Hormoni tijekom trudnoće
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Reprodukcijska endokrinologija
Hormoni tijekom trudnoće
Trudnoća donosi jedinstvenu hormonalnu prilagodbu u kojoj žuto tijelo, posteljica, fetus, hipofiza, štitnjača, nadbubrežne žlijezde i gušterača djeluju kao povezan sustav. hCG održava ranu trudnoću, progesteron i estrogeni omogućuju rast maternice i posteljice, dok hPL, prolaktin, relaksin i drugi hormoni prilagođavaju metabolizam, dojke, krvne žile i cijeli majčin organizam razvoju djeteta i porodu.
Trudnoća kao posebno endokrino stanje
Hormonske promjene u trudnoći započinju neposredno nakon implantacije embrija. Trofoblast, iz kojega se razvija posteljica, preuzima aktivnu endokrinu ulogu i počinje stvarati hCG. Taj hormon održava žuto tijelo i proizvodnju progesterona potrebnu za nastavak trudnoće.
Kako posteljica raste, postupno postaje glavni izvor progesterona, estrogena i niza drugih hormona. Istodobno se mijenjaju funkcija hipofize, štitnjače, nadbubrežnih žlijezda, gušterače, masnog tkiva i bubrega.
Hormoni trudnoće omogućuju:
- održavanje endometrija i sprječavanje menstruacije
- razvoj posteljice i uteroplacentarne cirkulacije
- rast maternice i prilagodbu krvnih žila
- osiguravanje hranjivih tvari fetusu
- pripremu dojki za dojenje
- prilagodbu majčina metabolizma
- pripremu vrata maternice i zdjelice za porod
Posteljica je privremeni endokrini organ
Posteljica nije samo mjesto razmjene kisika, hranjivih tvari i otpadnih tvari između majke i fetusa. Ona stvara velik broj steroidnih, peptidnih i proteinskih hormona koji usmjeravaju razvoj trudnoće.
Neki hormoni nastaju izravno u posteljici, dok se drugi stvaraju zajedničkim djelovanjem posteljice, fetusa i majčina organizma. Zato se govori o fetoplacentarnoj endokrinoj jedinici.
Hormonski slijed trudnoće
Najvažniji hormoni trudnoće
Svaki hormon ima posebnu ulogu, ali uredan tijek trudnoće ovisi o njihovoj međusobnoj suradnji.
hCG
Održava žuto tijelo i stvaranje progesterona u ranoj trudnoći te čini osnovu testova na trudnoću.
Progesteron
Održava endometrij, smanjuje kontraktilnost maternice i podupire imunološku prilagodbu trudnoći.
Estrogeni
Potiču rast maternice, razvoj krvnih žila, dojki i uteroplacentarnog protoka krvi.
hPL
Prilagođava metabolizam majke kako bi fetusu osigurao glukozu i druge hranjive tvari.
Prolaktin
Priprema dojke za stvaranje mlijeka, dok visoki estrogeni i progesteron tijekom trudnoće koče punu laktaciju.
Relaksin
Sudjeluje u prilagodbi krvnih žila, vezivnog tkiva, vrata maternice i zdjeličnih struktura.
Placentarni CRH
Sudjeluje u regulaciji fetalno-maternalne stresne osi i pripremi organizma za završetak trudnoće.
Oksitocin
Važan je za kontrakcije maternice tijekom poroda i refleks otpuštanja mlijeka nakon poroda.
hCG – prvi hormonski signal trudnoće
Humani korionski gonadotropin, hCG, počinju stvarati stanice sinciciotrofoblasta ubrzo nakon implantacije. Građom je sličan LH-u i veže se na iste receptore.
Njegova najvažnija rana uloga jest očuvanje žutog tijela. Bez hCG-a bi žuto tijelo propalo kao u ciklusu bez trudnoće, vrijednosti progesterona i estradiola pale bi, a endometrij bi se počeo ljuštiti.
hCG omogućuje da žuto tijelo nastavi stvarati progesteron dok posteljica ne razvije dovoljnu sposobnost vlastite proizvodnje steroidnih hormona.
