Ginekologija / bolesti vulve
Kontaktni dermatitis vulve
Kontaktni dermatitis vulve čest je uzrok svrbeža, pečenja, crvenila i osjetljivosti vanjskog spolovila. Nastaje kada koža i mukoza vulve reagiraju na iritanse ili alergene iz svakodnevne njege, higijenskih proizvoda, uložaka, lokalnih lijekova, rublja ili spolnih kontakata.
Što je kontaktni dermatitis vulve?
Kontaktni dermatitis vulve je upalna reakcija kože i mukoze vulve na tvari koje dolaze u dodir s vanjskim spolovilom. Može nastati zbog izravne iritacije ili zbog alergijske reakcije. Vulva je osobito osjetljiva jer je koža tanka, vlažna, izložena trenju, iscjetku, mokraći, znoju, higijenskim proizvodima i lokalnim lijekovima.
Simptomi se često pogrešno pripisuju gljivičnoj infekciji, pa žene više puta koriste antimikotike bez trajnog poboljšanja. Ako se iritans ili alergen ne ukloni, tegobe se vraćaju i mogu prijeći u kronični svrbež, pečenje i zadebljanje kože.
Iritativni i alergijski kontaktni dermatitis
Postoje dva glavna oblika kontaktnog dermatitisa vulve. Iritativni dermatitis nastaje zbog izravnog oštećenja zaštitne barijere kože, dok alergijski dermatitis nastaje zbog imunološke reakcije na određenu tvar.
- Iritativni dermatitis može nastati nakon sapuna, gelova, vlažnih maramica, znojenja, trenja, uložaka, urina, iscjetka ili čestog pranja.
- Alergijski dermatitis može nastati zbog mirisa, konzervansa, lokalnih lijekova, lateksa, spermicida, lubrikanata, deterdženata ili sastojaka u kozmetičkim preparatima.
- Oba oblika mogu uzrokovati svrbež, crvenilo, pečenje, otok, fisure i bolnost.
Najčešći simptomi
Kontaktni dermatitis može biti blag i prolazan, ali i izrazito neugodan. Tegobe se često pojačavaju nakon pranja, spolnog odnosa, mokrenja, nošenja uložaka ili korištenja lokalnih preparata.
Svrbež
Svrbež može biti stalni ili se javljati u napadajima, osobito nakon kontakta s iritansom.
Pečenje i žarenje
Pečenje se često pojačava nakon mokrenja, pranja, spolnog odnosa ili nanošenja lokalnih preparata.
Crvenilo i otok
Koža vulve može biti crvena, topla, otečena, osjetljiva i bolna na dodir.
Fisure i ranice
Kod jače iritacije mogu nastati pukotine, ogrebotine, ljuštenje kože i bolne sitne ranice.
Najčešći uzroci i okidači
Kontaktni dermatitis vulve najčešće nastaje zbog više čimbenika istodobno. Ponekad je dovoljan jedan novi preparat, a ponekad se koža postupno nadražuje dugotrajnim korištenjem proizvoda koji se čine bezazlenima.
- intimni gelovi, sapuni, pjene za kupanje i parfimirani proizvodi
- vlažne maramice, dezodoransi i sprejevi za intimnu njegu
- dnevni ulošci, higijenski ulošci i mirisni ulošci
- deterdženti, omekšivači i mirisni dodaci za pranje rublja
- lokalni lijekovi, antimikotici, antibiotici i anestetske kreme
- lubrikanti, spermicidi, kondomi i lateks
- znoj, uska odjeća, sintetičko rublje i mehaničko trenje
- mokraća, iscjedak ili inkontinencija koja stalno vlaži kožu
Ponavljano liječenje “gljivica” može pogoršati dermatitis
Ako se svrbež i pečenje vraćaju nakon svake terapije protiv gljivica, treba razmotriti kontaktni dermatitis, vulvarnu dermatozu ili vulvodiniju. Dugotrajno i ponavljano nanošenje lokalnih lijekova bez potvrđene dijagnoze može dodatno nadražiti kožu vulve.
Kako kontaktni dermatitis izgleda?
Koža vulve može biti crvena, otečena, sjajna, suha, ljuštiti se ili biti prekrivena sitnim ogrebotinama. U kroničnim slučajevima koža postaje zadebljana, hrapava i osjetljiva, a mogu se razviti fisure i lihenifikacija.
Promjene se često nalaze na dijelovima vulve koji su najviše izloženi kontaktu s iritansom: na velikim usnama, međici, području oko ulaza u vaginu, perianalno ili na mjestima dodira s uloškom, rubljem ili lokalnim preparatom.
Dijagnostika
Dijagnoza se postavlja razgovorom i pregledom vulve. Važno je detaljno pitati koje proizvode žena koristi za pranje, intimnu njegu, pranje rublja, zaštitu tijekom menstruacije, liječenje infekcija, spolne odnose i vlaženje kože.
