Što su laboratorijske pretrage u trudnoći

Laboratorijske pretrage u trudnoći dio su redovitog prenatalnog praćenja. Njima se procjenjuje krvna slika, zalihe željeza, krvna grupa, Rh faktor, mokraća, šećer u krvi, funkcija štitnjače i mogući infekcijski rizici.

Cilj laboratorijskih pretraga nije učiniti što veći broj nalaza, nego pravodobno otkriti stanja koja se mogu liječiti ili pratiti kako bi trudnoća bila sigurnija za majku i dijete.

Osnovne pretrage na početku trudnoće

Na početku trudnoće najčešće se određuju kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor, antieritrocitna protutijela, analiza urina, glukoza natašte, osnovni infekcijski status i, prema procjeni liječnika, TSH.

Ovi nalazi daju početnu sliku zdravstvenog stanja trudnice i pomažu u planiranju daljnjih kontrola. Ako postoje ranije bolesti, prethodne komplikacije, simptomi ili odstupanja u nalazima, obrada se proširuje ciljano.

Krvna slika, željezo i feritin

Kompletna krvna slika jedna je od osnovnih laboratorijskih pretraga u trudnoći. Njome se prati hemoglobin, eritrociti, leukociti i trombociti te se može otkriti anemija ili drugi poremećaji koji zahtijevaju dodatnu obradu.

U trudnoći se potrebe za željezom povećavaju. Zato se, osobito ako postoji umor, slabost, ranija anemija, obilnije menstruacije prije trudnoće ili sniženi hemoglobin, mogu odrediti željezo i feritin. Feritin bolje pokazuje zalihe željeza u organizmu.

Ako je anemija već prisutna, važno ju je pratiti i liječiti jer može pojačati umor, smanjiti podnošenje napora i povećati potrebu za nadoknadom željeza tijekom trudnoće.

Krvna grupa, Rh faktor i antieritrocitna protutijela

Krvna grupa i Rh faktor određuju se na početku trudnoće ako podatak nije poznat ili nije dokumentiran. Posebno je važno znati je li trudnica Rh-negativna, jer takve trudnoće zahtijevaju dodatno praćenje i preventivne postupke u određenim situacijama.

Antieritrocitna protutijela određuju se radi procjene mogućeg imunološkog neslaganja između krvi majke i djeteta. Ako je nalaz uredan, kontrola se ponavlja prema standardnom planu i procjeni liječnika.

Urin i urinokultura

Analiza urina u trudnoći jednostavna je, ali važna pretraga. Test trakom ili laboratorijskom analizom mogu se pratiti bjelančevine, glukoza, leukociti, nitriti i drugi pokazatelji koji mogu upućivati na infekciju mokraćnog sustava ili druga odstupanja.

Urinokultura se radi prema indikaciji, osobito ako postoje simptomi infekcije, učestalo mokrenje, pečenje, bolovi, ranije urinarne infekcije ili odstupanja u nalazu urina. Neliječene urinarne infekcije u trudnoći mogu povećati rizik komplikacija, pa ih je važno prepoznati na vrijeme.

TSH i štitnjača u trudnoći

Funkcija štitnjače važna je za uredan tijek trudnoće, metabolizam trudnice i rani razvoj djeteta. TSH se osobito preporučuje ako žena ima poznatu bolest štitnjače, simptome poremećaja funkcije štitnjače, pozitivnu obiteljsku anamnezu, neplodnost, ranije spontane pobačaje ili druge rizične čimbenike.

Prema nalazu TSH-a i kliničkoj slici obrada se može proširiti na slobodni T4 te protutijela na štitnjaču. Nalaze treba tumačiti prema gestacijskoj dobi, jer se vrijednosti i terapijski ciljevi u trudnoći razlikuju od onih izvan trudnoće.

Ako je bolest štitnjače poznata od ranije, trudnoću je potrebno pratiti individualno i uskladiti kontrole hormona s liječnikom.

Glukoza i OGTT

Procjena metabolizma glukoze važna je za otkrivanje poremećaja šećera u trudnoći. Glukoza natašte može se odrediti već u ranoj trudnoći, osobito ako postoje rizični čimbenici kao što su prekomjerna tjelesna težina, raniji gestacijski dijabetes, sindrom policističnih jajnika ili dijabetes u obitelji.

OGTT, odnosno test opterećenja glukozom, najčešće se radi nakon 24. tjedna trudnoće, a ranije ako postoje dodatni rizični čimbenici. Njime se otkriva gestacijski dijabetes, stanje koje zahtijeva prilagodbu prehrane, praćenje glukoze i ponekad dodatno liječenje.

Infekcijski status i serološke pretrage

U trudnoći se prema standardima i individualnom riziku mogu određivati nalazi na hepatitis B, hepatitis C, HIV, sifilis, rubeolu, toksoplazmozu i druge infekcije. Cilj je procijeniti postoji li aktualna infekcija, ranije stečeni imunitet ili potreba za dodatnim savjetovanjem i kontrolom.

Serološke nalaze uvijek treba tumačiti pažljivo. Primjerice, pozitivan IgG uz negativan IgM najčešće govori u prilog ranije preboljeloj infekciji, dok negativni nalazi znače da nema serološkog dokaza imuniteta i da su važne preventivne mjere.

Mikrobiološki brisevi u trudnoći

Mikrobiološki brisevi vrata maternice ili rodnice nisu rutinski potrebni svakoj trudnici u istom opsegu, ali se preporučuju prema simptomima, ranijim nalazima, upalama, iscjetku, bolovima, prethodnim komplikacijama ili ako nisu učinjeni prije trudnoće.

U nekim situacijama brisevi se rade između 12. i 16. tjedna trudnoće, osobito ako postoji potreba za otkrivanjem infekcijskih čimbenika koji mogu utjecati na tijek trudnoće.

Pretrage u trećem tromjesečju

Oko 28. tjedna trudnoće često se ponavljaju laboratorijske pretrage, osobito krvna slika i nalazi koji su ranije bili granični ili odstupali. Ako OGTT nije učinjen ranije, tada se planira prema gestacijskoj dobi i procjeni rizika.

Između 35. i 37. tjedna trudnoće preporučuje se obrisak rodnice i perineuma na beta-hemolitički streptokok skupine B. Ako je nalaz pozitivan, tijekom poroda se planira antibiotska profilaksa kako bi se smanjio rizik prijenosa bakterije na novorođenče.

Kako se laboratorijski nalazi tumače u trudnoći

Trudnoća mijenja mnoge laboratorijske vrijednosti. Zbog povećanja volumena krvi, promjena metabolizma, rada bubrega, hormona i imunološkog sustava, pojedini nalazi mogu izgledati drukčije nego izvan trudnoće.

Zato laboratorijske nalaze u trudnoći ne treba tumačiti izolirano. Važno je uzeti u obzir tjedan trudnoće, simptome, krvni tlak, ultrazvučni nalaz, prethodne trudnoće i postojeće bolesti.