Što se zapravo liječi?

HPV je virus koji inficira stanice kože i sluznice. U većine žena imunološki sustav s vremenom potisne infekciju te HPV postane nedetektabilan bez posebnog liječenja. Pozitivan HPV test stoga nije automatska indikacija za terapiju.

Liječenje je potrebno kada HPV uzrokuje vidljive ili histološki potvrđene promjene. Postupak ovisi o tome radi li se o genitalnim bradavicama, blagim promjenama koje se mogu pratiti ili promjenama višeg stupnja kod kojih postoji značajniji rizik daljnjeg napredovanja.

Različiti nalazi zahtijevaju različit pristup

Izraz „liječenje HPV-a” često se koristi za nekoliko potpuno različitih kliničkih situacija. Njih je važno razdvojiti jer ne nose jednak rizik i ne liječe se istim metodama.

Liječenje genitalnih bradavica

Genitalne bradavice, odnosno kondilomi, najčešće su povezane s niskorizičnim tipovima HPV-a 6 i 11. Ne smatraju se premalignim promjenama, ali se mogu širiti, vraćati nakon terapije, izazivati nelagodu ili stvarati psihološko opterećenje.

Prije izbora terapije procjenjuju se broj, veličina i položaj promjena, zahvaćena površina, trudnoća, prethodno liječenje i mogućnost redovitih kontrola. Nijedna metoda nije najbolja za sve pacijentice.

Pripravci koje primjenjuje pacijentica

Za odgovarajuće vanjske anogenitalne bradavice mogu se primjenjivati lijekovi koje pacijentica nanosi kod kuće, poput imikvimoda ili podofilotoksina. Prije primjene liječnik treba potvrditi dijagnozu i jasno pokazati područje koje se liječi.

Imikvimod u liječenju genitalnih bradavica djeluje poticanjem lokalnog imunološkog odgovora. Namijenjen je određenim vanjskim promjenama, a nije terapija za promjene na vratu maternice niti za svaku vaginalnu ili vulvarnu leziju.

Postupci koje provodi liječnik

Ovisno o nalazu, mogu se primijeniti krioterapija, trikloroctena ili bikloroctena kiselina, elektrokirurško uklanjanje, ekscizija ili druge kirurške metode. Izbor se prilagođava anatomskom području i iskustvu liječnika.

Kirurško uklanjanje omogućuje odstranjivanje većine vidljivih promjena u jednom postupku, ali ni ono ne jamči da se bradavice neće ponovno pojaviti.

Zašto se kondilomi mogu vratiti?

Liječenjem se uklanjaju vidljive promjene, ali HPV može još neko vrijeme biti prisutan u okolnom, naizgled zdravom epitelu. Zbog toga su recidivi mogući, osobito tijekom prvih mjeseci nakon terapije.

Povratak bradavica ne znači nužno da je terapija bila nepravilna niti uvijek znači novu infekciju. Kod čestih ili atipičnih recidiva potrebno je ponovno potvrditi dijagnozu i procijeniti postoje li čimbenici koji otežavaju cijeljenje ili imunološki odgovor.

Partner i zaštita tijekom spolnih odnosa

Partneri često dijele HPV i kada nemaju vidljive promjene. Rutinsko HPV testiranje partnera bez simptoma najčešće nije potrebno, ali pregled se preporučuje ako postoje bradavice ili druge tegobe.

Kondom može smanjiti mogućnost prijenosa, ali ne pruža potpunu zaštitu jer HPV može biti prisutan na koži koja nije prekrivena kondomom.

Promjene vrata maternice ne liječe se samo prema HPV testu

HPV test pokazuje postoji li infekcija određenim tipovima virusa, a PAPA test procjenjuje izgled stanica vrata maternice. Kolposkopija omogućuje povećani pregled epitela, dok biopsija daje histološku potvrdu vrste i stupnja promjene.

Odluka o praćenju ili liječenju ne donosi se samo prema jednom rezultatu. U obzir se uzimaju kombinacija HPV-a i citologije, dob, raniji nalazi, kolposkopska slika, rezultat biopsije, trudnoća i prethodno liječenje.

LSIL i promjene niskog stupnja

LSIL je citološki naziv za skvamoznu intraepitelnu leziju niskog stupnja. Takav nalaz najčešće odražava prolaznu HPV infekciju i često se spontano povuče, osobito u mlađih žena.

Postupanje ovisi o dobi, HPV nalazu i prethodnim rezultatima. Može uključivati ponavljanje HPV ili citološkog testiranja, kolposkopiju ili drugi postupak prema procjeni individualnog rizika.

Ako biopsija potvrdi histološku promjenu niskog stupnja, najčešće se preporučuje praćenje. Neposredno odstranjivanje tkiva uglavnom nije potrebno ako ne postoje drugi nalazi koji povećavaju rizik.

HSIL i promjene visokog stupnja

HSIL je citološki naziv za skvamoznu intraepitelnu leziju visokog stupnja i zahtijeva pravodobnu kolposkopsku i kliničku procjenu. Citološki HSIL nije isto što i konačna histološka dijagnoza, ali nosi znatno veći rizik postojanja premaligne promjene.

Kada biopsija potvrdi histološki HSIL, najčešće se primjenjuje ekscizijski postupak kojim se promjena uklanja i istodobno dobiva tkivo za detaljnu patohistološku analizu. Najčešće se koriste LLETZ ili LEEP, a u određenim okolnostima konizacija.

