Ginekologija / Endometrioza
Suvremeno liječenje endometrioze
Liječenje endometrioze danas se ne temelji na jednom univerzalnom postupku, nego na individualnoj procjeni simptoma, dobi žene, nalaza, reproduktivnih planova i mogućeg utjecaja terapije na kvalitetu života i plodnost.
Cilj liječenja endometrioze
Endometrioza je kronična, estrogen-ovisna upalna bolest koja može uzrokovati bolne menstruacije, kroničnu zdjeličnu bol, bolne spolne odnose, probavne i mokraćne tegobe te smanjenu plodnost.
Cilj liječenja nije samo ukloniti vidljiva žarišta bolesti, nego smanjiti bol, očuvati funkciju jajnika i zdjeličnih organa, poboljšati kvalitetu života i uskladiti liječenje s planovima trudnoće.
Suvremeni pristup više ne započinje uvijek laparoskopijom
Danas se liječenje endometrioze često može započeti na temelju simptoma, ginekološkog pregleda i kvalitetnog ultrazvučnog nalaza, osobito kada se radi o endometriomima jajnika ili dubokoj infiltrirajućoj endometriozi.
- Transvaginalni ultrazvuk je prva slikovna metoda u procjeni endometrioze.
- Magnetska rezonancija koristi se kod sumnje na opsežnu ili duboku bolest.
- Laparoskopija se više ne smatra nužnom za svaku pacijenticu prije početka liječenja.
Glavne mogućnosti liječenja
Odabir liječenja ovisi o tome dominira li bol, neplodnost, endometriom jajnika, duboka infiltrirajuća bolest ili kombinacija više problema.
Analgetici
Nesteroidni protuupalni lijekovi mogu ublažiti bolne menstruacije, ali ne djeluju na samu aktivnost bolesti.
Hormonska terapija
Koristi se za smanjenje boli i suzbijanje cikličke aktivnosti endometrioze u žena koje ne planiraju neposrednu trudnoću.
Kirurško liječenje
Razmatra se kod izraženih simptoma, endometrioma, duboke bolesti ili zahvaćanja crijeva i mokraćnog sustava.
Liječenje neplodnosti
Planira se individualno, ovisno o dobi, ovarijskoj rezervi, stadiju bolesti i drugim čimbenicima neplodnosti.
Medikamentozno liječenje boli
Nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena, naproksena, diklofenaka ili ketoprofena, mogu se koristiti za ublažavanje bolnih menstruacija i blažih bolnih simptoma povezanih s endometriozom.
Njihov učinak temelji se na smanjenju stvaranja prostaglandina, tvari koje sudjeluju u nastanku menstrualnih grčeva i upalne boli. Kod težih oblika bolesti analgetici najčešće nisu dovoljni kao jedini oblik liječenja.
Hormonska terapija nije terapija neplodnosti
Hormonsko liječenje može dobro kontrolirati bol, ali ne povećava izglede za spontanu trudnoću dok se primjenjuje. U žena koje žele trudnoću terapijski plan treba uskladiti s procjenom plodnosti, ovarijske rezerve i mogućnošću kirurškog ili postupka medicinski pomognute oplodnje.
Hormonsko liječenje endometrioze
Hormonska terapija smanjuje stimulaciju endometriotičnih žarišta i često dovodi do smanjenja boli, dismenoreje i dispareunije. Može se koristiti kontinuirano, bez mjesečnih pauza, kako bi se smanjila ciklička aktivnost bolesti.
Najčešće mogućnosti uključuju kombinirane oralne hormonske kontraceptive, progestine, intrauterini sustav s levonorgestrelom, GnRH agoniste i novije GnRH antagoniste. Izbor terapije ovisi o simptomima, dobi, nuspojavama, kontraindikacijama i reproduktivnim planovima.
Progestini i intrauterini sustav s levonorgestrelom
Progestinska terapija ima važno mjesto u suvremenom liječenju endometrioze, osobito u žena koje ne smiju uzimati estrogen ili imaju dobar odgovor na gestagene. Može smanjiti bol i obilnost krvarenja te dovesti do izostanka menstruacije, što mnogim pacijenticama donosi značajno olakšanje.
Intrauterini sustav s levonorgestrelom može biti koristan u žena s adenomiozom, bolnim menstruacijama i određenim oblicima zdjelične boli, osobito kada je cilj dugotrajnija lokalna hormonska kontrola.
