Bol i kvaliteta života u svjetlu endometrioze

Tjelesna aktivnost i smanjenje stresa kod endometrioze

Author

Tim Poliklinike Harni

Date Published

Ginekologija / Endometrioza i adenomioza

Tjelesna aktivnost, stres i kvaliteta života kod endometrioze

Endometrioza je kronična bolest koja može utjecati na bol, energiju, san, raspoloženje, spolnost i svakodnevno funkcioniranje. Redovita umjerena tjelesna aktivnost, tehnike opuštanja i psihološka podrška mogu biti važan dio cjelovitog pristupa liječenju, uz ginekološku dijagnostiku i medicinsku terapiju.

Tjelesna aktivnost ne liječi endometriozu, ali može pomoći

Redovita umjerena tjelesna aktivnost ne uklanja endometriotična žarišta i ne zamjenjuje medicinsko liječenje. Ipak, može pomoći u smanjenju boli, ukočenosti, umora, tjeskobe i osjećaja gubitka kontrole nad vlastitim tijelom.

Zašto je kretanje važno?

Endometrioza je kronična upalna bolest koja često uzrokuje bolne menstruacije, kroničnu zdjeličnu bol, umor, napetost mišića zdjeličnog dna i smanjenu kvalitetu života. Dugotrajna bol često vodi smanjenom kretanju, a manjak kretanja dodatno pojačava ukočenost, slabost i iscrpljenost.

Umjerena tjelesna aktivnost može povoljno utjecati na cirkulaciju, san, raspoloženje, osjetljivost na inzulin, tjelesnu masu i opću protuupalnu ravnotežu. Kod dijela žena može smanjiti intenzitet bolova i olakšati svakodnevno funkcioniranje.

Dobrobiti redovite umjerene aktivnosti

Žene koje su redovito i umjereno fizički aktivne u pravilu imaju bolju opću kondiciju, povoljniji metabolički profil i bolju psihofizičku otpornost u odnosu na žene koje većinu dana provode sjedeći.

  • bolje djelovanje kardiovaskularnog i metaboličkog sustava
  • bolja regulacija tjelesne mase
  • povoljniji san i manje dnevne iscrpljenosti
  • manje tjeskobe i depresivnih simptoma
  • jače kosti i bolja mišićna potpora zdjelici
  • bolje samopouzdanje i osjećaj kontrole nad tijelom

Koja je aktivnost najbolja kod endometrioze?

Ne postoji jedna idealna vježba za sve žene s endometriozom. Najbolja aktivnost je ona koju žena može redovito provoditi bez pogoršanja boli.

Hodanje

Najjednostavniji oblik aktivnosti koji potiče cirkulaciju, smanjuje ukočenost i može se lako prilagoditi energiji tijekom ciklusa.

Istezanje i mobilnost

Nježno istezanje kukova, donjeg dijela leđa i zdjelice može smanjiti napetost i osjećaj zatezanja.

Joga i pilates

Mogu pomoći u disanju, držanju, stabilnosti trupa i smanjenju napetosti, ako se izvode bez forsiranja.

Vježbe snage

Postupno jačanje mišića može poboljšati stabilnost, držanje, gustoću kostiju i opću funkcionalnost.

Treba li izbjegavati intenzivno vježbanje?

Kod endometrioze se ne preporučuje forsirati intenzivne aktivnosti u danima izražene boli, obilnog krvarenja ili iscrpljenosti. Prejaki trening može pogoršati umor, bol i stresni odgovor organizma, osobito ako žena već ima kroničnu bol, anemiju ili poremećen san.

Cilj nije iscrpljivanje nego postupno jačanje tijela. U većini slučajeva bolje je redovito, umjereno i održivo kretanje nego povremeni intenzivni napor nakon kojeg slijedi pogoršanje simptoma.

Najbolje vrijeme za vježbanje

Najbolje vrijeme za vježbanje nije isto za sve žene. Najkorisnije je ono vrijeme koje se može uklopiti u životni ritam i koje ne pogoršava simptome. Nekim ženama odgovara jutarnje kretanje, a drugima lagana aktivnost poslijepodne ili navečer.

Disanje, opuštanje i živčani sustav

Kronična bol često održava tijelo u stanju pojačane napetosti. Mišići zdjeličnog dna, trbuha, kukova i donjeg dijela leđa mogu postati prenapeti, što dodatno pojačava bol i nelagodu.

