Ginekologija / Endometrioza i adenomioza
Kako nastaje endometrioza?
Endometrioza je estrogen-ovisna, kronična upalna bolest čiji nastanak nije moguće objasniti jednim uzrokom. U njezinu razvoju sudjeluju hormoni, genetika, imunološki odgovor, menstrualni čimbenici, okoliš i način života.
Endometrioza je estrogen-ovisna bolest
Endometrioza se ubraja u estrogen-ovisne bolesti jer se najčešće javlja u reproduktivnoj dobi, a aktivnost žarišta povezana je s hormonskim promjenama tijekom menstruacijskog ciklusa.
Estrogeni potiču rast i aktivnost endometriotičnih žarišta, dok smanjenje estrogenske stimulacije može ublažiti simptome i zaustaviti napredovanje bolesti. Upravo zato se u liječenju često koriste hormonske terapije koje smanjuju cikličku aktivaciju endometriotičnog tkiva.
Endometrioza nema jedan uzrok
Danas se smatra da endometrioza nastaje međudjelovanjem više čimbenika. Nijedna teorija sama ne može objasniti sve oblike bolesti, njezinu različitu kliničku sliku i česte komorbiditete.
- hormonska ovisnost o estrogenu
- genetska predispozicija
- retrogradna menstruacija i menstrualni čimbenici
- promijenjen imunološki odgovor
- kronična upala i oksidativni stres
- okolišni i metabolički utjecaji
Zašto retrogradna menstruacija ne može objasniti sve slučajeve?
Dugi niz godina najpoznatije objašnjenje nastanka endometrioze bila je teorija retrogradne menstruacije. Prema toj teoriji, dio menstrualne krvi kroz jajovode dospijeva u trbušnu šupljinu, gdje se stanice slične endometriju mogu prihvatiti i nastaviti rasti.
Međutim, retrogradna menstruacija prisutna je u velikog broja žena koje nikada ne razviju endometriozu. Zbog toga se danas smatra da sama retrogradna menstruacija nije dovoljna za nastanak bolesti. Potrebna je kombinacija genetske predispozicije, hormonske osjetljivosti, promijenjenog imunološkog odgovora i lokalne upale.
Rizični čimbenici povezani s menstruacijskim ciklusom
U istraživanjima se kao mogući rizični čimbenici navode rana prva menstruacija, kratki menstrualni ciklusi, obilnija ili dugotrajnija krvarenja i izražena dismenoreja u adolescenciji. Ti čimbenici mogu povećati ukupni broj menstruacijskih ciklusa i izloženost retrogradnom menstrualnom krvarenju.
Ipak, važno je naglasiti da nijedan od ovih čimbenika sam po sebi ne znači da će žena razviti endometriozu. Oni su korisni kao dio anamneze, osobito u djevojaka i žena s jakim bolnim menstruacijama, kroničnom zdjeličnom boli ili neplodnošću.
Najvažniji čimbenici rizika i povezani pokazatelji
Endometrioza se češće pojavljuje u određenim kliničkim okolnostima. Procjena rizika uvijek se temelji na kombinaciji simptoma, obiteljske anamneze i ginekološkog nalaza.
Obiteljska anamneza
Rizik je veći ako majka, sestra ili bliska srodnica imaju endometriozu, što upućuje na genetsku sklonost.
Rana i bolna menstruacija
Rana menarha, kratki ciklusi i jaka dismenoreja mogu biti važni pokazatelji povećanog rizika.
Neplodnost
U nekih žena prvi znak endometrioze nisu bolovi, nego poteškoće sa začećem.
Imunološka osjetljivost
Endometrioza je češća uz neke autoimune, alergijske i upalne bolesti, što upućuje na sistemsku komponentu bolesti.
Reproduktivna povijest
Trudnoća, dojenje i dulja razdoblja bez menstruacije smanjuju broj menstrualnih ciklusa tijekom života, pa se u nekim istraživanjima povezuju s manjim rizikom razvoja endometrioze. Slično tome, hormonska kontracepcija može smanjiti cikličku aktivaciju endometrija i ublažiti simptome.
Međutim, odnos između oralne kontracepcije i rizika endometrioze nije jednostavan. Kontracepcija može prikriti simptome i odgoditi dijagnozu, ali istodobno može smanjiti bol i usporiti aktivnost bolesti dok se primjenjuje.
Bolna menstruacija nije uvijek “normalna”
Menstruacijska bol koja onemogućuje školu, posao, sport, spolni život ili svakodnevne aktivnosti ne bi se trebala smatrati normalnim dijelom ciklusa. Osobito u adolescenciji, jaka dismenoreja može biti jedan od najranijih znakova endometrioze.
Genetska predispozicija
Endometrioza se češće javlja u nekim obiteljima, što upućuje na genetsku podlogu bolesti. Ako bliske srodnice imaju endometriozu, osobito majka ili sestra, rizik za bolest može biti viši.
Današnja istraživanja pokazuju da endometrioza nije bolest jednoga gena, nego kompleksna poligenska bolest u kojoj više genetskih varijanti može pridonijeti sklonosti prema upali, hormonskoj osjetljivosti, promijenjenom imunosnom odgovoru i stvaranju priraslica.
