesti što ranije nakon postavljanja dijagnoze i prije početka gonadotoksične terapije. Procjena se mora koordinirati s onkološkim timom kako postupak očuvanja plodnosti ne bi ugrozio pravodobnost i sigurnost liječenja osnovne bolesti.
Prije kemoterapije
Rizik ovisi o vrsti lijeka, ukupnoj dozi, dobi i početnoj funkciji jajnika ili testisa.
Prije radioterapije
Zračenje zdjelice, abdomena ili mozga može utjecati na gonade, maternicu ili hormonsku regulaciju reprodukcije.
Prije operacije
Vrsta zahvata određuje može li se razmatrati očuvanje dijela reproduktivnog organa ili prethodna pohrana spolnih stanica.
Nakon liječenja
Vrijeme planiranja trudnoće određuje se individualno prema vrsti bolesti, terapiji, riziku povrata i općem zdravstvenom stanju.
Očuvanje plodnosti planira se prije terapije
Najviše mogućnosti postoji prije prve doze gonadotoksičnog lijeka, početka zračenja ili operacije koja može zahvatiti reproduktivne organe. Zbog toga razgovor o budućem roditeljstvu ne treba odgađati do završetka liječenja.
Kada je medicinski dopušteno, suvremeni protokoli stimulacije jajnika mogu se započeti u različitim fazama menstrualnog ciklusa kako bi se skratilo vrijeme potrebno za pohranu jajnih stanica ili embrija.
Plodnost i zloćudne bolesti
Onkofertilitet povezuje onkologiju, reproduktivnu medicinu, kirurgiju i psihološku podršku radi očuvanja mogućnosti budućeg roditeljstva.
Kemoterapija i plodnost
Kako različite skupine citostatika mogu utjecati na ovarijsku funkciju, spermatogenezu i buduće reproduktivne mogućnosti.
Radioterapija i plodnost
Utjecaj mjesta i doze zračenja na jajnike, maternicu, testise i hormonsku regulaciju plodnosti.
Trudnoća nakon liječenja raka
Kada se može razmatrati trudnoća i kako se plan usklađuje s vrstom bolesti, terapijom i onkološkim praćenjem.
Očuvanje plodnosti kod ginekološkog raka
Mogućnosti fertilitetno poštednog liječenja u pažljivo odabranim slučajevima i uz strogi onkološki nadzor.
Kronične bolesti i planiranje trudnoće
Kronična bolest može utjecati na ovulaciju, ovarijsku rezervu, spolnu funkciju, spermatogenezu ili sposobnost sigurnog iznošenja trudnoće. Istodobno lijekovi potrebni za kontrolu bolesti mogu zahtijevati prilagodbu prije začeća.
Cilj nije samo ostvariti trudnoću, nego odabrati vrijeme u kojem je bolest što stabilnija, terapija primjerena trudnoći, a rizik za ženu i dijete prihvatljiv. Liječenje se zato često planira u suradnji ginekologa, reproduktivnog stručnjaka i liječnika koji vodi osnovnu bolest.
Endokrine bolesti
Poremećaji štitnjače, hiperprolaktinemija, dijabetes i bolesti nadbubrežne žlijezde mogu utjecati na ciklus i trudnoću.
Autoimune bolesti
Aktivnost bolesti, moguća oštećenja organa i primijenjeni lijekovi određuju vrijeme i sigurnost planiranja trudnoće.
Bubrežne i srčane bolesti
Potrebna je procjena može li trudnoća dodatno opteretiti osnovnu bolest i kako smanjiti rizik komplikacija.
Neurološke i psihijatrijske bolesti
Terapiju ne treba samostalno prekidati, nego prije trudnoće procijeniti korist, rizik i moguće sigurnije zamjene.
Bolesti koje mogu utjecati na plodnost
Dobro kontrolirana osnovna bolest često omogućuje sigurno planiranje trudnoće, ali terapiju i vrijeme začeća treba uskladiti unaprijed.
Bolesti štitnjače i plodnost
Hipotireoza, hipertireoza, autoimuna bolest štitnjače i prilagodba liječenja prije i tijekom trudnoće.
Dijabetes i plodnost
Utjecaj metaboličke regulacije na ovulaciju, spermatogenezu, začeće i sigurnost buduće trudnoće.
Autoimune bolesti i plodnost
Planiranje začeća u stabilnoj fazi bolesti i usklađivanje terapije s reproduktivnim planom.
Pretilost, metabolizam i plodnost
Utjecaj tjelesne mase, inzulinske rezistencije i metaboličkog zdravlja na ovulaciju, liječenje i trudnoću.
Operacije i reproduktivni organi
Operacije jajnika, jajovoda i maternice mogu poboljšati plodnost uklanjanjem bolesti, ali u nekim okolnostima mogu smanjiti ovarijsku rezervu ili promijeniti anatomiju reproduktivnog sustava. Zato prije zahvata treba procijeniti očekivanu korist, moguće oštećenje zdravog tkiva i reproduktivni plan.
