Pubertet i adolescencija

Prekomjerna tjelesna masa u ranom djetinjstvu ubrzava početak puberteta

Name: Masno tkivo u djetinjstvu povezano je s ranijim pubertetom
Creator: dr. Tatjana Mioč-Pranić

Djevojčice s većim udjelom masnog tkiva već u predškolskoj dobi imaju veću vjerojatnost ranijeg ulaska u pubertet. Današnja istraživanja potvrđuju da zdrava prehrana i održavanje primjerene tjelesne težine od najranije dobi imaju važnu ulogu u normalnom hormonskom sazrijevanju.

Istraživanje objavljeno u časopisu Pediatrics pokazalo je da djevojčice s većim udjelom masnog tkiva već u dobi od pet godina znatno češće pokazuju prve znakove puberteta nekoliko godina kasnije. Danas brojna istraživanja potvrđuju da je pretilost jedan od najvažnijih čimbenika povezanih s ranijim sazrijevanjem djevojčica.

Masno tkivo utječe na hormonalno sazrijevanje

Tijekom posljednjih dvadesetak godina dob pojave prvih znakova puberteta postupno se pomaknula prema mlađoj životnoj dobi. Premda genetika određuje osnovni okvir razvoja, prehrana, tjelesna masa i energetska ravnoteža značajno utječu na vrijeme aktivacije reproduktivnog sustava.

Masno tkivo proizvodi brojne hormone i signalne molekule, među kojima su leptin i estrogeni nastali pretvorbom androgena. Upravo ti hormonski signali mogu ubrzati aktivaciju osi hipotalamus – hipofiza – jajnik te dovesti do ranijeg razvoja dojki i ostalih znakova puberteta.

Što je pokazalo istraživanje?

Američki istraživači pratili su 181 djevojčicu od pete do devete godine života. Redovito su mjerili indeks tjelesne mase, opseg struka i udio masnog tkiva, a u dobi od devet godina procijenili su stupanj pubertetskog razvoja.

Djevojčice koje su već u dobi od pet godina imale veći udio masnog tkiva, kao i one kod kojih se količina masnog tkiva dodatno povećavala između pete i devete godine života, znatno su češće pokazivale prve znakove puberteta. U istraživanju je gotovo trećina djevojčica imala prekomjernu tjelesnu masu, a više od polovice pokazivalo je početni razvoj dojki u dobi od devet godina.

Prevencija treba započeti prije škole

Rezultati upućuju da zdrave prehrambene navike i poticanje svakodnevne tjelesne aktivnosti ne bi trebali započeti tek u školskoj dobi. Razdoblje između treće i šeste godine života predstavlja važno vrijeme za usvajanje navika koje dugoročno mogu utjecati na metaboličko i reproduktivno zdravlje.

Zašto je rani pubertet važan?

Psihološke posljedice

Rani pubertet povezan je s većim rizikom depresivnosti, anksioznosti i poremećaja prehrane.

Metaboličko zdravlje

Povećava se vjerojatnost razvoja pretilosti, inzulinske rezistencije i šećerne bolesti tipa 2.

Hormonski poremećaji

Kod dijela djevojaka povećava se rizik poremećaja ovulacije i razvoja PMOS-a.

Dugoročni rizici

Ranija menarha povezana je s nešto većim rizikom kardiovaskularnih bolesti i raka dojke u odrasloj dobi.

Što roditelji mogu učiniti?

Poticanje uravnotežene prehrane, svakodnevnog kretanja, ograničavanje sjedilačkog načina života i dovoljno sna predstavljaju najučinkovitije mjere očuvanja zdravog razvoja djece. Prevencija pretilosti nije važna samo zbog kasnijeg rizika kroničnih bolesti nego i zbog normalnog hormonskog sazrijevanja.

Ako se razvoj dojki pojavi prije osme godine života ili postoje drugi znakovi izrazito ranog puberteta, preporučuje se pregled pedijatra ili dječjeg endokrinologa.

Klinička poruka

Sve više dokaza pokazuje da povećani udio masnog tkiva u ranom djetinjstvu može ubrzati početak puberteta kod djevojčica. Prevencija pretilosti trebala bi započeti već u predškolskoj dobi kako bi se očuvalo metaboličko, reproduktivno i opće zdravlje djece.

Zdrave životne navike u najranijim godinama života predstavljaju jednu od najvažnijih investicija u zdravlje buduće odrasle žene.

Autor:

dr. Tatjana Mioč-Pranić
specijalistica ginekologije i opstetricije
Poliklinika Harni | Zagreb

Ovaj članak služi informiranju i ne može zamijeniti liječnički pregled. Kod sumnje na prerani pubertet ili problema s tjelesnom težinom preporučuje se savjetovanje s pedijatrom ili dječjim endokrinologom.