Duboko, sporo disanje, vježbe opuštanja, lagana mobilizacija i svjesno usporavanje mogu pomoći smirivanju autonomnog živčanog sustava. Takve tehnike ne liječe endometriozu, ali mogu smanjiti napetost, poboljšati san i olakšati nošenje s kroničnom boli.

Antioksidansi i slobodni radikali

Tijekom tjelesne aktivnosti pojačava se potrošnja kisika, ali to ne znači da je vježbanje štetno. Umjerena aktivnost dugoročno poboljšava antioksidativnu obranu organizma.

Umjesto rutinskog uzimanja visokih doza dodataka prehrani, preporučuje se prehrana bogata prirodnim antioksidansima: povrće, voće, bobičasto voće, maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i cjelovite žitarice. Dodaci prehrani imaju smisla kada postoji manjak ili jasna indikacija.

Stres ne uzrokuje endometriozu, ali može pogoršati iskustvo boli

Nema dokaza da endometrioza nastaje zbog “unutarnjeg konflikta”, neprihvaćanja ženstvenosti ili psihološkog odnosa prema menstruaciji. Takva su tumačenja zastarjela i mogu nepotrebno opteretiti žene osjećajem krivnje.

Međutim, kronični stres, dugotrajna bol, dijagnostičko kašnjenje i neizvjesnost liječenja mogu pojačati osjetljivost na bol i narušiti mentalno zdravlje. Zato psihološka podrška ima važno mjesto u suvremenom liječenju endometrioze.

Endometrioza, depresija i tjeskoba

Žene s endometriozom češće imaju simptome depresije, tjeskobe, kroničnog umora i smanjene kvalitete života. To je najčešće posljedica dugotrajne boli, problema s plodnošću, nesigurnosti, ponavljanih pregleda i osjećaja da simptomi nisu dovoljno ozbiljno shvaćeni.

Depresija i tjeskoba nisu uzrok endometrioze, ali mogu pojačati doživljaj boli i dodatno otežati svakodnevno funkcioniranje. Zato liječenje treba uključiti i razgovor o emocionalnom zdravlju, spavanju, podršci partnera i obitelji te mogućnosti psihološkog savjetovanja.

Fizikalna terapija zdjeličnog dna

Kod žena s bolnim spolnim odnosima, kroničnom zdjeličnom boli, napetošću u zdjelici ili bolovima koji traju i nakon liječenja endometrioze, korisna može biti fizikalna terapija zdjeličnog dna.

Specijalizirani fizioterapeut može procijeniti napetost mišića, disanje, držanje, pokretljivost zdjelice i način aktivacije trupa. Cilj nije “jačanje” pod svaku cijenu, nego vraćanje normalne funkcije, smanjenje napetosti i bolja kontrola tijela.

Važna poruka

Tjelesna aktivnost kod endometrioze treba biti saveznik, a ne dodatni izvor pritiska. Ako vježbanje redovito pogoršava bol, potrebno je promijeniti vrstu, intenzitet ili ritam aktivnosti i razmotriti procjenu zdjeličnog dna.

Praktične preporuke

Za početak je dovoljno 20 do 30 minuta lagane aktivnosti većinu dana u tjednu, prema mogućnostima i fazi ciklusa. U danima jače boli korisnije je lagano hodanje, disanje, toplina i nježno istezanje nego intenzivni trening.

U danima boljeg osjećanja može se postupno uvoditi trening snage, pilates, joga, plivanje ili vožnja bicikla. Važno je pratiti vlastite simptome i ne uspoređivati se s drugim ženama.

Povezane teme

Tjelesna aktivnost i psihološka podrška dio su šireg pristupa boli, prehrani, plodnosti i liječenju endometrioze.

Kada potražiti pomoć?

Ako bol, umor, napetost zdjelice, tjeskoba ili izbjegavanje aktivnosti utječu na vaš svakodnevni život, korisno je razgovarati s ginekologom o cjelovitom pristupu liječenju endometrioze.

Naručite pregled

Autor

Dr. Tatjana Mioč-Pranić, specijalist ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Napomena: Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnozu, fizikalnu terapiju ni individualni savjet liječnika. Kod jake boli, obilnih krvarenja, anemije ili neplodnosti potrebna je ginekološka obrada.


woman
Rizični čimbenici za nastanak endometrioze,  Endometrioza i adenomioza

Pridružene bolesti u pacijentica s endometriozom

Analiza više od 43.500 pacijentica s endometriozom otkrila je stotine povezanih stanja i različite obrasce komorbiditeta koji mogu pomoći u liječenju