Test na trudnoću
hCG se može dokazati u krvi i urinu te predstavlja osnovu laboratorijskih i kućnih testova na trudnoću.
Žuto tijelo
Veže se na LH receptore i održava stvaranje progesterona u ranoj trudnoći.
Fetalne gonade
Sudjeluje u stimulaciji fetalnih gonada, osobito u stvaranju testosterona u muškom fetusu.
Majčina štitnjača
Zbog sličnosti s TSH-om visoke vrijednosti hCG-a mogu prolazno potaknuti štitnjaču.
Jedna vrijednost hCG-a ne opisuje cijelu trudnoću
Koncentracija hCG-a razlikuje se među urednim trudnoćama i ovisi o gestacijskoj dobi. Zato se jedan nalaz ne smije tumačiti odvojeno od datuma posljednje menstruacije, ovulacije, simptoma i ultrazvučnog nalaza.
Kada je potrebno pratiti ranu trudnoću, korisnija može biti promjena vrijednosti u vremenu nego pojedinačni broj. Ipak, ni dinamika hCG-a sama ne može pouzdano odrediti mjesto trudnoće ili isključiti komplikaciju.
Kako se hCG mijenja tijekom trudnoće
Nakon implantacije hCG brzo raste i u ranoj trudnoći doseže vrlo visoke vrijednosti. Najviše koncentracije obično se bilježe pred kraj prvog tromjesečja.
Nakon toga vrijednosti se smanjuju i stabiliziraju na nižoj razini tijekom ostatka trudnoće. To ne znači slabljenje trudnoće, nego odražava promjenu hormonalne organizacije i sve veću samostalnost posteljice.
U višeplodnoj trudnoći vrijednosti mogu biti više, ali se samo prema hCG-u ne može pouzdano odrediti broj plodova.
Progesteron – hormon održavanja trudnoće
Progesteron u najranijoj trudnoći stvara žuto tijelo, a zatim njegovu proizvodnju postupno preuzima posteljica. Taj prijelaz omogućuje da se trudnoća nastavi neovisno o funkciji jajnika.
Progesteron održava endometrij u sekretornom i decidualiziranom stanju. Decidualne stanice stvaraju okolinu potrebnu za implantaciju, prehranu ranog embrija i regulaciju prodora trofoblasta.
Istodobno progesteron:
- smanjuje podražljivost i kontraktilnost mišića maternice
- potiče zatvaranje i zgušnjavanje cervikalne sluzi
- sudjeluje u razvoju dojki
- utječe na disanje i tjelesnu temperaturu
- podupire imunološku toleranciju trudnoće
- koči novu ovulaciju
Djelovanje progesterona u trudnoći
Endometrij
Održava deciduu i lokalne uvjete potrebne za razvoj posteljice i embrija.
Maternica
Smanjuje osjetljivost miometrija na podražaje koji bi mogli pokrenuti kontrakcije.
Vrat maternice
Potiče stvaranje guste cervikalne sluzi koja stvara zaštitnu barijeru.
Dojke
Podupire razvoj žljezdanog tkiva, ali tijekom trudnoće koči potpuno izlučivanje mlijeka.
Imunološki sustav
Sudjeluje u stvaranju lokalne tolerancije prema embriju i fetusu.
Reproduktivna os
Visoke vrijednosti koče GnRH, FSH i LH te sprječavaju sazrijevanje novih folikula.
Progesteron u krvi nije jedini pokazatelj urednosti trudnoće
Vrijednosti progesterona mogu se razlikovati među ženama i mijenjati tijekom dana. Jedan nalaz ne može sam potvrditi uredan razvoj trudnoće niti pouzdano odrediti njezin ishod.
Procjena rane trudnoće temelji se na anamnezi, simptomima, gestacijskoj dobi, hCG-u, ultrazvučnom nalazu i cjelokupnoj kliničkoj slici.
