Ginekologija / bolesti vulve
Lihen sklerozus vulve
Lihen sklerozus vulve kronična je upalna dermatoza koja može uzrokovati svrbež, pečenje, fisure, bolne odnose i postupne anatomske promjene vulve. Pravodobno prepoznavanje, pravilno liječenje i dugoročno praćenje ključni su za očuvanje strukture, funkcije i zdravlja vulvarnog tkiva.
Što je lihen sklerozus vulve?
Lihen sklerozus vulve, latinski lichen sclerosus, kronična je upalna bolest kože koja najčešće zahvaća vulvu i perianalno područje. Bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali je osobito česta u žena nakon menopauze i u djevojčica prije puberteta.
Najčešće se očituje bijelim promjenama kože, svrbežom, pečenjem, osjetljivošću, fisurama i bolnošću. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do ožiljkavanja, suženja ulaza u vaginu, resorpcije malih usana i promjene normalne anatomije vulve.
Zašto je lihen sklerozus važno liječiti?
Lihen sklerozus nije samo neugodan svrbež. Riječ je o kroničnoj bolesti koja može postupno mijenjati strukturu vulve i narušiti svakodnevni život, spolnost i kvalitetu života žene.
- može uzrokovati kronični svrbež, pečenje i bolnost
- može dovesti do fisura, ranica i bolnih odnosa
- može uzrokovati ožiljkavanje i promjenu anatomije vulve
- zahtijeva dugoročno praćenje zbog rizika premalignih i malignih promjena
- pravodobna terapija može usporiti bolest i očuvati funkciju tkiva
Najčešći simptomi
Simptomi mogu biti vrlo različiti. Neke žene imaju izražen svrbež, dok druge dolaze zbog boli, pucanja kože, bijelih promjena ili bolnih spolnih odnosa.
Svrbež i pečenje
Svrbež je najčešći simptom. Može biti blag, ali i vrlo jak, osobito noću ili nakon trenja.
Bijele promjene
Koža vulve može postati bjelkasta, tanka, sjajna, naborana ili izgledati poput “cigaretnog papira”.
Fisure i bol
Pucanje kože, ranice i bolnost mogu se javljati pri hodanju, mokrenju, higijeni ili spolnom odnosu.
Anatomske promjene
Dugotrajna bolest može dovesti do suženja introitusa, fimoze klitorisa i postupnog nestajanja malih usana.
Kako lihen sklerozus izgleda na vulvi?
Tipičan nalaz uključuje bjelkaste, atrofične ili zadebljane promjene kože vulve. Promjene mogu zahvaćati male i velike usne, klitoris, perineum i područje oko anusa, često u obliku figure osam oko vulve i anusa.
Koža može biti vrlo osjetljiva, lako pucati i krvariti nakon manjih trauma. U uznapredovalim slučajevima mogu se razviti ožiljci, suženje ulaza u vaginu, prekrivanje klitorisa kožnim naborom i gubitak normalne arhitekture vulve.
Važna razlika: vagina najčešće nije zahvaćena
Za razliku od lihena planusa, lihen sklerozus obično ne zahvaća vaginu. Bolest primarno zahvaća kožu vulve i perianalnog područja. Ako postoje vaginalne erozije, priraslice, iscjedak ili krvarenje iz vagine, treba razmotriti druge dijagnoze, osobito lihen planus.
Lihen sklerozus ili lihen planus?
Lihen sklerozus i lihen planus obje su kronične vulvarne dermatoze, ali nisu ista bolest. Lihen sklerozus najčešće stvara bijele atrofične promjene, fisure, svrbež i ožiljkavanje kože vulve. Lihen planus češće uzrokuje crvene erozije, pečenje, bolnost i može zahvatiti vaginu.
Razlikovanje je važno jer se bolest drugačije prati, drugačije opisuje i u nekim slučajevima drugačije liječi. Kod nejasnih promjena, erozija, ranica koje ne cijele ili netipične kliničke slike potrebna je biopsija.
Dijagnostika lihena sklerozusa vulve
Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora, pregleda vulve, vulvoskopije i po potrebi biopsije. Važno je procijeniti trajanje simptoma, ranije terapije, svrbež, bol, spolne odnose, mokrenje, navike higijene i moguće pridružene autoimune bolesti.
- pregled vulve i perianalnog područja
- vulvoskopija radi procjene rasporeda, boje, reljefa i granica promjena
- procjena fisura, erozija, ožiljaka i promjena anatomije vulve
- biopsija kod nejasnih, atipičnih, zadebljanih ili perzistentnih promjena
- dugoročno praćenje zbog mogućnosti premalignih promjena
Kada je potrebna biopsija?
Biopsija nije potrebna u svake žene s tipičnim nalazom, ali je važna kada dijagnoza nije sigurna, kada promjena ne reagira na terapiju, kada postoji zadebljanje, ulceracija, krvarenje, bolna ranica ili sumnja na premalignu ili malignu promjenu.
