Mogu napraviti bebe iz epruvete, uzgajati ljudska jajašca u laboratoriju i reproducirati miševe iz zamrznutog tkiva testisa, ali kada je riječ o tome kako muškarčeva sperma može plivati, pronaći i oploditi jaje znanstvenici još uvijek ništa ne znaju.
Ogromni napori u liječenju neplodnosti u posljednjim desetljećima su pomogli parovima da dobiju potomstvo koje nisu uspjeli imati. Broj spermija drastično pada u cijelom svijetu - i to već desetljećima - a znanstvenici kažu da je njihov pošten odgovor o tome zašto: "Ne znamo".
Neplodnost je značajan globalni zdravstveni problem, a stručnjaci procjenjuju da je pogođeno čak jedan od šest parova diljem svijeta. U više od polovice tih slučajeva, kažu stručnjaci, osnovni problem je u muškaraca. Većina studija o istraživanja neplodnosti se odnosila na žene: o tome što može smanjiti njihovu plodnost i kako se to može spriječiti, nadoknaditi ili ispraviti liječenjem. Iako je taj pristup donio rezultate - i bebe - ostavio je i mušku neplodnost znanstveno neistraženu.
Tretmani kao što su in vitro oplodnja (IVF) i intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI), gdje se sperma stavlja u jajašce, a ne pored njega, zaobilazi muški problem, a ne liječi ga, rekao je Richard Sharpe, profesor na Sveučilištu u Edinburghovom središtu za reproduktivno zdravlje.
"Liječenje - u kojem su neki postupci prilično invazivni – se odnosi na žensku partnericu, tako da žena mora nositi i teret muške subplodnosti ... (i istodobno) imamo vrlo slab uvid u ono što događa se u muškarcu. " Znamo da broj spermija ovisi o razinama testosterona, a postoji i veza između broja spermija i neplodnosti, kažu stručnjaci. Ali osim ovih temeljnih postavki, problematika sperme ostaje uglavnom neotkrivena. "Bez razumijevanja biologije o tome kako normalna sperma djeluje ne možemo razumjeti zašto nije funkcionalna ili kako ispraviti problem", rekla je Sarah Martins Da Silva, stručnjak za reproduktivnu medicinu na Sveučilištu u Dundeeu, u Londonu ovaj tjedan.
Broj muškaraca u Americi, Europi, Australiji i Novog Zelanda se smanjio za više od 50 posto u manje od 40 godina, prema zajedničkom istraživanju objavljenom prošle godine kojeg je jedan od njegovih autora opisao kao "hitan poziv" za daljnje istraživanje.
Stručnjaci kažu da će za rješavanje osnovnih neodgovorenih kliničkih i znanstvenih pitanja u andrologiji - proučavanje reproduktivnog zdravlja muškaraca - zahtijevati analize velikih, međunarodnih, epidemioloških studija s detaljanim laboratorijskim radom kako bi se točno analiziralo kako funkcioniraju spermijske stanice.
Allan Pacey, viši predavač andrologije na britanskom sveučilištu Sheffield, je rekao da čak i na osnovnoj razini - dijagnozi moguće muške plodnosti - znanost zaostaje. Tehnike analize sperme - ispitivanje ejakulata pod mikroskopom, prebrojavanje spermija, procjenjivanje kako dobro plivaju i procjenjivanje izgleda - izumljene su pedesetih godina, rekao je. "I sada još uvijek radimo istu stvar." Stoga procjene upućuju na to da 1 od 20 mladih muškaraca sada ima broj spermija dovoljno nizak da utječe na plodnost, što je pretpostavka, a ne podatak iz specifičnih studija.
"Kvaliteta dokaza koje smo dobili na ovom području je daleko lošija od drugih grana medicine", rekao je Pacey.
Sakupljanje sredstava za temeljna istraživanja mogućih utjecaja okoliša na broj spermija - kemijsku izloženost, na primjer, pušenje, pretilost ili sport i vježbanje - je upitna, dijelom zato što takva istraživanja zahtijevaju veliki broj ljudi, traju mnogo godina i možda ne daju jasan odgovor.
"Danas postoji stajalište da je problem muške neplodnosti riješen", rekao je Sharpe. "Imamo ICSI. U redu, ovo ne rješava problem kod muškaraca koji su pogođeni, ali tretira" simptome " i to je dovoljno dobro." "Dakle, iz perspektive hitnosti i prioriteta je lako umanjiti značaj ovakvih istraživanja u odnosu na maligne bolesti, pretilost ili kardiovaskularne bolesti".
Sveobuhvatni europski ili globalni podaci o financiranju koje ide za istraživanje muških plodnosti nisu dostupni, ali u Velikoj Britaniji, primjerice, je samo oko 3,6 posto proračunskog okvira za medicinska istraživanja populacije i reprodukcije osigurano za istraživanje muške neplodnosti od 2014. do 2017. godine.
Pacey je izjavio da "ima niz neuspjelih molbi koje je slao tijekom godina. "Ako nemate privlačno istraživanje koje će proizvesti čarobni štapić, onda vam ljudi neće dati novac", rekao je.
Reuters Health Information © 2018
Poliklinika Harni