Estrogeni u trudnoći
Koncentracije estrogena snažno rastu tijekom trudnoće. Najvažniji su estradiol, estron i estriol, pri čemu estriol postaje osobito značajan kao proizvod fetoplacentarne jedinice.
Posteljica ne može sama stvarati sve potrebne prekursore estrogena. Koristi androgene prekursore koji nastaju u fetalnim i majčinim nadbubrežnim žlijezdama te ih pretvara u estrogene.
Estrogeni potiču rast maternice, razvoj mišićnih stanica i krvnih žila, povećanje uteroplacentarnog protoka, rast dojki i brojne metaboličke prilagodbe.
Rast maternice
Potiču povećanje i umnažanje stanica miometrija te prilagodbu maternice rastu fetusa.
Uteroplacentarni protok
Sudjeluju u širenju krvnih žila i povećanju protoka kroz maternicu i posteljicu.
Dojke
Potiču rast mliječnih kanalića i pripremaju dojke za buduću laktaciju.
Jetra i krv
Utječu na stvaranje transportnih proteina, čimbenika zgrušavanja i metabolizam lipida.
Priprema za porod
Pred kraj trudnoće povećavaju osjetljivost maternice na oksitocin i druge podražaje.
Cerviks i vezivno tkivo
Sudjeluju u promjenama vrata maternice i pripremi porođajnog kanala.
Fetoplacentarna jedinica i estriol
Estriol u trudnoći nastaje zajedničkim djelovanjem fetusa i posteljice. Fetalne nadbubrežne žlijezde stvaraju prekursore koje fetalna jetra i posteljica dalje prerađuju.
Ovaj proces pokazuje da posteljica i fetus djeluju kao povezana endokrina cjelina. Ni posteljica ni fetus sami ne mogu provesti cijeli put stvaranja određenih estrogena.
Koncentracije estrogena rastu kako trudnoća napreduje i odražavaju sve veću masu i aktivnost fetoplacentarne jedinice, ali se pojedinačni nalazi ne koriste izolirano za procjenu dobrobiti fetusa.
Humani placentarni laktogen – hPL
Humani placentarni laktogen, hPL, stvara sinciciotrofoblast. Njegova koncentracija raste s povećanjem mase posteljice.
hPL ima učinke slične hormonu rasta i prolaktinu. Pomaže preusmjeriti majčin metabolizam kako bi fetus imao stalan pristup glukozi i drugim hranjivim tvarima.
Kako trudnoća napreduje, hPL pridonosi:
- smanjenju osjetljivosti majčinih tkiva na inzulin
- povećanoj razgradnji masti
- očuvanju glukoze za fetus
- pripremi mliječnih žlijezda
- prilagodbi majčina metabolizma rastu fetusa
Trudnoća prirodno povećava inzulinsku rezistenciju
U drugoj polovici trudnoće djelovanje hPL-a, hormona rasta posteljice, progesterona, estrogena, kortizola i drugih čimbenika smanjuje osjetljivost majčinih tkiva na inzulin.
Ta je promjena fiziološka i pomaže osigurati glukozu fetusu. Ako gušterača ne može dovoljno povećati lučenje inzulina, može nastati gestacijski dijabetes.
Placentarni hormon rasta
Posteljica stvara vlastitu varijantu hormona rasta, koja tijekom trudnoće postupno preuzima važan dio metaboličkog djelovanja majčina hipofiznog hormona rasta.
Placentarni hormon rasta utječe na stvaranje inzulinu sličnog čimbenika rasta 1, IGF-1, na metabolizam glukoze i masti te na prilagodbu majčina organizma rastu fetusa.
Njegovo djelovanje nadopunjuje učinke hPL-a i drugih placentarnih hormona.
Prolaktin i priprema za dojenje
Prolaktin stvara prednji režanj hipofize. Njegove vrijednosti tijekom trudnoće postupno rastu pod utjecajem estrogena.
Prolaktin potiče razvoj žljezdanog tkiva dojke i priprema stanice za stvaranje mlijeka. Ipak, tijekom trudnoće visoke koncentracije estrogena i progesterona koče potpuno izlučivanje mlijeka.