Biopsija pomaže potvrditi dijagnozu, razlikovati lihen sklerozus od drugih dermatoza i isključiti vulvarnu intraepitelnu neoplaziju ili karcinom. Mjesto biopsije treba odabrati pažljivo, prema kliničkom i vulvoskopskom nalazu.
Liječenje lihena sklerozusa
Temelj liječenja su visokopotentni lokalni kortikosteroidi, najčešće klobetazol propionat, koji se primjenjuju prema jasno određenom rasporedu. Cilj terapije je smanjiti upalu, ublažiti svrbež i bol, spriječiti daljnje ožiljkavanje i očuvati anatomiju vulve.
Liječenje obično započinje intenzivnijom fazom, a zatim se prelazi na terapiju održavanja. Važno je da žena dobije jasne upute koliko često, koliko dugo i na koje područje treba nanositi lijek. Nepravilna ili prerana obustava terapije može dovesti do ponovne aktivacije bolesti.
Liječenje ne prestaje kada svrbež nestane
Kod lihena sklerozusa cilj nije samo smiriti svrbež. Potrebno je dugoročno držati bolest pod kontrolom, spriječiti ožiljkavanje i redovito pregledavati vulvu. Zbog toga su kontrole važne i kada se žena osjeća dobro.
Njega vulve i svakodnevne mjere
Uz medicinsku terapiju važna je pravilna njega vulve. Preporučuje se izbjegavati agresivne sapune, parfimirane gelove, vlažne maramice, dnevne uloške, iritirajuće lokalne preparate i nepotrebno često pranje.
Korisni su neutralni emolijensi koji smanjuju suhoću, trenje i iritaciju. Pamučno rublje, nježna higijena i izbjegavanje mehaničkog nadražaja pomažu očuvanju zaštitne funkcije kože.
Rizik premalignih i malignih promjena
Lihen sklerozus povezan je s povećanim rizikom razvoja planocelularnog karcinoma vulve, osobito ako je bolest dugotrajna, neliječena ili slabo kontrolirana. To ne znači da će se karcinom razviti u svake žene, ali znači da bolest treba ozbiljno pratiti.
Svaka nova zadebljana promjena, ranica koja ne cijeli, krvarenje, bolno žarište, promjena boje ili promjena koja ne reagira na terapiju zahtijeva pregled i često biopsiju.
Uloga estrogena, lasera i regenerativnih pristupa
U žena nakon menopauze simptome može dodatno pojačati manjak estrogena, koji uzrokuje suhoću, smanjenu elastičnost i veću osjetljivost vulvarnog i vaginalnog tkiva. Lokalni estrogeni mogu biti korisna potporna terapija kada postoji genitourinarni sindrom menopauze, ali oni nisu osnovno liječenje lihena sklerozusa.
Laserski i regenerativni pristupi mogu se razmatrati u pažljivo odabranih žena, osobito kada postoje ožiljkaste promjene, smanjena elastičnost ili perzistentne funkcionalne tegobe. Takvi postupci ne zamjenjuju protuupalno liječenje kada je ono potrebno, nego se mogu uklopiti u individualni plan liječenja.
Dugoročno praćenje
Lihen sklerozus je kronična bolest i zahtijeva redovite kontrole. U kontrolama se procjenjuju simptomi, aktivnost bolesti, stanje kože, moguće ožiljkaste promjene i eventualne sumnjive lezije.
Ženu treba naučiti da povremeno promatra vlastitu vulvu i da se javi ako primijeti novu ranicu, zadebljanje, krvarenje, promjenu boje, bolno žarište ili naglo pogoršanje simptoma.
Povezane teme
Lihen sklerozus vulve dio je šire skupine vulvarnih dermatoza i često se dijagnostički povezuje s vulvoskopijom, biopsijom i razlikovanjem od drugih kroničnih vulvarnih bolesti.
Vulvarne dermatoze
Pregled kroničnih upalnih i imunoloških bolesti kože i mukoze vulve, uključujući lihen sklerozus, lihen planus i lihen simplex chronicus.
Lihen planus vulve
Kronična imunološki posredovana bolest koja, za razliku od lihena sklerozusa, može zahvatiti i vaginu.
Biopsija
Ciljana biopsija važna je kada je promjena nejasna, atipična, zadebljana, erozivna ili ne reagira na terapiju.
Vulvoskopija tri prstena
Strukturirani pregled vulve prema anatomskim prstenovima pomaže u preciznijem opisu i praćenju promjena.
Kada je potreban pregled?
Ako imate dugotrajan svrbež, pečenje, bijele promjene, pucanje kože, bolne odnose, ranice koje ne cijele ili promjenu anatomije vulve, potreban je ciljano usmjeren pregled vulve. Rano liječenje lihena sklerozusa može smanjiti simptome, spriječiti ožiljkavanje i omogućiti sigurnije dugoročno praćenje.
Napomena: Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Kod kroničnih, bolnih, bijelih, zadebljanih ili nejasnih promjena vulve preporučuje se ginekološki pregled, vulvoskopija i po potrebi biopsija.