Epigenetika i matične stanice
Novija istraživanja pokazuju da na razvoj endometrioze mogu utjecati i epigenetske promjene koje mijenjaju aktivnost gena bez promjene same genske strukture. Proučava se i moguća uloga matičnih stanica endometrija koje bi mogle sudjelovati u nastanku pojedinih oblika bolesti.
Ovi mehanizmi još se istražuju, ali dodatno podupiru današnji koncept da je endometrioza složena biološka bolest nastala međudjelovanjem hormona, gena, imunološkog sustava i okoliša.
Imunološki sustav i kronična upala
Jedna od ključnih značajki endometrioze jest promijenjen imunološki odgovor. Kod mnogih žena postoji pojačana lokalna upala u zdjelici, promjene u citokinima, aktivacija makrofaga, oksidativni stres i smanjena sposobnost organizma da ukloni tkivo koje se nalazi izvan šupljine maternice.
Zbog toga se endometrioza sve više promatra kao sistemska bolest koja može biti povezana s drugim stanjima obilježenima poremećenom imunološkom regulacijom.
Endometrioza i druge bolesti
U žena s endometriozom češće se opisuju migrene, sindrom kroničnog umora, fibromialgija, alergijske bolesti, astma, bolesti štitnjače i pojedine autoimune bolesti. Ta povezanost ne znači da endometrioza nužno uzrokuje sve navedene bolesti, nego da mogu dijeliti slične upalne, hormonske ili neuroimunološke mehanizme.
U kliničkoj praksi važno je ženu promatrati cjelovito, osobito ako uz zdjeličnu bol postoje umor, probavne smetnje, alergije, glavobolje, bolovi u mišićima ili poremećaji štitnjače.
Okolišni čimbenici
Okolišni čimbenici, osobito tvari koje mogu djelovati kao endokrini disruptori, predmet su dugogodišnjih istraživanja. Posebno su proučavani dioksini, poliklorirani bifenili i druge postojane organske tvari koje mogu utjecati na hormonsku i imunološku regulaciju.
Eksperimentalna istraživanja i dio epidemioloških podataka upućuju na moguću povezanost takvih izloženosti s endometriozom, ali rezultati nisu uvijek jednoznačni. Zato se okolišni čimbenici danas promatraju kao mogući doprinos bolesti, a ne kao jedini ili siguran uzrok.
Način života i metaboličko-upalni čimbenici
Prehrana, tjelesna aktivnost, tjelesna masa, stres, san i izloženost kroničnoj upali mogu utjecati na opće zdravlje, imunološku ravnotežu i hormonsku osjetljivost. Kod endometrioze se osobito istražuje uloga protuupalne prehrane, omega-3 masnih kiselina, crijevnog mikrobioma i oksidativnog stresa.
Promjene životnih navika ne mogu same izliječiti endometriozu, ali mogu biti važan dio šire skrbi, osobito u žena s kroničnom boli, umorom, probavnim tegobama ili ponavljajućom upalnom aktivnošću.
Rizični čimbenik nije isto što i uzrok
Kada se kaže da je neki čimbenik povezan s endometriozom, to ne znači da on sam uzrokuje bolest. Endometrioza nastaje kroz složeno međudjelovanje hormona, genetike, imunosnog sustava, upale i okoliša. Zato je najvažnije prepoznati simptome i započeti obradu na vrijeme.
Upravo zato je endometrioza kod adolescentica jedan od najvažnijih razloga zašto jake menstrualne bolove ne treba zanemarivati.
Endometrioza nakon menopauze
Endometrioza se najčešće smiruje nakon menopauze zbog pada razine estrogena, ali u manjeg broja žena simptomi mogu perzistirati ili se ponovno pojaviti.
Više o ovoj temi pročitajte na stranici Endometrioza i menopauza.
Povezane teme
Za bolje razumijevanje endometrioze korisno je povezati nastanak bolesti sa simptomima, dijagnostikom, liječenjem i utjecajem na plodnost.
Endometrioza i adenomioza
Krovna stranica o simptomima, dijagnostici i najčešćim oblicima endometrioze i adenomioze.
Suvremeno liječenje endometrioze
Pregled hormonskog, kirurškog i multidisciplinarnog liječenja endometrioze.
Endometrioza kod adolescentica
Zašto se jaki menstrualni bolovi u djevojaka ne smiju smatrati normalnima i kako rano prepoznati moguće simptome endometrioze.
Plodnost, trudnoća i majčinstvo kod endometrioze
Utjecaj endometrioze na začeće, IVF, trudnoću, porod i razdoblje nakon poroda.
Kada je potrebna obrada?
Ako imate jake bolne menstruacije, kroničnu zdjeličnu bol, bolne spolne odnose, bol pri mokrenju ili pražnjenju crijeva tijekom menstruacije, umor ili poteškoće sa začećem, preporučuje se ginekološka procjena usmjerena na mogućnost endometrioze.
Napomena: Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika.
