Fetalni mikrohimerizam nakon donacije jajne stanice
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Bez zajedničkih gena, ali s tragom koji ostaje godinama
Nakon trudnoće ostvarene doniranom jajnom stanicom, mali broj fetalnih stanica može godinama ostati u tijelu žene koja je nosila dijete. Taj fenomen, poznat kao fetalni mikrohimerizam, pokazuje da trudnoća stvara trajnu biološku povezanost majke i djeteta, iako ne postoji njihova izravna genetska povezanost.
Tijekom trudnoće stanice prolaze kroz posteljicu u oba smjera. Dio fetalnih stanica može se zadržati u krvi i tkivima žene desetljećima nakon poroda. Trudnoća ostvarena doniranom jajnom stanicom potvrđuje da je za nastanak takvog mikrohimerizma važna trudnoća, a ne genetska srodnost majke i djeteta.
Muške fetalne sekvence pronađene godinama nakon poroda
U malom američkom istraživanju analizirani su uzorci krvi 11 žena koje su nakon donacije jajne stanice rodile muško dijete. U pet žena, odnosno u 45 % ispitanica, pronađene su Y-kromosomske sekvence karakteristične za muški genom.
Najdulje razdoblje između poroda i otkrivanja fetalnoga genetskog materijala iznosilo je devet godina. Nalaz je pokazao da fetalni mikrohimerizam može biti dugotrajan i nakon trudnoće u kojoj je embrij nastao iz donirane jajne stanice.
Što je fetalni mikrohimerizam?
Fetalni mikrohimerizam označava prisutnost vrlo malog broja fetalnih stanica ili fetalnoga genetskog materijala u tijelu žene tijekom trudnoće i nakon nje. Te stanice mogu cirkulirati krvlju, naseliti različita tkiva i ostati prisutne mnogo godina.
Mikrohimerizam je prirodna biološka posljedica trudnoće. Pojavljuje se nakon spontanog začeća, medicinski pomognute oplodnje i trudnoće ostvarene doniranom jajnom stanicom.
Trudnoća stvara biološku, ali ne genetsku povezanost
Žena koja zatrudni doniranom jajnom stanicom nije genetska majka djeteta jer dijete nasljeđuje gene donorice i biološkog oca. Ipak, ona s djetetom ostvaruje snažnu biološku povezanost: njezino tijelo omogućuje implantaciju, razvoj posteljice, rast i sazrijevanje ploda, a tijekom trudnoće dolazi i do dvosmjerne izmjene stanica.
Što nam mikrohimerizam govori o trudnoći?
Dvosmjerna izmjena
Stanice majke prelaze u organizam ploda, a fetalne stanice u tijelo majke.
Dugotrajna prisutnost
Dio fetalnih stanica može ostati prisutan godinama ili desetljećima nakon poroda.
Ne ovisi o srodnosti
Mikrohimerizam nastaje i kada je za začeće uporabljena donirana jajna stanica.
Biološki trag trudnoće
Trudnoća može ostaviti mjerljiv stanični trag u tijelu žene koja je nosila dijete.
Kako fetalne stanice utječu na organizam žene?
Fetalne stanice mogu imati obilježja progenitorskih ili matičnih stanica te se u pojedinim tkivima mogu diferencirati u različite tipove stanica. Istražuje se mogu li sudjelovati u obnovi oštećenog tkiva i cijeljenju.
Njihova moguća uloga u autoimunim, upalnim i tumorskim bolestima još nije potpuno razjašnjena. U nekim okolnostima mogle bi imati zaštitni učinak, a u drugima sudjelovati u neželjenom imunološkom odgovoru. Sama prisutnost fetalnih stanica zato ne znači bolest.
Malo istraživanje ne dopušta velike zaključke
Istraživanje je obuhvatilo samo 11 žena, a muški Y-kromosom korišten je kao lako prepoznatljiv biljeg fetalnoga podrijetla. Rezultati se zato ne mogu jednostavno prenijeti na sve trudnoće ostvarene doniranim jajnim stanicama niti određuju učestalost mikrohimerizma nakon rođenja djevojčice.
Otkrivanje Y-kromosomske sekvence također ne pokazuje nužno koliko je fetalnih stanica prisutno, u kojim se tkivima nalaze ni imaju li mjerljiv učinak na zdravlje žene.
Donacija jajne stanice i identitet majčinstva
Genetsko podrijetlo samo je jedan dio reprodukcije. Žena koja nosi trudnoću aktivno sudjeluje u razvoju djeteta putem materničnog okruženja, posteljice, prehrane, hormonskih i imunoloških signala te epigenetskih utjecaja.
Mikrohimerizam tome dodaje još jednu biološku dimenziju. On ne mijenja genetsko podrijetlo djeteta, ali pokazuje da trudnoća nije pasivan proces i da između žene i djeteta može ostati trajna stanična povezanost.
Najvažnija poruka
Dijete začeto doniranom jajnom stanicom nije genetski povezano sa ženom koja ga nosi, ali trudnoća između njih stvara duboku biološku povezanost. Fetalne stanice mogu prijeći u njezin organizam i ostati prisutne godinama nakon poroda, ostavljajući mjerljiv biološki trag trudnoće.
Majčinstvo je više od prijenosa gena
Donacija jajne stanice omogućuje trudnoću ženama koje ne mogu ostvariti začeće vlastitim jajnim stanicama. Odluka o liječenju uključuje medicinska, emocionalna, pravna i obiteljska pitanja te zahtijeva potpuno i razumljivo informiranje.
Razgovor sa stručnim timom može pomoći u razumijevanju postupka, genetskog podrijetla djeteta, tijeka trudnoće i biološke uloge žene koja trudnoću nosi.
Autor
Informacije u članku služe zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti individualno medicinsko, genetičko, psihološko ni pravno savjetovanje. Fetalni mikrohimerizam ne mijenja genetsko podrijetlo djeteta niti sam po sebi upućuje na bolest žene ili djeteta.
U usporedbi sa standardnim postupcima potpomognute oplodnje (in vitro fertilizacija - IVF), postupak donacije jajnih stanica ne ostavlja negativne posljedice na…
Izostanak živorođenja nakon liječenja neplodnosti povezan je s malim porastom srčanog rizika, ali nije dokazano da ga uzrokuje terapija.
Saznajte što su salpingitis i hidrosalpinks, kako nastaju nakon uzlaznih genitalnih infekcija i PID-a, kako se dijagnosticiraju te zašto su važni!
Pušenje štetno djeluje na jajne stanice, spermije i trudnoću. Jedna studija donorskih jajnih stanica ne poništava ukupne dokaze.
Mediteranska prehrana povezuje se s boljim IVF ishodima, ali ne jamči trudnoću. Donosimo rezultate studije i praktične preporuke prije postupka.