Zašto se za trudnoću treba pripremiti?

Organi embrija počinju se razvijati tijekom prvih tjedana nakon začeća, često prije izostanka menstruacije i pozitivnog testa na trudnoću. Zbog toga je korisno unaprijed prepoznati lijekove, bolesti, infekcije i životne navike koji bi mogli utjecati na začeće ili rani razvoj trudnoće.

Pripreme za trudnoću ne znače da je svakoj ženi potreban velik broj pregleda i laboratorijskih pretraga. Većini su najvažniji jednostavni preventivni koraci, dok se dodatna obrada određuje prema dobi, anamnezi, simptomima, kroničnim bolestima i prethodnim trudnoćama.

Idealno je započeti nekoliko mjeseci prije planiranog začeća, ali korisne promjene imaju smisla i ako je trudnoća već moguća ili je pokušavanje već započelo.

Folna kiselina prije začeća

Folna kiselina smanjuje rizik defekata neuralne cijevi, među kojima su spina bifida i anencefalija. Budući da se neuralna cijev zatvara vrlo rano, s uzimanjem treba započeti prije trudnoće.

Za većinu žena preporučuje se 400 µg dnevno od početka pokušavanja trudnoće, idealno najmanje mjesec dana prije začeća, do završetka prvog tromjesečja. Folati iz uravnotežene prehrane važni su, ali sami često nisu dovoljni za preporučeni zaštitni unos.

Viša doza folne kiseline može biti potrebna kod prethodne trudnoće s defektom neuralne cijevi, uzimanja određenih antiepileptika, pregestacijskog dijabetesa, izražene pretilosti, poremećaja apsorpcije i nekih drugih stanja. Takva se doza uzima prema preporuci liječnika.

Kronične bolesti i trudnoća

Kronična bolest ne znači da trudnoća nije moguća. Cilj prekoncepcijskog savjetovanja jest postići najbolju moguću kontrolu bolesti prije začeća i odabrati terapiju koja je primjerena trudnoći.

Posebno je važna prethodna procjena kod:

• šećerne bolesti
• hipertenzije i bolesti srca
• bolesti štitnjače
• epilepsije
• autoimunih i reumatoloških bolesti
• bolesti bubrega ili jetre
• psihijatrijskih bolesti
• poremećaja zgrušavanja krvi
• ranijeg liječenja zloćudne bolesti

Ponekad je potrebno prilagoditi terapiju i pričekati stabilizaciju bolesti. U složenijim stanjima planiranje se provodi zajedno s liječnikom odgovarajuće specijalnosti.

Cijepljenje i zaštita od infekcija

Prije trudnoće korisno je provjeriti jesu li redovita cijepljenja završena i postoji li zaštita od infekcija koje u trudnoći mogu imati teže posljedice. Posebna se pozornost posvećuje rubeoli i vodenim kozicama ako žena bolest nije preboljela, nije cijepljena ili nema pouzdane podatke.

Živa cjepiva ne primjenjuju se tijekom trudnoće. Ako su potrebna, daju se prije začeća, uz preporučeni vremenski razmak nakon cijepljenja. Neživa cjepiva procjenjuju se prema dobi, zdravstvenom stanju, sezoni, zanimanju i individualnom riziku.

Cervikalni brisevi, serološke pretrage i široki infektivni paneli nisu potrebni svakoj zdravoj ženi. Provode se prema simptomima, spolnoj anamnezi, prethodnim nalazima, epidemiološkom riziku i lokalnim preporukama.

Prehrana, tjelesna masa i kretanje

Prije trudnoće preporučuje se raznolika prehrana s dovoljno povrća, voća, cjelovitih žitarica, kvalitetnih bjelančevina i nezasićenih masnoća. Dodaci prehrani ne mogu nadomjestiti uravnoteženu prehranu, a visoke doze pojedinih vitamina mogu biti nepotrebne ili štetne.

I izrazito povišena i preniska tjelesna masa mogu utjecati na ovulaciju, plodnost i rizik komplikacija u trudnoći. Cilj nije naglo mršavljenje, nego postupna i održiva promjena prehrane i tjelesne aktivnosti.

