Trudnoća nakon vanmaternične: kakve su stvarne šanse?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Trudnoća nakon vanmaternične: kakve su stvarne šanse?
Vanmaternična trudnoća ne znači nužno gubitak buduće plodnosti. Većina žena poslije liječenja može ponovno zatrudnjeti, a ishod ponajviše ovisi o dobi, stanju drugog jajovoda, ranijoj plodnosti i uzroku koji je doveo do nepravilnog usađivanja trudnoće.
Prospektivno francusko istraživanje pokazalo je da je nakon liječene vanmaternične trudnoće većina novih trudnoća bila uredno smještena u maternici. Suvremene spoznaje potvrđuju da prethodna vanmaternična trudnoća povećava rizik ponavljanja, ali je vjerojatnost uredne sljedeće trudnoće ipak znatno veća.
Što je pokazalo francusko istraživanje?
Istraživači su pratili 328 žena nakon operacijskog liječenja vanmaternične trudnoće. Tijekom praćenja 215 žena ponovno je zatrudnjelo, a kod 182 trudnoća je bila pravilno smještena u maternici. Kod 22 žene ponovno je dijagnosticirana vanmaternična trudnoća, dok se u 11 vrlo ranih trudnoća mjesto implantacije nije moglo pouzdano utvrditi.
Kumulativna stopa intrauterinih trudnoća iznosila je 56% nakon jedne godine i 67% nakon dvije godine. Rezultati su pokazali da reprodukcijska prognoza ne ovisi samo o prethodnoj vanmaterničnoj trudnoći, nego još više o dobi žene, stanju jajovoda i ranijim poteškoćama sa začećem.
Što najviše određuje buduću plodnost?
Najvažniji prognostički čimbenik stanje je drugog jajovoda. Ako je on zdrav i prohodan, mogućnost spontanog začeća nakon odstranjenja zahvaćenog jajovoda često ostaje dobra. Plodnost može biti smanjena ako postoje obostrana oštećenja povezana s ranijom zdjeličnom infekcijom, endometriozom, priraslicama ili prethodnim operacijama.
Na vjerojatnost nove trudnoće utječu i dob žene, ovarijska rezerva, kvaliteta spermija, trajanje pokušavanja začeća te postojanje ranije neplodnosti. Zbog toga se prognoza mora procjenjivati individualno.
Rizik ponovne vanmaternične trudnoće
Nakon jedne vanmaternične trudnoće rizik ponavljanja iznosi približno 7–10%, u usporedbi s nešto više od 1% u općoj populaciji. Rizik je viši ako je drugi jajovod oštećen ili je žena već imala više vanmaterničnih trudnoća.
Ipak, to istodobno znači da je sljedeća trudnoća mnogo češće smještena u maternici nego izvan nje. Ključan je rani nadzor kojim se mjesto nove trudnoće može pravodobno potvrditi.
Četiri čimbenika koja oblikuju prognozu
Dob žene
Plodnost se osobito nakon 35. godine smanjuje neovisno o prethodnoj vanmaterničnoj trudnoći.
Drugi jajovod
Zdrav i prohodan drugi jajovod najvažniji je preduvjet za spontano ostvarenje nove trudnoće.
Ranija neplodnost
Poteškoće sa začećem prije vanmaternične trudnoće mogu biti znak već postojećeg reprodukcijskog problema.
Uzrok oštećenja
Infekcije, endometrioza, priraslice i ranije operacije mogu zahvatiti oba jajovoda i smanjiti plodnost.
Utječe li način liječenja na novu trudnoću?
Danas se vanmaternična trudnoća, ovisno o simptomima, ultrazvučnom nalazu i vrijednostima β-hCG-a, može liječiti praćenjem, metotreksatom ili operacijom. Ako je drugi jajovod zdrav, istraživanja uglavnom ne pokazuju važnu razliku u budućoj plodnosti između odstranjenja zahvaćenog jajovoda i operacije kojom se on pokušava sačuvati.
Poštedna operacija može imati prednost ako je drugi jajovod oštećen ili odsutan, ali nosi veći rizik zaostalog trofoblastnog tkiva i ponovne vanmaternične trudnoće. Odluka se zato donosi prema nalazu tijekom operacije i reprodukcijskim planovima pacijentice.
Spirala i vanmaternična trudnoća
Ranija tvrdnja da intrauterini uložak povećava ukupni rizik vanmaternične trudnoće nije točna. Spirala vrlo učinkovito sprječava trudnoću pa je apsolutni rizik vanmaternične trudnoće tijekom njezine uporabe vrlo nizak.
Ako trudnoća ipak nastane uz postavljenu spiralu, veći je udio takvih trudnoća smješten izvan maternice. Zbog toga je nakon pozitivnog testa potrebno što prije ultrazvučno utvrditi mjesto trudnoće. Prethodna vanmaternična trudnoća sama po sebi nije kontraindikacija za primjenu intrauterinog uloška.
Najvažnija poruka
Prethodna vanmaternična trudnoća povećava rizik ponavljanja, ali većina žena ipak ima veću vjerojatnost sljedeće uredne intrauterine trudnoće. Buduća plodnost više ovisi o dobi, stanju drugog jajovoda i postojećim uzrocima neplodnosti nego o samom ranijem događaju.
Kada ponovno pokušati ostvariti trudnoću?
Nakon operacijskog ili očekivanog liječenja vrijeme novog pokušaja određuje se prema oporavku i individualnom nalazu. Nakon primjene metotreksata u pravilu se savjetuje izbjegavanje trudnoće najmanje tri mjeseca. Prije novog pokušaja preporučuje se uzimanje folne kiseline i dogovor s ginekologom.
Nakon pozitivnog testa na trudnoću treba se javiti ginekologu bez odgađanja. Transvaginalnim ultrazvukom približno između 6. i 8. tjedna potrebno je potvrditi da se gestacijska vrećica nalazi u maternici, a kod bolova, krvarenja, omaglice ili slabosti pregled je potreban odmah.
Autor
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje liječnički pregled ni individualnu procjenu plodnosti. Bol u donjem dijelu trbuha, krvarenje, omaglica ili slabost uz pozitivan test na trudnoću zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.
Uporaba benzodiazepina prije začeća povezana je s većim rizikom izvanmaternične trudnoće, ali istraživanje ne dokazuje uzročno djelovanje.
Rizik izvanmaternične trudnoće nakon IVF-a je smanjen, ali ostaje veći uz oštećene jajovode. Važni su rana kontrola i ultrazvučna potvrda.
Pušenje povećava rizik izvanmaternične trudnoće i može poremetiti funkciju jajovoda. Prestanak prije začeća smanjuje reproduktivne rizike.
Nakon izvanmaternične trudnoće rizik ponavljanja iznosi približno 7–10 %. Novu trudnoću treba rano potvrditi transvaginalnim ultrazvukom.
Salpingotomija nije uvijek bolja za buduću plodnost. Izbor liječenja ovisi o stanju oba jajovoda, kliničkom nalazu i planovima trudnoće.
Izvanmaternična trudnoća najčešće nastaje u jajovodu i može biti hitno stanje. Saznajte simptome, ulogu ranog ultrazvuka, β-hCG-a i načine liječenj.