MPO i razvoj djece

Djeca začeta MPO-om nemaju slabije školske rezultate

Name: Djeca začeta MPO-om nemaju slabije školske rezultate
Creator: Dr. sc. Vesna Harni

Velika nacionalna istraživanja nisu pokazala slabije akademske, kognitivne ni razvojne rezultate djece začete medicinski pomognutom oplodnjom. Uočene razlike uglavnom se objašnjavaju obilježjima roditelja, prijevremenim rođenjem i višeplodnom trudnoćom.

Danska nacionalna analiza školskih rezultata adolescenata začetih IVF-om ili ICSI-jem nije pokazala slabije akademske sposobnosti u odnosu na spontano začete vršnjake. Novija velika istraživanja iz drugih zemalja dodatno potvrđuju da MPO nije povezan s nepovoljnim razvojnim ili obrazovnim ishodima u školskoj dobi.

Zašto se prate dugoročni ishodi nakon MPO-a?

Postupcima medicinski pomognute oplodnje rođeni su milijuni djece. Budući da se IVF i ICSI razlikuju od spontanog začeća prema načinu oplodnje, ranim uvjetima razvoja embrija i obilježjima roditelja, važno je pratiti zdravlje i razvoj djece i nakon novorođenačkog razdoblja.

Posebna pozornost usmjerena je na neurorazvoj, pažnju, izvršne funkcije, školski uspjeh i kasnije obrazovanje. Takva istraživanja trebaju uzeti u obzir brojne čimbenike koji mogu utjecati na rezultate neovisno o načinu začeća.

Kako je provedeno dansko istraživanje?

Istraživači su povezali podatke iz danskih registara rođenja i postupaka medicinski pomognute oplodnje. Analizirano je 10.429 mladih rođenih između 1995. i 1998. godine.

Skupina je obuhvatila 2.838 djece iz jednoplodnih MPO trudnoća, 1.930 djece iz blizanačkih MPO trudnoća i 5.661 spontano začeto dijete iz jednoplodne trudnoće. Procijenjeni su rezultati završnih ispita koje učenici polažu u dobi od približno 15 do 16 godina.

Školski rezultati bili su usporedivi

U početnoj analizi djeca iz jednoplodnih MPO trudnoća imala su nešto više prosječne ocjene od spontano začete djece. Rezultati djece iz jednoplodnih i blizanačkih MPO trudnoća nisu se međusobno značajno razlikovali.

Nakon prilagodbe za majčinu dob, obrazovanje i socioekonomski položaj obitelji razlike više nisu bile značajne. Način začeća nije bio neovisno povezan sa slabijim akademskim rezultatima u adolescenciji.

Zašto je potrebna statistička prilagodba?

Obrazovanje roditelja

Roditeljsko obrazovanje i obiteljsko okruženje snažno utječu na školski uspjeh djeteta.

Socioekonomski položaj

Dostupnost obrazovnih i drugih poticaja može se razlikovati između promatranih obitelji.

Dob roditelja

Roditelji djece začete MPO-om u prosjeku su stariji od roditelja spontano začete djece.

Obilježja trudnoće

Višeplodnost, prijevremeno rođenje i porođajna težina mogu utjecati na razvojne ishode.

Što pokazuju novija istraživanja?

Velika australska populacijska studija obuhvatila je više od 400.000 djece, među kojima je više od 11.000 začeto IVF-om. Procijenjeni su razvoj pri polasku u školu te rezultati iz pismenosti i matematike u dobi od sedam do devet godina.

Nakon prilagodbe za roditeljske i sociodemografske čimbenike nije pronađena razlika u razvojnoj ranjivosti ni obrazovnim rezultatima između djece začete IVF-om i spontano začete djece. Nalazi su u skladu s ranijim danskim rezultatima.

Znače li više početne ocjene prednost MPO-a?

Ne. Neprilagođene analize ponekad pokazuju više ocjene djece začete MPO-om, ali to ne znači da IVF ili ICSI povećavaju akademske sposobnosti. Razliku uglavnom objašnjavaju prosječno viša dob, obrazovanje i socioekonomski položaj roditelja.

Jednako tako, manja razlika u pojedinom testu ne dokazuje da postupak uzrokuje razvojni problem. Rezultate treba tumačiti tek nakon usporedbe djece i obitelji sa što sličnijim obilježjima.

Prijevremeno rođenje važnije je od načina oplodnje

U danskoj studiji prijevremeni porod bio je češći u jednoplodnim MPO trudnoćama nego nakon spontanog začeća, a izrazito češći u blizanačkim trudnoćama. Prijevremeno rođena djeca, osobito ona rođena vrlo rano, imaju veći rizik razvojnih i obrazovnih poteškoća bez obzira na način začeća.

Zato je smanjivanje učestalosti višeplodnih trudnoća jedan od najvažnijih načina poboljšanja perinatalnih i dugoročnih ishoda nakon MPO-a. Kada je primjeren, prijenos jednoga embrija znatno smanjuje vjerojatnost blizanačke trudnoće.

Postoje li razlike između IVF-a i ICSI-ja?

Većina velikih istraživanja nije pronašla klinički važne razlike u kognitivnom razvoju ili školskom uspjehu između djece začete konvencionalnim IVF-om i ICSI-jem. Rezultati rasta, vida, sluha i većine neurorazvojnih pokazatelja također su uglavnom ohrabrujući.

Ipak, dugoročno praćenje ostaje važno jer se metode medicinski pomognute oplodnje mijenjaju, a prve brojne generacije djece začete novijim laboratorijskim postupcima tek ulaze u odraslu dob.

Najvažnija poruka

Dosadašnja velika nacionalna istraživanja ne pokazuju da IVF ili ICSI smanjuju kognitivne sposobnosti, školski uspjeh ili mogućnost daljnjeg obrazovanja. Na razvoj djeteta mnogo snažnije utječu obiteljsko okruženje, roditeljsko obrazovanje, gestacijska dob pri rođenju i druge individualne okolnosti.

Ohrabrujući podatci za roditelje

Roditelji djece začete medicinski pomognutom oplodnjom nemaju razloga očekivati slabije školske sposobnosti samo zbog načina začeća. Razvoj djeteta treba pratiti prema istim pedijatrijskim i obrazovnim načelima kao i kod druge djece.

Ako je dijete rođeno prije vremena ili ima određene razvojne poteškoće, pravodobna procjena i rana podrška određuju se prema njegovim individualnim potrebama, a ne prema činjenici da je trudnoća ostvarena MPO-om.

Autor

Dr. sc. Vesna Harni, specijalistica ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Stručni sadržaji Poliklinike Harni pripremaju se s ciljem jasnog, odgovornog i pacijenticama razumljivog informiranja o ginekološkom i reproduktivnom zdravlju.

Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne zamjenjuje pedijatrijsku procjenu, razvojno praćenje ni individualni savjet stručnjaka. Razvojni i obrazovni ishodi svakog djeteta ovise o brojnim biološkim, obiteljskim i okolišnim čimbenicima.