Endometrijski polip: što znači nalaz i kada je potrebno liječenje
Endometrijski polipi česte su benigne tvorbe sluznice maternice. Najčešće se otkrivaju ultrazvukom, sonohisterografijom ili histeroskopijom, a odluka o liječenju ovisi o simptomima, dobi žene, menopauzalnom statusu i izgledu polipa.
Endometrijski polip je lokalizirano zadebljanje sluznice maternice koje se izbočuje prema šupljini maternice. U većini slučajeva riječ je o benignoj tvorbi, ali nalaz polipa uvijek treba promatrati u kontekstu dobi žene, simptoma, krvarenja i ultrazvučnog nalaza.
Kako nastaje endometrijski polip
Maternica je većim dijelom građena od mišićnog tkiva, dok njezinu unutrašnjost oblaže endometrij, sluznica koja se tijekom menstruacijskog ciklusa zadebljava i ljušti. Ako ne dođe do trudnoće, površinski sloj endometrija se odbacuje i nastaje menstruacijsko krvarenje.
Polip nastaje kada se ograničeno područje endometrija pretjerano zadeblja i izboči prema unutrašnjosti maternice. Često je pričvršćen tankom peteljkom, a veličina može varirati od vrlo malih promjena do većih tvorbi koje ispunjavaju dio šupljine maternice.
Koje simptome može uzrokovati
Mnogi endometrijski polipi ne uzrokuju nikakve simptome i otkrivaju se slučajno tijekom ultrazvučnog pregleda. Kada se simptomi pojave, najčešće se radi o pojačanom menstruacijskom krvarenju, krvarenju između menstruacija, smeđem iscjetku nakon menstruacije ili točkastom krvarenju nakon spolnog odnosa.
Polip može podraživati okolnu sluznicu i površinske krvne žile, zbog čega nastaje nepravilno ili oskudno krvarenje. Upravo je abnormalno krvarenje najčešći razlog zbog kojeg žena dolazi na ginekološki pregled.
Može li polip otežavati začeće
Endometrijski polip može u nekih žena otežavati začeće, osobito ako se nalazi u području koje ometa implantaciju embrija. Moguća povezanost s ponavljanim spontanim pobačajima također se opisuje, ali nije uvijek moguće jasno procijeniti koliko sam polip pridonosi problemu. Zbog toga se u žena s neplodnošću ili ponavljanim gubitkom trudnoće često preporučuje histeroskopsko odstranjenje polipa.
Najvažnije činjenice o endometrijskom polipu
Najčešće benigni
Većina endometrijskih polipa nije zloćudna.
Mogu uzrokovati krvarenje
Nepravilna, obilnija ili postmenstrualna krvarenja čest su simptom.
Dijagnoza se postavlja slikovno
Ultrazvuk, sonohisterografija i histeroskopija pomažu u procjeni polipa.
Liječenje je individualno
Odluka o praćenju ili odstranjenju ovisi o simptomima i riziku.
Kako se postavlja dijagnoza
Endometrijski polip može se posumnjati tijekom transvaginalnog ultrazvuka, osobito ako se vidi ograničeno zadebljanje sluznice maternice. Ipak, manji polipi ponekad se teže uočavaju jer su pritisnuti uz stijenku maternice.
Sonohisterografija, odnosno ultrazvučni pregled nakon ubrizgavanja male količine sterilne tekućine u šupljinu maternice, omogućuje bolji prikaz unutrašnjosti maternice. Histeroskopija pak omogućuje izravan pogled u šupljinu maternice i, kada je potrebno, istodobno odstranjenje polipa.
Kada je potrebno odstranjenje polipa
Tradicionalno se za obradu promjena endometrija koristila dilatacija i kiretaža, ali taj je postupak „slijep“ i ne omogućuje uvijek potpuno odstranjenje polipa. Danas se prednost daje histeroskopiji jer se polip može vidjeti, ciljano odstraniti i poslati na patohistološku analizu.
Odstranjenje se češće preporučuje kod abnormalnog krvarenja, postmenopauzalnog krvarenja, neplodnosti, ponavljanih spontanih pobačaja, sumnjivog ultrazvučnog nalaza ili većih polipa. Nakon zahvata može se javiti blago točkasto krvarenje, a većina žena se brzo vraća svakodnevnim aktivnostima.
Što učiniti ako je otkriven endometrijski polip
Ako je na ultrazvuku otkriven endometrijski polip, važno je razgovarati s ginekologom o simptomima, dobi, menopauzalnom statusu, planiranju trudnoće i izgledu samog polipa.
U nekih žena moguće je praćenje, dok je u drugih najbolji izbor histeroskopsko odstranjenje i patohistološka analiza. Najvažnije je odluku donijeti individualno, nakon cjelovite ginekološke procjene.
Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje ginekološki pregled, ultrazvučnu dijagnostiku, histeroskopiju niti patohistološku analizu. Svako abnormalno vaginalno krvarenje, osobito nakon menopauze, zahtijeva individualnu procjenu ginekologa.