Nakon poroda i izlaska posteljice estrogeni i progesteron naglo padaju. Time se uklanja njihova kočnica i prolaktin može pokrenuti obilnije stvaranje mlijeka.
Razvoj dojke
Potiče sazrijevanje alveolarnih stanica koje će nakon poroda stvarati mlijeko.
Stvaranje mlijeka
Nakon poroda podupire sintezu mlijeka između podoja.
Podražaj sisanjem
Sisanje smanjuje dopaminsku kočnicu i potiče nove valove prolaktina.
Ovulacija
Visoki prolaktin tijekom dojenja može smanjiti GnRH i odgoditi povratak ovulacije.
Prolaktin stvara mlijeko, oksitocin ga otpušta
Prolaktin potiče sintezu mlijeka u žljezdanim stanicama dojke. Oksitocin izaziva kontrakciju mioepitelnih stanica i potiskuje mlijeko prema mliječnim kanalima i bradavici.
To su dva različita, ali povezana hormonska refleksa dojenja.
Relaksin
Relaksin u ranoj trudnoći stvaraju žuto tijelo i druga reproduktivna tkiva, a njegova uloga povezana je s prilagodbom krvnih žila, bubrega, vezivnog tkiva i vrata maternice.
Sudjeluje u širenju krvnih žila i povećanju bubrežnog protoka krvi, što pridonosi fiziološkom porastu filtracije tijekom trudnoće.
Utječe i na remodeliranje vezivnog tkiva, omekšavanje cerviksa te povećanu rastezljivost ligamenata i zdjeličnih struktura.
Hormoni koji pripremaju porod
Početak poroda ne ovisi o jednom hormonu, nego o postupnoj promjeni odnosa između majčinih, fetalnih i placentarnih signala.
Estrogeni
Povećavaju stvaranje receptora za oksitocin i međustaničnih veza u miometriju.
Progesteronska promjena
Pred porod se mijenja funkcionalni odgovor maternice na progesteron, iako njegova koncentracija u krvi ne mora naglo pasti.
Prostaglandini
Potiču sazrijevanje vrata maternice i kontrakcije miometrija.
Oksitocin
Pojačava učinkovite kontrakcije maternice tijekom aktivnog poroda.
Placentarni CRH
Sudjeluje u aktivaciji fetalno-maternalne osi i pripremi završetka trudnoće.
Fetalni kortizol
Pridonosi sazrijevanju fetalnih organa i hormonskim signalima povezanim s početkom poroda.
Oksitocin
Oksitocin se stvara u hipotalamusu, a oslobađa iz stražnjeg režnja hipofize. Njegovo djelovanje posebno je važno tijekom poroda i dojenja.
Pred kraj trudnoće povećava se broj oksitocinskih receptora u miometriju. Tijekom poroda oksitocin pojačava ritmične kontrakcije maternice, dok rastezanje vrata maternice dodatno potiče njegovo oslobađanje.
Nakon poroda oksitocin izaziva kontrakciju maternice i pridonosi smanjenju krvarenja. Tijekom dojenja omogućuje refleks otpuštanja mlijeka.
Štitnjača u trudnoći
Trudnoća mijenja gotovo sve pokazatelje funkcije štitnjače. Estrogen povećava stvaranje proteina koji veže hormone štitnjače, dok hCG u ranoj trudnoći može blago stimulirati TSH receptore.
Zbog toga se ukupne koncentracije hormona štitnjače povećavaju, a TSH u prvom tromjesečju može biti niži nego izvan trudnoće.
Majčini hormoni štitnjače osobito su važni u ranoj trudnoći, prije nego što fetalna štitnjača postane potpuno funkcionalna. Oni sudjeluju u razvoju mozga i drugih fetalnih organa.
Nalazi štitnjače u trudnoći imaju posebne referentne vrijednosti
TSH i hormoni štitnjače ne tumače se prema istim očekivanim vrijednostima kao izvan trudnoće. Na rezultate utječu tromjesečje, laboratorijska metoda, hCG i povećani transportni proteini.
