Što je zdjelična upalna bolest?

Zdjelična upalna bolest, odnosno PID, obuhvaća infekciju i upalu gornjeg ženskog reproduktivnog sustava. Može zahvatiti endometrij, jajovode, jajnike i okolne zdjelične strukture.

Klasični simptomi uključuju bol u donjem dijelu trbuha, osjetljivost vrata maternice i adneksa pri pregledu, neuobičajen iscjedak, krvarenje između menstruacija, bolne spolne odnose i povišenu temperaturu. Klinička slika može, međutim, biti blaga ili potpuno neprepoznatljiva.

Što znači subklinička zdjelična upala?

Subklinička PID opisuje upalu gornjeg reproduktivnog sustava bez tipične kliničke slike akutne bolesti. Žena može imati upalu endometrija i jajovoda bez izražene boli, temperature ili drugih znakova koji bi odmah potaknuli dijagnostičku obradu.

Pojam se dijelom preklapa s drugim oblicima endometritisa, ali nije svaka histološka upala endometrija jednaka niti svaki takav nalaz ima isto kliničko značenje. Dijagnoza se zato ne postavlja samo na temelju jednog izoliranog podatka.

Kako upala može oštetiti jajovode?

Unutrašnjost jajovoda prekrivena je nježnim trepetljikavim stanicama koje sudjeluju u prijenosu jajne stanice i zametka. Upala može oštetiti taj epitel, poremetiti pokretljivost jajovoda i izazvati ožiljke ili priraslice.

Posljedice mogu uključivati djelomičnu ili potpunu neprohodnost jajovoda, otežanu oplodnju, tubarnu neplodnost i povećan rizik da se trudnoća razvije izvan maternice.

Najvažniji čimbenici rizika

Bakterijska vaginoza nije isto što i spolno prenosiva infekcija

Bakterijska vaginoza predstavlja poremećaj ravnoteže vaginalne mikrobiote i ne klasificira se na isti način kao klamidija ili gonoreja. Ipak, povezana je s promjenama genitalnog mikrookoliša i češće se nalazi u žena s PID-om.

Sama prisutnost bakterijske vaginoze ne dokazuje da postoji upala jajovoda niti tubarna neplodnost. Njezin nalaz treba tumačiti zajedno sa simptomima, pregledom i ostalim mikrobiološkim rezultatima.

Negativan bris ne isključuje ranije oštećenje

Molekularni test iz brisa ili urina pokazuje postoji li aktualna infekcija klamidijom ili gonorejom na uzorkovanom mjestu. Negativan nalaz ne može utvrditi je li žena ranije preboljela infekciju niti jesu li tada nastale promjene na jajovodima.

Isto tako, pozitivan test na infekciju ne znači automatski da su jajovodi oštećeni. Aktualna infekcija i anatomske posljedice procjenjuju se različitim pretragama.

Liječenje zaustavlja infekciju, ali ne uklanja uvijek ožiljke

Pravodobna antibiotska terapija liječi bakterijsku infekciju i smanjuje rizik njezina daljnjeg širenja. Kod potvrđene klamidije, gonoreje ili PID-a potrebno je slijediti propisanu terapiju i upute o liječenju seksualnih partnera.

Antibiotici ne mogu uvijek ukloniti već nastale priraslice i ožiljke u jajovodima. To nije razlog za odgađanje terapije, nego naglašava važnost otkrivanja i liječenja infekcije prije razvoja komplikacija.

Kako se procjenjuju jajovodi?

Kada postoje poteškoće sa začećem ili sumnja na tubarni čimbenik, prohodnost jajovoda može se procijeniti histerosalpingografijom, kontrastnim ultrazvučnim postupkom ili drugim metodama koje odabire ginekolog.

Nijedna pojedinačna pretraga ne prikazuje savršeno i prohodnost i funkciju jajovoda. Nalaz se tumači zajedno s dobi žene, trajanjem neplodnosti, ranijim infekcijama, operacijama i ostalim čimbenicima para.

Je li potrebna biopsija endometrija?

Biopsija endometrija nije rutinski test za svaku ženu bez simptoma niti standardni probir za subkliničku PID. Njezina korist ovisi o konkretnoj kliničkoj situaciji i razlogu zbog kojeg se obrada provodi.

Postoje različiti kriteriji za histološku dijagnozu endometritisa, a značenje pojedinih nalaza za prirodnu plodnost i uspjeh medicinski pomognute oplodnje nije u svim okolnostima jednako.

Rano otkrivanje štiti reproduktivno zdravlje

Testiranje na klamidiju i gonoreju preporučuje se prema dobi, simptomima, trudnoći i individualnim čimbenicima rizika, poput novog partnera, više partnera, nezaštićenih odnosa ili partnera sa spolno prenosivom infekcijom.

U slučaju potvrđene infekcije važno je obavijestiti i zbrinuti partnera te izbjegavati spolne odnose dok liječenje nije završeno prema liječničkim uputama. Time se smanjuje mogućnost ponovne zaraze.

Kontrola nakon liječenja

Ženama koje su liječene zbog klamidijske ili gonokokne PID obično se preporučuje ponovno testiranje približno tri mjeseca nakon terapije zbog čestih ponovnih infekcija.

To ponovno testiranje nije isto što i rani test izlječenja. Potreba i vrijeme kontrolnog testa ovise o uzročniku, trudnoći, primijenjenoj terapiji, simptomima i mogućnosti ponovne izloženosti.