Može li prehrana utjecati na rizik nastanka endometrioze?
Talijansko istraživanje pokazalo je da prehrana bogata voćem i zelenim povrćem može biti povezana s manjim rizikom razvoja endometrioze, dok je veći unos crvenog mesa i prerađenih mesnih proizvoda bio povezan s višom učestalošću bolesti.
Endometrioza je kronična upalna bolest čiji uzroci još uvijek nisu potpuno razjašnjeni. Posljednjih godina sve više istraživanja usmjerava se na čimbenike životnog stila, uključujući prehranu. Jedno veliko talijansko istraživanje pokazalo je da određene prehrambene navike mogu biti povezane s većim ili manjim rizikom razvoja bolesti.
Kako je provedeno istraživanje?
Znanstvenici sa Sveučilišta u Milanu usporedili su prehrambene navike 504 žene s laparoskopski potvrđenom endometriozom i 504 žene bez bolesti koje su bile hospitalizirane zbog drugih zdravstvenih razloga.
Sudionice su ispunjavale detaljan upitnik o prehrani tijekom godine koja je prethodila postavljanju dijagnoze, uključujući učestalost konzumacije voća, povrća, mesa, mliječnih proizvoda, ribe, alkohola i drugih namirnica.
Voće i zeleno povrće pokazali su zaštitni učinak
Žene koje su unosile najveće količine zelenog povrća imale su značajno manji rizik razvoja endometrioze u usporedbi sa ženama koje su ga konzumirale najmanje.
Sličan, iako nešto slabiji zaštitni učinak, zabilježen je i za svježe voće. Autori pretpostavljaju da važnu ulogu imaju antioksidansi, vitamini, vlakna i protuupalni učinci biljnih namirnica.
Crveno meso povezano je s višim rizikom
Najveći rizik zabilježen je kod žena koje su konzumirale najveće količine govedine, drugih vrsta crvenog mesa i šunke. U tim skupinama učestalost endometrioze bila je značajno viša nego kod žena koje su te namirnice unosile rijetko.
Najvažniji rezultati istraživanja
504 žene
S laparoskopski potvrđenom endometriozom.
70% manji rizik
Kod žena s najvećim unosom zelenog povrća.
40% manji rizik
Kod žena koje su unosile najviše svježeg voća.
80–100% veći rizik
Kod žena s najvećim unosom crvenog mesa i šunke.
Koje namirnice nisu pokazale povezanost?
U ovom istraživanju nije pronađena statistički značajna povezanost između endometrioze i unosa mlijeka, sira, cjelovitih žitarica, mrkve, ribe, kave, alkohola, maslaca, margarina ili biljnih ulja.
To ne znači da te namirnice nemaju nikakav učinak, nego da u ovom istraživanju nije bilo dovoljno dokaza za potvrdu njihove povezanosti s rizikom bolesti.
Što danas znamo o prehrani i endometriozi?
Od objave ovog istraživanja objavljen je velik broj novih radova koji potvrđuju povezanost između prehrane, upale i endometrioze. Posebnu pozornost privukli su mediteranski način prehrane, omega-3 masne kiseline, vlakna i antioksidansi.
Iako prehrana sama po sebi ne može spriječiti niti izliječiti endometriozu, sve je više dokaza da može utjecati na razinu upale, intenzitet simptoma i kvalitetu života žena koje žive s ovom bolešću.
Prehrana je jedan od čimbenika na koji možemo utjecati
Endometrioza je složena bolest čiji nastanak ovisi o genetskim, hormonskim, imunološkim i okolišnim čimbenicima. Ipak, prehrana predstavlja jedan od rijetkih čimbenika rizika na koje žena može aktivno utjecati.
Povećanje unosa voća, povrća i drugih protuupalnih namirnica te smanjenje unosa prerađenog i crvenog mesa može biti koristan dio cjelovitog pristupa očuvanju reproduktivnog i općeg zdravlja.
Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za liječnički pregled, dijagnostičku obradu ili individualni savjet o prehrani i liječenju.