Redovito umjereno kretanje, dovoljno sna i liječenje poremećaja prehrane važni su dijelovi pripreme. Ako postoji kronična bolest ili izrazita odstupanja tjelesne mase, plan treba prilagoditi zdravstvenom stanju.

Pušenje, alkohol i druge štetne tvari

Pušenje smanjuje žensku i mušku plodnost te povećava rizik spontanog pobačaja i komplikacija trudnoće. Prestanak pušenja preporučuje se oboma partnerima, uz stručnu pomoć ako je potrebna.

Budući da sigurna količina alkohola u trudnoći nije utvrđena, najbolje ga je izbjegavati već tijekom pokušavanja začeća. Isto vrijedi za rekreacijske droge i anaboličke steroide.

Na radnome mjestu i u kućanstvu treba procijeniti moguću izloženost otapalima, pesticidima, teškim metalima, ionizirajućem zračenju i drugim reproduktivno štetnim čimbenicima.

Ginekološko i opće preventivno zdravlje

Prije trudnoće korisno je provjeriti jesu li preventivni pregledi učinjeni prema dobi i prethodnim nalazima. PAPA test i HPV test provode se prema programu probira i ranijim nalazima, a ne automatski samo zato što žena planira trudnoću.

Ginekološki pregled i ultrazvuk osobito su važni ako postoje:

• neredovite ili odsutne menstruacije
• obilna ili bolna krvarenja
• kronična zdjelična bol
• poznati miomi, polipi, endometrioza ili adenomioza
• ranije ginekološke operacije
• prethodna izvanmaternična trudnoća
• spontani pobačaji ili komplikacije ranije trudnoće

Važno je liječiti aktivne infekcije i održavati oralno zdravlje. Stomatološki pregled nije obvezna reproduktivna pretraga, ali je korisno riješiti bolne, upalne ili druge dentalne probleme prije trudnoće.

Treba li muškarac obaviti pregled prije trudnoće?

Priprema za trudnoću odnosi se na oba partnera. Muškarac treba razmotriti svoje kronične bolesti, lijekove i dodatke, pušenje, alkohol, anaboličke steroide, pregrijavanje testisa, profesionalne štetnosti i rizik spolno prenosivih infekcija.

Spermiogram nije rutinska pretraga svakog zdravog muškarca prije prvog pokušavanja trudnoće. Preporučuje se ako trudnoća ne nastupa u očekivanom vremenu ili ranije ako postoje bolesti testisa, nespušteni testis, operacije, kemoterapija, poremećaj spolne funkcije ili drugi čimbenici rizika.

Stvaranje i sazrijevanje spermija traje približno tri mjeseca, pa poboljšanje životnih navika ne daje trenutačan rezultat, nego zahtijeva vrijeme.

Kada je potrebna genetska procjena?

Genetsko savjetovanje može se preporučiti ako jedan od partnera ima nasljednu bolest, prirođenu anomaliju ili kromosomsku promjenu, ako u obitelji postoji ozbiljna nasljedna bolest ili ako su partneri krvni srodnici.

Procjena može biti važna i nakon prethodne trudnoće ili rođenja djeteta s kromosomskim poremećajem, prirođenom anomalijom ili nasljednom bolešću. Vrsta testiranja odabire se prema obiteljskoj i reproduktivnoj anamnezi, a ne kao jednak panel za sve parove.

Kada odmah procijeniti plodnost?

Pripreme za trudnoću nisu isto što i obrada neplodnosti. Mladom paru bez rizičnih čimbenika nije potrebna opsežna obrada prije prvog pokušavanja trudnoće.

Raniju procjenu plodnosti treba razmotriti ako postoji:

• dob žene od 35 godina ili više
• izostanak ili izrazita nepravilnost ovulacije
• poznata endometrioza ili bolest jajovoda
• ranija operacija jajnika ili zdjelice
• sumnja na smanjenu ovarijsku rezervu
• ranija kemoterapija ili radioterapija
• poznati muški čimbenik
• ponavljani spontani pobačaji

Ako nema poznatih čimbenika rizika, obrada neplodnosti najčešće se započinje nakon 12 mjeseci pokušavanja u žena mlađih od 35 godina, nakon šest mjeseci u žena od 35 do 39 godina, a nakon 40. godine bez odgađanja.