Neplodnost i ovulacija

Dulji put do trudnoće može upozoriti na nepovoljan ishod

Vrijeme potrebno za ostvarenje trudnoće može biti pokazatelj smanjene plodnosti, ali i čimbenika koji utječu na njezin kasniji tijek. Dulje čekanje povezano je s nekim nepovoljnim ishodima, no samo po sebi ne određuje kako će trudnoća završiti.

Vrijeme do trudnoće, poznato i kao time to pregnancy (TTP), označava broj mjeseci ili menstruacijskih ciklusa redovitih nezaštićenih odnosa potrebnih za začeće. Ono nije dijagnoza, ali može pružiti važnu informaciju o plodnosti para.

Što je pokazalo švedsko istraživanje?

Švedski znanstvenici analizirali su 5.302 trudnoće kako bi ispitali postoji li povezanost između vremena potrebnog za začeće i ishoda trudnoće. Trudnice su navele koliko su dugo pokušavale ostvariti trudnoću, a podatci su potom uspoređeni s njezinim završetkom.

Trudnoće završene ranim ili kasnim spontanim pobačajem u prosjeku su nastupile nakon duljeg razdoblja pokušavanja nego trudnoće koje su završile porodom. Dulje vrijeme do trudnoće bilo je povezano i s većom učestalošću izvanmaternične trudnoće.

Povezanost nije isto što i uzrok

Rezultati ne znače da samo čekanje uzrokuje spontani pobačaj, izvanmaterničnu trudnoću ili prijevremeni porod. Dulje vrijeme do začeća vjerojatnije je biljeg drugih čimbenika koji mogu istodobno smanjivati plodnost i utjecati na tijek trudnoće.

Među njima mogu biti dob žene, kvaliteta jajnih stanica i spermija, poremećaji ovulacije, endometrioza, promjene jajovoda, bolesti maternice te životne i zdravstvene okolnosti oba partnera.

Višeplodne trudnoće nastupale su ranije

U istraživanju su višeplodne trudnoće bile povezane s kraćim vremenom do začeća. Taj nalaz treba tumačiti oprezno jer na nastanak višeplodne trudnoće mogu utjecati spontana višestruka ovulacija, liječenje neplodnosti i drugi čimbenici koji nisu potpuno obuhvaćeni samim podatkom o vremenu pokušavanja.

Što nam vrijeme do trudnoće može otkriti?

Plodnost para

Dulje pokušavanje može upozoriti na smanjenu vjerojatnost začeća po pojedinom ciklusu.

Dob žene

S porastom dobi smanjuju se ovarijska rezerva i kvaliteta jajnih stanica, osobito nakon 35. godine.

Mogući uzrok

Poremećaji ovulacije, jajovoda, maternice, endometrioza ili muški čimbenik mogu produljiti put do trudnoće.

Vrijeme za obradu

Trajanje pokušavanja pomaže u procjeni kada započeti ciljanu obradu plodnosti oba partnera.

Kada se preporučuje obrada plodnosti?

Obrada se u pravilu preporučuje nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa ako je žena mlađa od 35 godina, odnosno nakon šest mjeseci ako ima 35 ili više godina. Nakon 40. godine procjenu je opravdano započeti bez većeg odgađanja.

Ranija obrada potrebna je i kod neredovitih ili izostalih menstruacija, sumnje na endometriozu ili bolest jajovoda, smanjene ovarijske rezerve, prethodnih operacija, ponavljanih gubitaka trudnoće ili poznatog muškog čimbenika.

Što nalaz znači za ostvarenu trudnoću?

Jednom kada trudnoća nastupi, dulje prethodno pokušavanje ne znači da će njezin ishod nužno biti nepovoljan. Većina pojedinačnih trudnoća zahtijeva procjenu prema dobi žene, anamnezi, simptomima i ultrazvučnom nalazu, a ne samo prema vremenu koje je bilo potrebno za začeće.

Kod žena koje su dulje pokušavale zatrudnjeti osobito je važno pravodobno potvrditi mjesto i vitalnost rane trudnoće, posebno ako se pojave bol u donjem dijelu trbuha ili krvarenje.

Najvažnija poruka

Dulje vrijeme do trudnoće nije uzrok nepovoljnog ishoda niti razlog za strah, ali može biti koristan biljeg smanjene plodnosti i zajedničkih čimbenika koji utječu na začeće i trudnoću. Zato trajanje pokušavanja treba promatrati kao dio cjelovite procjene oba partnera.

Ne odgađajte procjenu kada postoje razlozi za raniju obradu

Dob žene i trajanje pokušavanja važni su za odluku o početku obrade, ali nisu jedini kriteriji. Menstruacijski ciklus, ranije bolesti i operacije, reprodukcijska anamneza te nalaz spermiograma mogu opravdati raniji pregled.

Pravodobna obrada ne znači automatski početak medicinski pomognute oplodnje. Njezin je cilj prepoznati uzrok, procijeniti reprodukcijski potencijal para i odabrati najprimjereniji sljedeći korak.

Autor

Dr. Snješka Vitošević, specijalistica ginekologije i opstetricije, subspecijalistica humane reprodukcije, Poliklinika Harni | Zagreb

Stručni sadržaji Poliklinike Harni pripremaju se s ciljem jasnog, odgovornog i pacijenticama razumljivog informiranja o ginekološkom i reproduktivnom zdravlju.

Ovaj je sadržaj informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled, dijagnostiku ni preporuku o liječenju.