Što je bakterijska vaginoza?

Bakterijska vaginoza poremećaj je ravnoteže vaginalnog mikrobioma. U zdravoj vaginalnoj sredini najčešće prevladavaju laktobacili, osobito vrste Lactobacillus crispatus, Lactobacillus gasseri, Lactobacillus jensenii i Lactobacillus iners. Stvaranjem mliječne kiseline pomažu održati kiseli vaginalni pH i ograničavaju prekomjerno umnažanje drugih mikroorganizama.

Kod bakterijske vaginoze smanjuje se udio zaštitnih laktobacila, vaginalni pH raste, a povećava se broj različitih anaerobnih bakterija. Među njima se često nalaze Gardnerella vaginalis, Fannyhessea vaginae, ranije poznata kao Atopobium vaginae, vrste roda Prevotella, Mobiluncus i drugi mikroorganizmi povezani s vaginalnom disbiozom.

Zato bakterijsku vaginozu ne treba shvatiti kao infekciju izazvanu jednom bakterijom. Riječ je o promjeni cijelog vaginalnog ekosustava.

Kako nastaje bakterijska vaginoza?

Točan slijed događaja nije jednak u svake žene. U određenom trenutku smanjuje se broj zaštitnih laktobacila, a vaginalna sredina postaje pogodnija za umnažanje raznolike skupine anaerobnih bakterija.

Gardnerella vaginalis može se nalaziti i u žena koje nemaju bakterijsku vaginozu. Klinički postaje važnija kada se poveže s drugim anaerobnim mikroorganizmima, prianja uz vaginalni epitel i sudjeluje u stvaranju biofilma.

Promjenu vaginalne ravnoteže mogu potaknuti ili pratiti spolna aktivnost, novi partner, nezaštićeni odnosi, vaginalna ispiranja, menstruacija, primjena antibiotika i druge promjene lokalnog mikrookoliša. Ipak, prisutnost pojedinog čimbenika ne znači da će se bakterijska vaginoza nužno razviti.

Uloga vaginalnog biofilma

Biofilm je organizirana zajednica bakterija pričvršćena uz površinu vaginalnog epitela. Mikroorganizmi unutar biofilma međusobno surađuju i zaštićeniji su od lokalnog imunološkog odgovora i djelovanja antimikrobnih lijekova.

Biofilm je jedan od razloga zbog kojih bakterijska vaginoza može biti tvrdokorna i zašto se simptomi nakon početnog poboljšanja često vraćaju. Recidiv ne znači nužno da je prethodno liječenje provedeno pogrešno; može biti posljedica nepotpune obnove laktobacilne flore, perzistencije biofilma ili ponovne razmjene bakterija između partnera.

Četiri važne sastavnice bakterijske vaginoze

Je li bakterijska vaginoza spolno prenosiva?

Bakterijska vaginoza ne klasificira se kao klasična spolno prenosiva infekcija jer nije uzrokovana jednim jasno određenim uzročnikom i može se pojaviti bez dokazane spolno prenosive bolesti. Ipak, mnogo je češća u spolno aktivnih žena, a novi partner, veći broj partnera, nezaštićeni odnosi i odnos s partnericom povezani su s povećanim rizikom.

Novija istraživanja pokazuju da se bakterije povezane s bakterijskom vaginozom mogu razmjenjivati između partnera te da partnerski kontekst može biti važan osobito kod recidivirajuće bolesti. Zbog toga se suvremeni pristup postupno udaljava od jednostavne tvrdnje da partner nema nikakvu ulogu.

Bakterijska vaginoza ipak se i dalje razlikuje od klamidije, gonoreje i trihomonijaze. Njezin nalaz sam po sebi ne dokazuje klasičan spolni prijenos niti nevjeru u vezi.

Koji simptomi mogu upućivati na bakterijsku vaginozu?

Mnoge žene nemaju nikakve tegobe. Kada se simptomi pojave, najtipičniji su homogen, rijedak, bjelkast ili sivkast iscjedak i neugodan miris po ribi, koji može biti izraženiji nakon spolnog odnosa ili tijekom menstruacije.

Jači svrbež, izrazito pečenje, bol, otok i upadljivo crvenilo nisu tipični za nekompliciranu bakterijsku vaginozu. Njihova prisutnost može upućivati na kandidijazu, trihomonijazu, miješanu infekciju, cervicitis, iritaciju ili drugi uzrok tegoba.

Simptomi, razlike prema drugim uzrocima iscjetka i znakovi zbog kojih je potreban pregled detaljno su obrađeni na stranici Bakterijska vaginoza – simptomi.