Pregledom se procjenjuju crvenilo, otok, fisure, ljuštenje, zadebljanje kože, tragovi češanja i mogući znakovi druge bolesti. Ako postoje iscjedak, neugodan miris ili sumnja na infekciju, može se učiniti mikrobiološka obrada. Ako je nalaz atipičan, kroničan ili ne reagira na liječenje, može biti potrebna biopsija.
Što treba razlikovati od kontaktnog dermatitisa?
Kontaktni dermatitis može nalikovati drugim vulvarnim bolestima. Zato je kod dugotrajnih ili ponavljanih tegoba važno postaviti točnu dijagnozu.
- vaginalna kandidijaza i rekurentna kandidijaza
- bakterijska vaginoza i poremećaji mikrobioma
- lihen simpleks kronikus vulve
- lihen sklerozus vulve
- lihen planus vulve
- psorijaza ili atopijski dermatitis vulve
- vulvodinija i kronična vulvarna bol
- premaligne promjene vulve
Liječenje
Prvi i najvažniji korak je ukloniti iritans ili alergen. To često znači privremeno pojednostaviti svu njegu vulve: prestati koristiti mirisne proizvode, vlažne maramice, agresivne gelove, dnevne uloške i sve nepotrebne lokalne preparate.
Kod izraženih simptoma liječnik može propisati lokalnu protuupalnu terapiju, najčešće kortikosteroid odgovarajuće jačine kroz ograničeno vrijeme. Ako postoji pridružena infekcija, liječi se ciljano. Ako se dermatitis održava zbog inkontinencije, znojenja, trenja ili iscjetka, potrebno je liječiti i te čimbenike.
Manje je često više
Kod kontaktnog dermatitisa vulve previše njege može biti dio problema. Vulvi je često potrebno manje proizvoda, manje pranja, manje parfema i manje lokalnih preparata, a više zaštite, nježnosti i vremena za obnovu kožne barijere.
Njega vulve kod kontaktnog dermatitisa
Preporučuje se pranje mlakom vodom ili vrlo blagim, neparfimiranim sredstvom samo kada je potrebno. Kožu treba osušiti nježnim tapkanjem, bez trljanja. Neutralni emolijens može pomoći obnovi zaštitne barijere i smanjenju trenja.
Dobro je nositi pamučno rublje, izbjegavati usku odjeću i odabrati deterdžent bez mirisa. Ako su ulošci okidač tegoba, treba razmotriti promjenu vrste zaštite ili smanjenje uporabe dnevnih uložaka kada nisu nužni.
Kada je potrebna biopsija?
Biopsija se ne radi rutinski kod tipičnog kontaktnog dermatitisa, ali je važna ako promjena ne prolazi, ako postoji zadebljanje, bijela ploha, erozija, ranica koja ne cijeli, krvarenje ili sumnja na drugu vulvarnu dermatozu ili premalignu promjenu.
U takvim slučajevima biopsija pomaže razlikovati kontaktni dermatitis od lihena sklerozusa, lihena planusa, vulvarne intraepitelne neoplazije ili drugih bolesti koje zahtijevaju drugačije liječenje.
Što žena može učiniti sama?
Prvi korak je napraviti “pauzu” od svega što nije nužno: mirisnih gelova, vlažnih maramica, dnevnih uložaka, dezodoransa, agresivnih sapuna i lokalnih preparata koji nisu propisani. Korisno je voditi bilješku kada se tegobe pogoršavaju i s čime su povezane.
Ako tegobe traju, ako se vraćaju ili ako postoji bol, ranice, krvarenje, bijele promjene ili iscjedak, potreban je pregled. Samostalno ponavljanje terapije protiv gljivica bez potvrde dijagnoze često nije rješenje.
Povezane teme
Kontaktni dermatitis vulve često se preklapa s drugim uzrocima svrbeža, pečenja i kronične vulvarne nelagode.
Vulvarne dermatoze
Pregled kroničnih upalnih, iritativnih i imunoloških bolesti kože i mukoze vulve.
Lihen simpleks kronikus vulve
Kronični svrbež i češanje mogu dovesti do zadebljanja kože i dugotrajne osjetljivosti vulve.
Kandidijaza i poremećaji mikrobioma
Svrbež i pečenje često se pripisuju kandidijazi, ali uzrok može biti iritacija, dermatitis ili druga dermatoza.
Biopsija
Biopsija je potrebna kada promjena nije jasna, ne prolazi ili postoji sumnja na drugu vulvarnu bolest.
Kada je potreban pregled?
Ako imate dugotrajan ili ponavljan svrbež, pečenje, crvenilo, fisure, ranice ili tegobe koje se vraćaju nakon lokalne terapije, potreban je pregled vulve. Točna dijagnoza omogućuje uklanjanje okidača, smirivanje upale i sprječavanje kroničnih promjena kože.
Napomena: Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Kod kroničnog svrbeža, pečenja, ranica, zadebljanja kože ili nejasnih promjena vulve preporučuje se ginekološki pregled, vulvoskopija i po potrebi biopsija.