Zato nalaze treba procjenjivati u kontekstu trudnoće, simptoma, prethodne bolesti štitnjače i primijenjene terapije.
Kortizol i nadbubrežne žlijezde
Tijekom trudnoće raste aktivnost osi hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda. Povećava se stvaranje kortizola i proteina koji ga veže, a posteljica stvara vlastiti CRH.
Kortizol sudjeluje u regulaciji metabolizma, krvnog tlaka, imunološkog odgovora i sazrijevanja fetalnih organa.
Iako je ukupni kortizol u trudnoći prirodno viši, pretjerana ili nedostatna funkcija nadbubrežnih žlijezda i dalje može biti klinički važna i zahtijeva posebno prilagođenu dijagnostiku.
Renin, angiotenzin i aldosteron
Trudnoća je praćena snažnom aktivacijom sustava renin–angiotenzin–aldosteron. Povećava se zadržavanje natrija i vode, volumen krvi i prilagodba cirkulacije potrebama maternice i posteljice.
Unatoč aktivaciji ovog sustava, krvne žile u urednoj trudnoći pokazuju smanjenu osjetljivost na vazokonstrikcijsko djelovanje angiotenzina II.
Ova ravnoteža omogućuje porast volumena krvi bez pretjeranog porasta krvnog tlaka.
Metaboličke prilagodbe trudnoći
Prva polovica trudnoće
Majčin organizam lakše pohranjuje energiju i stvara zalihe potrebne za kasniji rast fetusa.
Druga polovica trudnoće
Povećava se inzulinska rezistencija i dostupnost glukoze fetusu.
Razgradnja masti
Majčina tkiva sve više koriste masne kiseline, čime se dio glukoze čuva za fetus.
Lučenje inzulina
Gušterača povećava proizvodnju inzulina kako bi nadoknadila smanjenu osjetljivost tkiva.
hPL i hormon rasta
Placentarni hormoni snažno sudjeluju u metaboličkoj prilagodbi.
Gestacijski dijabetes
Nastaje kada proizvodnja inzulina nije dovoljna za povećane potrebe trudnoće.
Hormonske promjene nakon poroda
Izlaskom posteljice naglo padaju vrijednosti progesterona, estrogena, hPL-a i drugih placentarnih hormona.
Pad estrogena i progesterona uklanja kočenje prolaktina te omogućuje početak obilnijeg stvaranja mlijeka. Sisanje održava pulsno lučenje prolaktina i oksitocina.
Visoki prolaktin tijekom učestalog dojenja može smanjiti pulsno lučenje GnRH-a, odgoditi ovulaciju i produljiti razdoblje bez menstruacije. Ipak, trajanje ove zaštite izrazito je promjenjivo.
Dojenje nije uvijek pouzdana kontracepcija
Ovulacija se može vratiti prije prve menstruacije nakon poroda. Zato izostanak krvarenja ne znači uvijek da začeće nije moguće.
Kontracepcijski učinak dojenja ovisi o dobi djeteta, učestalosti i načinu dojenja, izostanku menstruacije i drugim uvjetima.
Zašto hormoni trudnoće uzrokuju simptome
Mnogi uobičajeni simptomi trudnoće povezani su s hormonalnim i fiziološkim prilagodbama, iako nijedan simptom nije specifičan samo za jedan hormon.
Mučnina
Najčešće je izražena u razdoblju visokih vrijednosti hCG-a, uz sudjelovanje estrogena i drugih čimbenika.
Umor
Povezan je s progesteronom, metaboličkim promjenama, povećanim radom srca i drugim prilagodbama.
Napetost dojki
Estrogeni, progesteron i prolaktin potiču rast kanalića i žljezdanog tkiva.
Češće mokrenje
Promjene cirkulacije, bubrežnog protoka i kasnije pritisak maternice povećavaju učestalost mokrenja.
Žgaravica i zatvor
Progesteron smanjuje tonus glatke muskulature probavnog sustava.