Kako se postavlja dijagnoza?

Izgled i miris iscjetka mogu pobuditi sumnju, ali nisu dovoljni za pouzdanu dijagnozu. Procjena se temelji na ginekološkom pregledu i analizi vaginalnog uzorka.

U kliničkoj praksi mogu se primijeniti Amselovi kriteriji, određivanje vaginalnog pH, aminski test, mikroskopsko traženje clue stanica, Nugentov sustav bodovanja preparata obojenog po Gramu ili validirani molekularni testovi.

Važno je razlikovati bakterijsku vaginozu od kandidijaze, trihomonijaze, aerobnog vaginitisa, cervicitisa i neinfektivnih uzroka iscjetka. Dijagnostički postupak detaljno je opisan na stranici Bakterijska vaginoza – dijagnoza.

Kada se bakterijska vaginoza liječi?

Liječenje se prvenstveno preporučuje ženama koje imaju simptome. Provodi se antimikrobnim lijekovima koji djeluju na anaerobne bakterije, najčešće metronidazolom ili klindamicinom, u oralnom ili lokalnom obliku prema kliničkoj procjeni.

Posebna procjena potrebna je u trudnoći, prije određenih ginekoloških zahvata, kod ponavljajućih simptoma i kada se istodobno sumnja na drugu genitalnu ili spolno prenosivu infekciju.

Recidivi su česti i ne rješavaju se uvijek jednostavnim ponavljanjem istog režima. Ponekad je potrebno razmotriti dulju supresijsku terapiju, ponašajne čimbenike, obnovu vaginalnog mikrobioma i, prema novijim preporukama, ulogu spolnog partnera. Ti su postupci detaljno obrađeni na stranici Bakterijska vaginoza – liječenje i recidivi.

Zašto je bakterijska vaginoza klinički važna?

Osim iscjetka i neugodnog mirisa, bakterijska vaginoza povezuje se s povećanom osjetljivošću na neke spolno prenosive infekcije. Promijenjeni vaginalni mikrobiom može oslabiti lokalnu zaštitnu barijeru i olakšati kolonizaciju ili perzistenciju drugih mikroorganizama.

U određenim okolnostima povezana je i s većim rizikom zdjelične upalne bolesti te komplikacija nakon pojedinih ginekoloških postupaka. Povezanost ne znači da će se komplikacija razviti u svake žene s bakterijskom vaginozom, nego da klinički kontekst treba uzeti u obzir.

Bakterijska vaginoza u trudnoći

U trudnoći se bakterijska vaginoza povezuje s prijevremenim prsnućem plodovih ovoja, prijevremenim porodom i drugim nepovoljnim ishodima. Simptomatske trudnice trebaju pregled i liječenje prema preporuci liječnika.

Rutinski probir i liječenje svake trudnice bez simptoma nisu jednako opravdani u svim skupinama. Odluka o testiranju ovisi o simptomima, opstetričkoj anamnezi, ranijem prijevremenom porodu i drugim individualnim čimbenicima rizika.

Zašto se bakterijska vaginoza vraća?

Ponavljanje bakterijske vaginoze vrlo je često. Nakon antimikrobne terapije simptomi se mogu povući, ali zaštitna laktobacilna flora ne mora se potpuno ili trajno obnoviti.

Recidivu mogu pridonijeti perzistentni bakterijski biofilm, ponovna razmjena bakterija između partnera, nezaštićeni odnosi, vaginalna ispiranja, menstruacija i individualna obilježja vaginalnog mikrobioma. Povratak simptoma zato zahtijeva ponovnu procjenu, a ne samo pretpostavku da je riječ o istoj bolesti.

Kako čuvati ravnotežu vaginalnog mikrobioma?

• izbjegavati vaginalna ispiranja i agresivne antiseptike
• za intimnu njegu koristiti blage, neiritirajuće pripravke
• ne primjenjivati samoinicijativno antibiotike ili antimikotike
• koristiti kondom kada postoji novi partner ili povećan rizik spolno prenosive infekcije
• kod ponavljajućih tegoba potvrditi dijagnozu prije nove terapije
• o probioticima i drugim potpornim mjerama odlučivati individualno

Probiotici mogu imati potpornu ulogu u obnovi mikrobioma, ali ne mogu zamijeniti dokazano liječenje simptomatske bakterijske vaginoze. Učinkovitost ovisi o soju, načinu primjene i kliničkom kontekstu.