Što su miomi maternice?
Miomi maternice su dobroćudne izrasline koje nastaju iz mišićnog sloja maternice. Vrlo su česti, najčešće se pojavljuju tijekom reproduktivne dobi i u mnogih žena ne uzrokuju nikakve tegobe.
Miomi su dobroćudne izrasline maternice
Miomi maternice, koji se nazivaju i fibroidi ili leiomiomi, dobroćudne su izrasline koje nastaju iz glatkog mišićnog i vezivnog tkiva stijenke maternice. Nisu upalna bolest, nisu ciste i u najvećem broju slučajeva nisu zloćudni tumori.
Najčešće se razvijaju tijekom reproduktivne dobi, osobito između 35. i 55. godine života. Mogu biti vrlo mali i vidljivi samo ultrazvukom, ali mogu narasti i do većih dimenzija te promijeniti oblik i veličinu maternice.
Koliko su miomi česti?
Miomi su najčešći dobroćudni tumori ženskog reproduktivnog sustava. Procjenjuje se da se tijekom života razviju u velikog broja žena, ali mnogi ostaju bez simptoma i otkriju se slučajno tijekom ginekološkog pregleda ili ultrazvuka.
Simptomi se češće javljaju kada su miomi veći, brojni ili smješteni tako da izobličuju šupljinu maternice, ometaju kontrakcije materničnog mišića ili stvaraju pritisak na okolne organe.
Kako nastaju miomi?
Točan uzrok nastanka mioma još nije potpuno razjašnjen. Smatra se da svaki miom najčešće nastaje iz jedne promijenjene glatke mišićne stanice maternice, koja se počinje umnažati i stvarati čvor građen od mišićnih stanica i vezivnog tkiva.
U nastanku i rastu mioma sudjeluju genetski čimbenici, hormonski utjecaji, lokalni čimbenici rasta i promjene u izvanstaničnom matriksu. Zbog toga se miomi razlikuju od žene do žene, ali i unutar iste maternice, gdje se istodobno može nalaziti više mioma različite veličine i ponašanja.
Važno je znati: miomi nisu posljedica pogrešnog načina života niti ih žena sama “uzrokuje”. Na njihov nastanak mogu utjecati dob, nasljeđe, hormonska osjetljivost tkiva, tjelesna težina i drugi čimbenici rizika.
Hormonska ovisnost mioma
Miomi su hormonski osjetljive izrasline. Njihov rast povezan je s djelovanjem estrogena i progesterona, zbog čega se najčešće pojavljuju i povećavaju tijekom reproduktivnih godina.
Nakon menopauze, kada se smanjuje stvaranje spolnih hormona u jajnicima, miomi se često smanjuju i prestaju rasti. Zato novi rast mioma ili krvarenje nakon menopauze uvijek zahtijevaju opreznu ginekološku procjenu.
Vrste mioma prema položaju
Miomi se razlikuju prema tome gdje se nalaze u odnosu na stijenku i šupljinu maternice. Položaj mioma često je važniji od same veličine jer određuje koje će simptome miom uzrokovati.
Submukozni miomi
Rastu prema šupljini maternice i najčešće su povezani s obilnim, produljenim ili nepravilnim krvarenjima. Mogu utjecati i na plodnost.
Intramuralni miomi
Nalaze se unutar mišićne stijenke maternice. Mogu povećati maternicu, uzrokovati obilnije menstruacije, bolnost ili osjećaj pritiska.
Subserozni miomi
Rastu prema vanjskoj površini maternice. Češće uzrokuju pritisak na mokraćni mjehur ili crijevo nego poremećaje menstrualnog krvarenja.
Miomi na peteljci
S maternicom su povezani peteljkom. Ako se peteljka uvrne, može nastati nagla bol koja zahtijeva hitnu ginekološku obradu.
Koje tegobe mogu uzrokovati?
Mnoge žene s miomima nemaju nikakve tegobe. Kada se simptomi pojave, najčešće uključuju obilne menstruacije, produljena ili nepravilna krvarenja, bolnost u zdjelici, osjećaj pritiska, učestalo mokrenje, zatvor, napuhnutost ili slabokrvnost zbog kroničnog gubitka krvi.
Miomi mogu imati i reproduktivno značenje. Ovisno o položaju i veličini, mogu otežavati začeće, utjecati na tijek trudnoće ili povećati vjerojatnost određenih komplikacija, no većina žena s miomima ipak može uredno zatrudnjeti i roditi.
Mogu li miomi postati zloćudni?
Miomi su dobroćudne promjene i u velikoj većini slučajeva ne prelaze u zloćudni tumor. Strah od raka čest je razlog zabrinutosti, ali zloćudne promjene koje nalikuju miomu, poput leiomiosarkoma, vrlo su rijetke.
Poseban oprez potreban je u postmenopauzi, kod brzog rasta tumora, novog krvarenja nakon menopauze ili atipičnih simptoma. U tim slučajevima potrebna je dodatna dijagnostička obrada i individualna procjena.
Treba li svaki miom liječiti?
Ne treba. Ako miom ne uzrokuje simptome, ne raste značajno i ne narušava plodnost ili kvalitetu života, često je dovoljno redovito praćenje. Liječenje se preporučuje kada miomi uzrokuju obilna krvarenja, bolove, pritisak, slabokrvnost, neplodnost ili komplikacije u trudnoći.
Odabir liječenja ovisi o dobi žene, simptomima, veličini i položaju mioma, reproduktivnim planovima i želji za očuvanjem maternice. Danas postoje različite mogućnosti, od praćenja i lijekova do minimalno invazivnih i kirurških zahvata.
Povezane teme
Ako želite detaljnije razumjeti miome, korisno je pročitati i povezane stranice o njihovim vrstama, simptomima, dijagnostici i liječenju.
Vrste mioma prema položaju
Submukozni, intramuralni, subserozni i miomi na peteljci mogu uzrokovati različite simptome.
Simptomi mioma maternice
Obilna krvarenja, bolovi, pritisak u zdjelici i slabokrvnost najčešći su razlozi za pregled.
Kako se dijagnosticiraju miomi?
Ultrazvuk je osnovna metoda dijagnostike, a u odabranim slučajevima koriste se i dodatne pretrage.
Kako se liječe miomi maternice?
Liječenje može uključivati praćenje, lijekove, hormonsku terapiju, minimalno invazivne zahvate ili operaciju.
Kada se javiti ginekologu?
Ginekološki pregled preporučuje se ako imate obilne ili produljene menstruacije, nepravilna krvarenja, bolove ili pritisak u zdjelici, učestalo mokrenje, slabokrvnost ili planirate trudnoću uz poznate miome.
Naručite pregledOvaj tekst namijenjen je informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti individualni ginekološki pregled, ultrazvučnu procjenu i liječnički savjet.
