Pušenje i rizik nastanka izvanmaternične trudnoće
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Dim cigarete može usporiti put embrija kroz jajovod
Pušenje je jedan od važnih promjenjivih čimbenika rizika za izvanmaterničnu trudnoću. Sastojci duhanskog dima mogu poremetiti funkciju jajovoda i transport oplođene jajne stanice prema maternici, a rizik raste s brojem popušenih cigareta.
Pušenje ne znači da će se izvanmaternična trudnoća nužno pojaviti, kao što nepušenje ne može potpuno ukloniti rizik. Međutim, riječ je o čimbeniku na koji je moguće utjecati, a prestanak pušenja prije začeća donosi korist plodnosti, trudnoći i dugoročnom zdravlju žene.
Što su pokazala ranija istraživanja?
Francusko istraživanje usporedilo je 803 žene s potvrđenom izvanmaterničnom trudnoćom i 1.683 žene koje su imale uredan porod. Pušenje u vrijeme začeća bilo je povezano s povećanim rizikom, a povezanost je bila izraženija što je žena pušila više cigareta.
U žena koje su pušile najmanje 20 cigareta dnevno zabilježen je približno četiri puta veći rizik nego u žena koje nikada nisu pušile. Ta brojka potječe iz određenog opservacijskog istraživanja i ne može se izravno primijeniti na svaku ženu.
Noviji podatci potvrđuju povezanost
Naknadna istraživanja i stručne smjernice i dalje navode pušenje kao čimbenik rizika za izvanmaterničnu trudnoću. Procjene veličine rizika razlikuju se, ali se u većini istraživanja bilježi veća učestalost među ženama koje puše, često uz odnos doza–rizik.
Rezultati opservacijskih istraživanja ne mogu potpuno odvojiti pušenje od drugih čimbenika, primjerice upalnih bolesti zdjelice, spolno prenosivih infekcija i socioekonomskih ili zdravstvenih razlika. Biološki mehanizmi ipak podupiru mogućnost neposrednog štetnog djelovanja duhana na jajovode.
Najveći problem nastaje u jajovodu
Većina izvanmaterničnih trudnoća razvija se u jajovodu. Nikotin i drugi sastojci duhanskog dima mogu poremetiti rad trepetljika i mišićne kontrakcije koje prenose oplođenu jajnu stanicu prema maternici. Usporeni transport povećava mogućnost implantacije prije dolaska u materničnu šupljinu.
Četiri važna čimbenika rizika
Prethodna ektopična trudnoća
Jedan je od najsnažnijih pokazatelja povećanog rizika u sljedećoj trudnoći.
Oštećenje jajovoda
Upale, hidrosalpinks, priraslice i operacije mogu poremetiti prijenos embrija.
Aktivno pušenje
Rizik raste s količinom duhanskog dima kojoj je žena izložena.
IVF i neplodnost
Osnovna bolest jajovoda i postupci MPO-a zahtijevaju ranu potvrdu mjesta trudnoće.
Pušenje nije jedini čimbenik rizika
Rizik povećavaju prethodna izvanmaternična trudnoća, oštećenje ili operacija jajovoda, upalna bolest zdjelice, ranija infekcija klamidijom ili gonorejom, endometrioza, neplodnost, medicinski pomognuta oplodnja i starija reproduktivna dob.
Intrauterini uložak vrlo učinkovito sprječava začeće, pa smanjuje i apsolutni broj izvanmaterničnih trudnoća. Međutim, ako trudnoća ipak nastane uz uložak, potrebno je što prije utvrditi njezino mjesto jer je relativni udio ektopičnih trudnoća tada veći.
Mnoge žene nemaju prepoznatljiv rizik
Izostanak pušenja, infekcija ili ranijih operacija ne isključuje izvanmaterničnu trudnoću. U značajnom dijelu žena prije dijagnoze nije moguće utvrditi nijedan poznati čimbenik rizika.
Zbog toga se svaka rana trudnoća praćena jednostranom boli, krvarenjem, omaglicom ili nesvjesticom mora pravodobno procijeniti, neovisno o tome puši li žena ili ima poznatu bolest jajovoda.
Prestanak je korisniji od samog smanjivanja
Smanjivanje broja cigareta može biti korak prema prestanku, ali i manja izloženost održava kontakt s nikotinom, ugljikovim monoksidom i drugim štetnim tvarima. Najveća korist postiže se potpunim prestankom, po mogućnosti prije pokušavanja trudnoće.
Ako žena teško prestaje pušiti, pomoć liječnika i strukturirani program odvikavanja mogu povećati uspješnost. Izbor nikotinske nadomjesne ili druge terapije u razdoblju planiranja trudnoće i tijekom trudnoće treba individualno procijeniti s liječnikom.
Informacije u članku služe zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti pregled, dijagnostiku ni individualni savjet liječnika. Bol, krvarenje, omaglica, nesvjestica ili izrazita slabost u ranoj trudnoći zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Uporaba benzodiazepina prije začeća povezana je s većim rizikom izvanmaternične trudnoće, ali istraživanje ne dokazuje uzročno djelovanje.

Izvanmaternična trudnoća najčešće nastaje u jajovodu i može biti hitno stanje. Saznajte simptome, ulogu ranog ultrazvuka, β-hCG-a i načine liječenj.

Salpingotomija nije uvijek bolja za buduću plodnost. Izbor liječenja ovisi o stanju oba jajovoda, kliničkom nalazu i planovima trudnoće.

Rizik izvanmaternične trudnoće nakon IVF-a je smanjen, ali ostaje veći uz oštećene jajovode. Važni su rana kontrola i ultrazvučna potvrda.

Nakon izvanmaternične trudnoće rizik ponavljanja iznosi približno 7–10 %. Novu trudnoću treba rano potvrditi transvaginalnim ultrazvukom.