Poseban oprez potreban je kod ponavljanih operacija jajnika, obostranih endometrioma, već smanjene ovarijske rezerve i žena koje još nisu ostvarile željenu trudnoću.
Operacija endometrioma
Može smanjiti bol ili riješiti sumnjivu tvorbu, ali istodobno može ukloniti dio zdravog ovarijskog tkiva.
Operacija mioma
Korist ovisi o veličini, položaju, odnosu prema materničnoj šupljini i mogućem utjecaju na trudnoću.
Operacija jajovoda
Odluka o rekonstrukciji ili odstranjenju ovisi o opsegu oštećenja, hidrosalpinksu i planu IVF liječenja.
Ponavljani zahvati
Svaka nova operacija može povećati rizik priraslica ili dodatnog gubitka zdravog ovarijskog tkiva.
Procjena plodnosti prije operacije jajnika
Prije planiranog zahvata na jednom ili oba jajnika korisno je procijeniti dob, AMH, broj antralnih folikula, stanje drugog jajnika, prethodne operacije i želju za trudnoćom.
Kada postoji rizik značajnog gubitka ovarijske funkcije, prije zahvata može se razmotriti savjetovanje o očuvanju plodnosti. Odluka ovisi o hitnosti operacije, vrsti tvorbe, sumnji na zloćudnu bolest i sigurnosti odgode zahvata.
Ponavljani gubitci trudnoće
Ponavljani spontani pobačaji razlikuju se od neplodnosti jer do začeća dolazi, ali se trudnoća ne nastavlja uredno. Ipak, ova se stanja mogu preklapati i zahtijevaju pažljivo povezivanje reproduktivne anamneze, dobi, građe maternice, genetike i općeg zdravlja para.
Obrada se usmjerava prema klinički relevantnim uzrocima, dok široko testiranje bez jasne indikacije može dovesti do nalaza nejasnog značenja i liječenja bez dokazane koristi.
Ponavljani spontani pobačaji
Definicija, mogući uzroci, osnovna obrada para i procjena izgleda za buduću urednu trudnoću.
Genetika i ponavljani pobačaji
Kromosomske pogreške embrija, dob roditelja i kada je opravdana genetska obrada para.
Maternica i ponavljani pobačaji
Septum, priraslice, miomi i druge promjene maternične šupljine koje mogu zahtijevati ciljanu obradu.
Antifosfolipidni sindrom
Autoimuni poremećaj s jasno utvrđenim mjestom u obradi i liječenju odabranih žena s gubitcima trudnoće.
Plan liječenja u posebnim situacijama
Nije dovoljno odrediti može li se trudnoća ostvariti. Potrebno je procijeniti kada je pokušaj siguran, koliko vremena postoji i treba li prije liječenja osnovne bolesti očuvati plodnost.
Ne odgađati procjenu
Kod očekivanog brzog smanjenja plodnosti savjetovanje se provodi prije operacije ili početka liječenja.
Uskladiti stručnjake
Reproduktivni plan povezuje se s onkološkim, internističkim, kirurškim ili drugim specijalističkim liječenjem.
Procijeniti sigurnost trudnoće
Aktivnost bolesti, funkcija organa i primijenjena terapija moraju omogućivati prihvatljiv rizik za ženu i dijete.
Postaviti realna očekivanja
Dob, ovarijska rezerva, vrsta bolesti i dostupne metode određuju vjerojatnost budućeg uspjeha.
Nastavite prema povezanim cjelinama
Posebne okolnosti uvijek se procjenjuju u kontekstu osnovne obrade neplodnosti, mogućnosti liječenja i sigurnosti buduće trudnoće.
Osnove neplodnosti
Kako nastaje trudnoća, kada započeti obradu i koji su najčešći ženski, muški i zajednički uzroci.
Dijagnostika neplodnosti
Ovulacija, hormoni, ovarijska rezerva, ultrazvuk, maternica, HyCoSy, jajovodi i spermiogram.
Liječenje neplodnosti
Liječenje uzroka, indukcija ovulacije, kirurgija, inseminacija, IVF i ICSI prema nalazima para.
Medicinski potpomognuta oplodnja
Stimulacija jajnika, IVF, ICSI, aspiracija jajnih stanica, embriotransfer i kriopohrana.
Kada je važno reagirati ranije
Ako je planirana terapija ili operacija koja može utjecati na plodnost, postoji smanjena ovarijska rezerva, prijevremena insuficijencija jajnika u obitelji, kronična bolest ili trudnoću planirate u kasnijoj reproduktivnoj dobi, procjenu reproduktivnih mogućnosti korisno je učiniti prije nego što nastane dodatni gubitak vremena ili funkcije.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Procjena plodnosti, odluka o očuvanju spolnih stanica ili tkiva te vrijeme planiranja trudnoće određuju se prema dobi, dijagnozi, ovarijskoj rezervi, vrsti liječenja i ukupnom zdravstvenom stanju.