Donacija jajnih stanica: sigurnost i mogući rizici
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Donacija jajnih stanica: sigurnost i mogući rizici
Donacija jajnih stanica u pravilu je sigurna kada se provodi uz pažljiv odabir darivateljice, individualiziranu ovarijsku stimulaciju i stručnu aspiraciju jajnih stanica. Komplikacije su rijetke, ali postupak nije bez rizika, a dugoročni podatci još su ograničeni.
Darivateljica jajnih stanica zdrava je žena koja se izlaže medicinskom postupku bez izravne zdravstvene koristi za sebe. Zato njezina sigurnost, dobrovoljan informirani pristanak i pravo na odustajanje moraju imati središnje mjesto tijekom cijelog postupka.
Što je pokazalo izvorno istraživanje?
Američki istraživači analizirali su 973 ciklusa ovarijske stimulacije kod 587 darivateljica jajnih stanica. Oko 9% započetih ciklusa prekinuto je prije aspiracije, dok je u preostalim ciklusima provedeno 886 postupaka prikupljanja jajnih stanica.
Ozbiljnije komplikacije zabilježene su u približno 0,7% postupaka, a uključivale su sindrom ovarijske hiperstimulacije, torziju jajnika i infekciju. Manje komplikacije zbog kojih je darivateljica potražila medicinsku pomoć zabilježene su nakon približno 8,5% postupaka.
Zašto su suvremeni postupci sigurniji?
Napredak u procjeni ovarijske rezerve, individualnom određivanju doze gonadotropina i ultrazvučnom praćenju omogućuje bolje predviđanje pretjeranog odgovora jajnika. Posebna se pozornost posvećuje mladim ženama s velikim brojem antralnih folikula i visokim AMH-om.
Primjena antagonističkih protokola i agonista GnRH za završno sazrijevanje jajnih stanica može znatno smanjiti rizik teškog sindroma ovarijske hiperstimulacije. Rizik ipak nije moguće potpuno ukloniti.
Nizak rizik ne znači da rizika nema
Većina darivateljica prolazi kroz postupak bez ozbiljnih komplikacija, ali mogućnost krvarenja, infekcije, torzije jajnika, nuspojava lijekova ili komplikacija sedacije mora biti jasno objašnjena prije početka stimulacije.
Darivateljica nakon aspiracije treba dobiti pisane upute, kontakt za hitne situacije i osiguran pristup liječničkoj procjeni ako se pojave bol, nadutost, otežano disanje, vrućica, obilnije krvarenje ili drugi zabrinjavajući simptomi.
Koje komplikacije mogu nastati?
Hiperstimulacija jajnika
Može uzrokovati povećanje jajnika, bol, nakupljanje tekućine i, rijetko, ozbiljne poremećaje cirkulacije.
Aspiracija jajnih stanica
Transvaginalni zahvat nosi malen rizik krvarenja, infekcije i ozljede okolnih struktura.
Torzija jajnika
Povećani jajnici nakon stimulacije rijetko se mogu rotirati oko svoje peteljke i zahtijevati hitno liječenje.
Sedacija i lijekovi
Moguće su prolazne nuspojave lijekova te rijetke alergijske ili anesteziološke komplikacije.
Što znamo o dugoročnim posljedicama?
Dosadašnji podatci ne pokazuju da pojedinačni pravilno provedeni ciklus donacije uzrokuje prijevremeno iscrpljivanje ovarijske rezerve ili buduću neplodnost. Tijekom stimulacije sazrijevaju folikuli koji bi u tom ciklusu većinom prirodno propali, a ne troši se dodatna „zaliha” primordijalnih folikula.
Dugoročno praćenje zdravih darivateljica ipak je ograničeno. Nema uvjerljivih dokaza o povećanju rizika raka dojke, dok su podatci o vrlo rijetkim tumorima i učinku brojnih ponovljenih stimulacija nedostatni za potpuno isključivanje svakoga dugoročnog rizika.
Zašto se ograničava broj donacija?
Svaki novi ciklus donacije ponovno izlaže ženu rizicima stimulacije, aspiracije i sedacije. Iako je rizik pojedinačnog ciklusa malen, ponavljanjem postupaka raste kumulativna mogućnost komplikacije.
Stručne preporuke zato savjetuju praćenje ukupnog broja stimulacijskih ciklusa i razuman gornji prag ponovljenih donacija. Odluka o novom ciklusu treba uzeti u obzir prethodni odgovor jajnika, komplikacije, oporavak i ukupno zdravstveno stanje darivateljice.
Informirani pristanak mora biti potpun
Prije donacije potrebno je provesti medicinsku, genetičku, infektološku i psihološku procjenu u skladu s važećim propisima i stručnim smjernicama. Darivateljica mora razumjeti svrhu postupka, očekivano trajanje, moguće simptome, rizike i alternativu da ne sudjeluje.
Pristanak mora biti dobrovoljan, bez pritiska primatelja, članova obitelji, klinike ili financijskih okolnosti. Darivateljica treba imati mogućnost postaviti pitanja i donijeti odluku nakon dovoljno vremena za razmatranje.
Najvažnija poruka
Donacija jajnih stanica najčešće prolazi bez ozbiljnih komplikacija, ali nije bezazlen postupak. Sigurnost ovisi o pažljivom odabiru darivateljice, individualiziranoj stimulaciji, prevenciji hiperstimulacije, stručno izvedenoj aspiraciji i dostupnom praćenju nakon zahvata.
Darivateljica je pacijentica čije je zdravlje prioritet
Uspjeh liječenja primateljice ne smije imati prednost pred sigurnošću žene koja daruje jajne stanice. Svaki postupak mora biti planiran tako da izloženost lijekovima i zahvatu bude najmanja potrebna.
Prije ponovljene donacije potrebno je ponovno procijeniti zdravstveno stanje, prethodni odgovor jajnika i moguće komplikacije iz ranijih ciklusa.
Autor
Ovaj sadržaj služi informiranju i ne može zamijeniti individualnu procjenu, informirani pristanak ni savjet stručnjaka za medicinski pomognutu oplodnju.
Fetalne stanice mogu godinama ostati u tijelu žene nakon trudnoće ostvarene doniranom jajnom stanicom i stvoriti trajnu biološku povezanost.
Neonatalni lupus može nastati i nakon donacije jajne stanice zbog prijenosa protutijela gestacijske majke kroz posteljicu.
Trudnoća s doniranom jajnom stanicom povezana je s većim rizikom preeklampsije i prijevremenog poroda te zahtijeva pažljiviji nadzor.
Donirane jajne stanice pružaju visoku uspješnost, ali trudnoća primateljice nosi veći rizik preeklampsije i drugih komplikacija.
Donirane jajne stanice, spermiji i embriji: indikacije, probir darivatelja, prava djeteta i hrvatski pravni okvir.
Pušenje štetno djeluje na jajne stanice, spermije i trudnoću. Jedna studija donorskih jajnih stanica ne poništava ukupne dokaze.