Što danas doista omogućuje zamrzavanje jajnih stanica?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Što danas doista omogućuje zamrzavanje jajnih stanica?
Zamrzavanje jajnih stanica prije dvadesetak godina još je bilo eksperimentalna metoda s niskom stopom preživljenja oocita. Uvođenjem vitrifikacije postalo je standardna mogućnost očuvanja plodnosti, ali uspjeh i dalje najviše ovisi o dobi žene u trenutku zamrzavanja i broju pohranjenih zrelih oocita.
Talijanska studija objavljena 2004. godine pokazala je da je nakon tadašnjeg sporog zamrzavanja preživjelo samo 37% oocita. Unatoč tehničkim ograničenjima rođeno je 13 djece, čime je potvrđeno da zamrznuta jajna stanica može preživjeti, biti oplođena i omogućiti rođenje zdravog djeteta.
Kako je izgledalo zamrzavanje prije vitrifikacije?
U istraživanju iz Bologne analizirano je 737 zamrznutih jajnih stanica prikupljenih od 68 žena liječenih zbog neplodnosti. Nakon odmrzavanja preživjelo je nešto više od trećine oocita, a oplodnja je ostvarena kod približno 45% preživjelih jajnih stanica.
Embriji su preneseni u 59 ciklusa, ostvareno je 15 trudnoća, a rođeno je 13 djece. Rezultati su bili ohrabrujući za tadašnje razdoblje, ali su istodobno pokazali koliko sporo zamrzavanje oštećuje osjetljivu strukturu oocita.
Zašto je jajnu stanicu bilo teško zamrznuti?
Jajna stanica najveća je stanica ljudskog organizma i sadrži mnogo vode. Tijekom sporog hlađenja mogli su nastati kristali leda koji su oštećivali staničnu membranu, citoplazmu i diobeno vreteno odgovorno za pravilnu raspodjelu kromosoma.
Oocit je istodobno osjetljiv na promjene temperature i koncentracije krioprotektivnih tvari. Zbog toga je preživljenje nakon sporog zamrzavanja bilo znatno slabije nego kod zamrzavanja embrija.
Vitrifikacija je promijenila mogućnosti očuvanja plodnosti
Vitrifikacija je vrlo brzo hlađenje pri kojem se sadržaj stanice pretvara u stanje slično staklu, bez stvaranja većih kristala leda. U iskusnim embriološkim laboratorijima danas nakon zagrijavanja preživi velika većina pravilno vitrificiranih zrelih oocita, često više od 80–90%.
Preživljenje ipak nije jednako trudnoći. Oocit se nakon zagrijavanja mora uspješno oploditi, razviti u kvalitetan embrij, implantirati i dovesti do rođenja djeteta.
Što najviše određuje budući uspjeh?
Dob pri zamrzavanju
Mlađi oociti imaju manji rizik kromosomskih pogrešaka i veću mogućnost razvoja sposobnog embrija.
Broj zrelih oocita
Veći broj pohranjenih zrelih jajnih stanica povećava kumulativnu vjerojatnost rođenja djeteta.
Ovarijska rezerva
AMH i broj antralnih folikula pomažu procijeniti očekivani odgovor na stimulaciju, ali ne određuju kvalitetu oocita.
Iskustvo laboratorija
Rezultati ovise o kvaliteti vitrifikacije, zagrijavanja, oplodnje i uzgoja embrija.
Kada se preporučuje zamrzavanje jajnih stanica?
Medicinsko očuvanje plodnosti razmatra se prije kemoterapije, radioterapije ili operacija koje mogu oštetiti jajnike. Može biti važno i kod pojedinih genetskih bolesti, endometrioze, rizika prijevremene insuficijencije jajnika ili drugih stanja koja ugrožavaju buduću reproduktivnu funkciju.
Planirano zamrzavanje oocita može se razmotriti kada žena želi odgoditi majčinstvo. Korist je veća ako se postupak provede u mlađoj dobi, dok zamrzavanje nakon 38. godine uglavnom pruža manju vjerojatnost uspjeha i često zahtijeva više stimulacijskih ciklusa.
Oociti ili embriji?
Zamrzavanje oocita omogućuje očuvanje reproduktivnog potencijala bez potrebe za odabirom partnera ili uporabom doniranih spermija u trenutku pohrane. Žena zadržava samostalnu kontrolu nad budućom uporabom svojih jajnih stanica.
Zamrzavanje embrija pruža više informacija jer je već poznato koji su se oociti oplodili i razvili do određene faze. Međutim, odluke o uporabi embrija mogu ovisiti o suglasnosti obaju partnera i primjenjivim zakonskim pravilima.
Najvažnija poruka
Zamrzavanje jajnih stanica danas je priznata metoda očuvanja plodnosti, ali nije jamstvo budućeg majčinstva. Najvažniji čimbenik nije dob žene kada će oocite upotrijebiti, nego njezina dob u trenutku kada su jajne stanice prikupljene i zamrznute.
Zamrzavanje vremena nije zaustavljanje biološkog sata
Vitrificirani oociti zadržavaju biološku dob koju su imali u trenutku zamrzavanja. Ipak, žena nastavlja starjeti, pa trudnoća ostvarena kasnije i dalje može nositi dobno povezane rizike poput hipertenzije, gestacijskog dijabetesa i komplikacija poroda.
Prije donošenja odluke potrebno je procijeniti dob, ovarijsku rezervu, zdravstveno stanje, očekivani broj oocita, mogućnost potrebe za više stimulacijskih ciklusa te rezultate konkretnog embriološkog laboratorija.
Autor
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje individualnu procjenu specijalista reprodukcijske medicine. Zamrzavanje oocita ne jamči buduću trudnoću ni rođenje djeteta, a očekivani uspjeh razlikuje se prema dobi, broju oocita i rezultatima embriološkog laboratorija.
Kako se zamrzavaju embriji, jajne stanice i spermiji, kada se koriste te što treba znati o vitrifikaciji, pohrani i odmrzavanju.
Kriopohrana tkiva jajnika prihvaćena je metoda očuvanja plodnosti prije gonadotoksične terapije, osobito kada nema vremena za stimulaciju.
Nakon prvog djeteta začetog IVF-om izgledi za drugo mogu biti dobri, osobito ako su dostupni zamrznuti embriji iz prethodnog ciklusa.
Kumulativna šansa živorođenja raste kroz više IVF ciklusa, ali dob žene ostaje ključna jer IVF ne može poništiti starenje jajnih stanica.
Mediteranska prehrana povezuje se s boljim IVF ishodima, ali ne jamči trudnoću. Donosimo rezultate studije i praktične preporuke prije postupka.