GnRH agonisti i antagonisti
GnRH agonisti i antagonisti smanjuju stvaranje estrogena i time potiskuju aktivnost endometrioze. Zbog niske razine estrogena mogu se javiti simptomi slični menopauzi, poput valunga, nesanice, promjena raspoloženja i gubitka koštane mase.
Zbog toga se ova terapija najčešće koristi ograničeno vrijeme i uz pažljivo praćenje. U odabranim slučajevima dodaje se niska doza hormonske zaštite, takozvana add-back terapija, kako bi se smanjile nuspojave bez gubitka učinkovitosti liječenja.
Kirurško liječenje endometrioze
Kirurgija se danas ne koristi automatski kod svake sumnje na endometriozu. Operativno liječenje razmatra se kada su simptomi izraženi, kada medikamentozno liječenje nije dovoljno, kada postoje veliki endometriomi, duboka infiltrirajuća endometrioza ili zahvaćanje crijeva, mokraćnog mjehura ili mokraćovoda.
- Cilj operacije je ukloniti bolest koliko je sigurno moguće.
- Istodobno treba očuvati funkciju jajnika, maternice, crijeva i mokraćnog sustava.
- Složenu duboku endometriozu trebaju liječiti iskusni kirurzi u multidisciplinarnom timu.
Endometriomi i očuvanje ovarijske rezerve
Endometriom je cistična promjena jajnika povezana s endometriozom. Kada je operacija potrebna, cistektomija ima manji rizik recidiva od same drenaže ili koagulacije ciste.
Međutim, svaka operacija endometrioma može smanjiti ovarijsku rezervu, osobito ako se tijekom zahvata ukloni i dio zdravog tkiva jajnika. Zato se prije operacije, osobito u žena koje žele trudnoću, preporučuje procjena ovarijske rezerve i pažljivo planiranje terapije.
Endometrioza i neplodnost
Endometrioza se nalazi u značajnog dijela žena koje se obrađuju zbog neplodnosti. Može utjecati na plodnost upalom, promjenama zdjelične anatomije, priraslicama, poremećajem funkcije jajovoda, smanjenjem ovarijske rezerve i lošijim uvjetima za implantaciju.
U blažim oblicima bolesti operativna laparoskopija može povećati mogućnost spontane trudnoće. Kod uznapredovale bolesti, obostranih endometrioma, smanjene ovarijske rezerve ili duljeg trajanja neplodnosti često je potrebno ranije razmotriti postupke medicinski pomognute oplodnje.
Kada IVF može biti bolja opcija?
Izvantjelesna oplodnja može biti prikladniji izbor kada je žena starije reproduktivne dobi, kada je ovarijska rezerva smanjena, kada postoje dodatni čimbenici neplodnosti ili kada bi ponovljena operacija mogla dodatno oštetiti funkciju jajnika.
Život nakon liječenja
Endometrioza je kronična bolest i simptomi se mogu vratiti nakon prekida terapije ili nakon operacije. Zato je dugoročno praćenje važan dio liječenja.
U žena koje ne planiraju neposrednu trudnoću nakon operacije se često razmatra hormonska terapija kako bi se smanjio rizik ponovne pojave simptoma i recidiva bolesti.
Endometrioza nakon menopauze
Endometrioza se najčešće javlja u reproduktivnoj dobi, ali simptomi mogu postojati i nakon menopauze, osobito u žena s težom bolešću u anamnezi ili nakon primjene hormonske nadomjesne terapije.
U žena koje su imale endometriozu i trebaju hormonsku terapiju nakon menopauze, najčešće se preporučuje individualna procjena i oprezniji odabir terapije, obično uz kombinaciju estrogena i gestagena, a ne samo estrogensku terapiju.
Povezane teme
Endometrioza se često preklapa s drugim ginekološkim temama, osobito s kroničnom boli, cistama jajnika i neplodnošću.
Endometrioza
Osnovne informacije o simptomima, dijagnostici i oblicima endometrioze.
Ciste jajnika
Pregled različitih cisti jajnika, uključujući endometriome.
Neplodnost
Kako endometrioza može utjecati na plodnost i kada razmotriti dodatnu obradu.
Adenomioza
Bolne i obilne menstruacije mogu biti povezane i s adenomiozom.
Kada je potreban individualni plan liječenja?
Ako imate bolne menstruacije, kroničnu zdjeličnu bol, bolne spolne odnose, endometriom jajnika ili poteškoće sa začećem, liječenje treba prilagoditi vašim simptomima, nalazu i reproduktivnim planovima.
Napomena: Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika.