Promjene raspoloženja
Hormonalne promjene djeluju zajedno sa snom, stresom, očekivanjima i tjelesnim promjenama.
Kada se hormoni određuju u trudnoći
Većina hormona trudnoće ne određuje se rutinski kod svake trudnice. Pretrage se biraju prema gestacijskoj dobi, simptomima, anamnezi i kliničkom pitanju.
hCG
Koristi se za potvrdu i ciljano praćenje rane trudnoće kada postoje kliničke indikacije.
Progesteron
Može se odrediti u odabranim situacijama, ali se ne koristi samostalno za procjenu ishoda trudnoće.
TSH i hormoni štitnjače
Određuju se prema anamnezi, simptomima, riziku i ranijoj bolesti štitnjače.
Glukoza
Procjena metabolizma glukoze važna je za prepoznavanje pregestacijskog i gestacijskog dijabetesa.
Kortizol i nadbubrežni hormoni
Određuju se samo kod sumnje na specifičan endokrini poremećaj.
Prolaktin
Prirodno raste u trudnoći i uglavnom se ne određuje rutinski.
Hormonski nalazi ne zamjenjuju ultrazvuk i klinički pregled
U ranoj trudnoći hormonski nalazi mogu pružiti važne informacije, ali se uvijek povezuju s gestacijskom dobi, simptomima i ultrazvučnim nalazom.
Ni hCG ni progesteron sami ne mogu pouzdano potvrditi mjesto trudnoće, uredan razvoj embrija ili isključiti izvanmaterničnu trudnoću.
Hormoni po razdobljima trudnoće
Rana trudnoća
hCG održava žuto tijelo, dok progesteron i estradiol podupiru endometrij i razvoj posteljice.
Prvo tromjesečje
hCG doseže visoke vrijednosti, a proizvodnja steroidnih hormona postupno prelazi sa žutog tijela na posteljicu.
Drugo tromjesečje
Posteljica postaje dominantan endokrini organ, a metaboličke prilagodbe postaju izraženije.
Treće tromjesečje
Rastu estrogeni, progesteron, hPL i placentarni CRH, uz pripremu fetusa i majke za porod.
Porod
Povećava se osjetljivost maternice na oksitocin i prostaglandine te sazrijeva vrat maternice.
Nakon poroda
Pad placentarnih hormona omogućuje laktaciju, dok prolaktin i oksitocin podupiru dojenje.
Povezane teme
Hormoni trudnoće nastavljaju hormonski slijed koji započinje ovulacijom, oplodnjom i implantacijom, a završava porodom i dojenjem.
Reprodukcijska endokrinologija
Pregled hormonskih sustava koji upravljaju ciklusom, ovulacijom, trudnoćom i menopauzom.
Ženski spolni hormoni
FSH, LH, estradiol, progesteron, prolaktin, androgeni, AMH i drugi reprodukcijski hormoni.
Hormonska regulacija ovulacije
Razvoj dominantnog folikula, porast estradiola, LH val i nastanak žutog tijela.
Kako nastaje trudnoća?
Od ovulacije i oplodnje do razvoja embrija, implantacije i početka stvaranja hCG-a.
Hormoni u perimenopauzi
Promjene ovarijske funkcije, inhibina, AMH-a, FSH-a, estradiola i ovulacije u prijelaznom razdoblju.
Hormoni u menopauzi
Hormonske promjene nakon prestanka ovarijske funkcije i njihov utjecaj na zdravlje žene.
Kada su potrebni dodatni hormonski nalazi
Krvarenje ili bol u ranoj trudnoći, ranija bolest štitnjače, poremećaj metabolizma glukoze, simptomi endokrinološke bolesti ili trudnoća nakon liječenja neplodnosti mogu zahtijevati ciljanu laboratorijsku i ultrazvučnu procjenu.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Hormonski nalazi u trudnoći tumače se prema gestacijskoj dobi, simptomima, ultrazvučnom nalazu, prethodnim bolestima i cjelokupnoj kliničkoj slici.