U pažljivo odabranih mlađih pacijentica s histološki potvrđenim CIN 2, osobito kada je očuvanje reproduktivnog potencijala važno, može se razmotriti intenzivno praćenje. Takva odluka zahtijeva potpuno vidljivu promjenu, pouzdane kontrole i individualnu procjenu rizika.

AIS i žljezdane promjene

Adenokarcinom in situ, odnosno AIS, premaligna je promjena žljezdanog epitela vrata maternice. Zbog položaja promjena unutar cervikalnog kanala i mogućnosti preskakanja dijelova epitela zahtijeva drukčiji dijagnostički i terapijski pristup od uobičajenih skvamoznih promjena.

AGC je citološka kategorija atipičnih žljezdanih stanica, a ne konačna histološka dijagnoza. Takav nalaz zahtijeva ciljanu obradu kako bi se isključili AIS, invazivna bolest i drugi mogući izvori abnormalnih žljezdanih stanica.

Promjene vulve i rodnice

HPV-povezane intraepitelne promjene mogu se pojaviti i na vulvi ili u rodnici. Prije liječenja često je potrebna biopsija, osobito ako je promjena pigmentirana, tvrda, ulcerirana, atipična, brzo raste ili ne reagira na ranije liječenje.

Mogućnosti liječenja uključuju lokalne pripravke, lasersko ili kirurško odstranjivanje te druge ciljane postupke. Izbor ovisi o histološkom stupnju promjene, veličini i broju lezija, anatomskom položaju, simptomima i mogućnosti očuvanja funkcije okolnog tkiva.

HPV, liječenje i buduća trudnoća

Sama HPV infekcija najčešće ne sprječava trudnoću. Međutim, ekscizijski zahvati na vratu maternice mogu, ovisno o dubini i količini odstranjenog tkiva, biti povezani s povećanim rizikom prijevremenog poroda u budućoj trudnoći.

Zato je važno izbjeći nepotrebno liječenje blagih promjena, ali i pravodobno liječiti promjene visokog stupnja. Cilj je ukloniti relevantnu premalignu promjenu uz očuvanje što veće količine zdravog tkiva.

HPV promjene u trudnoći

Većina premalignih promjena u trudnoći prati se kolposkopski, a liječenje se odgađa do nakon poroda ako ne postoji sumnja na invazivnu bolest. Kondilomi se tijekom trudnoće mogu povećati, ali izbor terapije mora biti prilagođen sigurnosti trudnoće jer se svi lokalni pripravci ne smiju primjenjivati.

Može li HPV cijepljenje liječiti postojeću infekciju?

HPV cjepivo ne uklanja postojeću infekciju i ne liječi već nastale kondilome, LSIL, HSIL ili druge epitelne promjene. Njegova je osnovna uloga sprječavanje novih infekcija tipovima HPV-a obuhvaćenima cjepivom.

Osoba koja je već bila izložena jednom tipu HPV-a ipak može imati korist od zaštite protiv drugih tipova koje još nije stekla. Nakon liječenja promjena visokog stupnja mogućnost cijepljenja procjenjuje se individualno, prema dobi, ranijem statusu cijepljenja i važećim preporukama.

Više informacija dostupno je na stranici HPV cijepljenje – učinkovitost, sigurnost i preporuke.

Prehrana, životne navike i podrška organizmu

Prestanak pušenja važan je jer je pušenje povezano s većom vjerojatnošću perzistencije visokorizičnog HPV-a i napredovanja promjena vrata maternice. Uravnotežena prehrana, dovoljno sna, tjelesna aktivnost i liječenje drugih zdravstvenih stanja pridonose općem zdravlju, ali nisu zamjena za preporučene kontrole ili liječenje.

Dodaci prehrani, antioksidansi i lokalni pripravci ne mogu se smatrati dokazanim lijekom za HPV. O mogućoj ulozi prehrane i mikronutrijenata možete pročitati na stranici HPV i prehrana, uz važno ograničenje da nijedan dodatak ne zamjenjuje PAPA test, HPV testiranje, kolposkopiju ili liječenje potvrđene lezije.

Kontrole nakon liječenja

Nakon liječenja kondiloma kontrola ovisi o kliničkom odgovoru i pojavi novih promjena. Kod promjena vrata maternice plan praćenja određuje se prema histološkom nalazu, rubovima odstranjenog tkiva, HPV rezultatu, dobi i prethodnoj povijesti bolesti.

Nakon liječenja promjena visokog stupnja dugotrajno praćenje ostaje važno i kada su prvi kontrolni nalazi uredni. Uklanjanje promjene značajno smanjuje rizik, ali ga ne svodi odmah na razinu osobe koja nikada nije imala HSIL.

Kada se javiti ginekologu?

Pregled se preporučuje ako primijetite bradavice, izrasline, promjene boje kože, ranice koje ne cijele, svrbež, pečenje ili krvarenje nakon spolnog odnosa. Procjena je potrebna i nakon abnormalnog PAPA ili HPV nalaza te kada je preporučena kolposkopija ili biopsija.

Raniji pregled posebno je važan ako se promjena brzo povećava, krvari, ulcerira, postaje tvrda ili pigmentirana, ako se vraća unatoč liječenju ili ako postoji oslabljen imunološki sustav.