Uzroci i dijagnostika neplodnosti

Začepljeni jajovodi

Author

Tim Poliklinike Harni

Date Published

Tubarni čimbenici

Začepljeni jajovodi

Začepljeni ili neprohodni jajovodi mogu spriječiti susret spermija i jajne stanice, otežati prijenos oplođene jajne stanice prema maternici i povećati rizik izvanmaternične trudnoće. Posljedice ovise o tome je li zahvaćen jedan ili oba jajovoda, na kojem se mjestu nalazi prepreka i koliko je očuvana njihova funkcija.

Što znači neprohodnost jajovoda?

Jajovodi povezuju područje oko jajnika s materničnom šupljinom. Nakon ovulacije njihov završni dio prihvaća jajnu stanicu, a oplodnja se najčešće događa u proširenom dijelu jajovoda. Oplođena jajna stanica zatim se kroz jajovod prenosi prema maternici.

Ako je jajovod potpuno zatvoren, spermiji ne mogu doći do jajne stanice ili oplođena jajna stanica ne može nastaviti put prema maternici. Kod djelomičnog suženja oplodnja može nastati, ali je prijenos zametka otežan, zbog čega se povećava rizik njegova zaustavljanja i implantacije u jajovodu.

Jajovod može biti prohodan, a ipak funkcionalno oštećen

Prolazak kontrasta kroz jajovod potvrđuje njegovu anatomsku prohodnost, ali ne daje potpunu informaciju o stanju sluznice, pokretima trepetljika i kontrakcijama stijenke koje prenose jajnu stanicu i zametak.

Zato uredan test prohodnosti ne može u potpunosti isključiti tubarni čimbenik, osobito nakon ranije upale, izvanmaternične trudnoće, operacije ili uznapredovale endometrioze.

Gdje jajovod može biti začepljen?

Mjesto neprohodnosti važno je za tumačenje nalaza i izbor liječenja. Prepreka se može nalaziti na početku jajovoda uz maternicu, u njegovu srednjem dijelu ili na završetku u blizini jajnika.

Proksimalna neprohodnost

Prepreka se nalazi na početku jajovoda, uz materničnu šupljinu. Može biti posljedica sluzi, sitnih nakupina tkiva, upale, ožiljka ili grča mišića tijekom pregleda.

Neprohodnost srednjeg dijela

Može nastati nakon upale, operacije, ozljede jajovoda ili prethodne sterilizacije. Mogućnost kirurške rekonstrukcije ovisi o duljini i stanju preostalih dijelova jajovoda.

Distalna neprohodnost

Prepreka se nalazi na završetku jajovoda uz jajnik. Često je povezana s ranijom zdjeličnom upalom, priraslicama ili endometriozom.

Hidrosalpinks

Ako je završni dio jajovoda zatvoren, u njemu se može nakupljati tekućina. Jajovod se širi, njegova se sluznica oštećuje, a mogućnost prirodnog začeća smanjuje.

Jedan ili oba začepljena jajovoda

Posljedice neprohodnosti nisu jednake kod svih žena. Važno je utvrditi je li zahvaćen jedan ili oba jajovoda, postoji li hidrosalpinks i jesu li prisutni drugi čimbenici neplodnosti.

Jednostrana neprohodnost

Ako je jedan jajovod neprohodan, a drugi zdrav, spontana trudnoća još uvijek je moguća. Jajovod ponekad može prihvatiti jajnu stanicu oslobođenu i iz suprotnog jajnika, ali se na to ne može računati u svakom ciklusu.

Obostrana neprohodnost

Kada su oba jajovoda potpuno zatvorena, prirodni susret spermija i jajne stanice nije moguć. U takvoj se situaciji trudnoća najčešće ostvaruje izvantjelesnom oplodnjom.

Djelomično suženje

Djelomično sužen jajovod može propustiti spermije i omogućiti oplodnju, ali istodobno otežati prijenos zametka prema maternici.

Neprohodnost uz druge čimbenike

Dob žene, ovarijska rezerva, ovulacijski poremećaji i nalaz spermograma mogu dodatno utjecati na vjerojatnost trudnoće i izbor između operacije i IVF-a.

Može li se zatrudnjeti s jednim jajovodom?

Da. Ako je preostali jajovod zdrav i funkcionalan, ovulacija uredna, a drugi nalazi obrade neplodnosti povoljni, prirodna trudnoća može se ostvariti i s jednim jajovodom.

Vjerojatnost trudnoće ipak ovisi o dobi žene, ovarijskoj rezervi, trajanju pokušavanja, stanju male zdjelice i plodnosti partnera.

Koji su najčešći uzroci?

Začepljenje jajovoda najčešće nastaje nakon upale ili oštećenja koje završava stvaranjem ožiljka. Ponekad žena nije imala izražene simptome i ne zna da je ranije preboljela infekciju ili blagu zdjeličnu upalu.

  • zdjelična upalna bolest i salpingitis
  • klamidijska ili gonokokna infekcija
  • ranija izvanmaternična trudnoća
  • endometrioza i priraslice u maloj zdjelici
  • operacije jajnika, jajovoda, maternice ili drugih trbušnih organa
  • ranija sterilizacija
  • rijetke infekcije poput genitalne tuberkuloze
  • prirođene anomalije jajovoda.

Postoje li simptomi?

Začepljeni jajovodi najčešće nemaju karakteristične simptome. Žena može imati redovite menstruacije i ovulacije, a neprohodnost se otkrije tek tijekom obrade neplodnosti.

Moguće tegobe povezane s bolešću koja je oštetila jajovode uključuju:

  • kroničnu ili povremenu bol u zdjelici
  • bolne menstruacije
  • bol tijekom ili nakon spolnog odnosa
  • raniji neuobičajeni vaginalni iscjedak i bol uz temperaturu
  • povremenu bol povezanu s hidrosalpinksom
  • tegobe povezane s endometriozom.

Izostanak simptoma ne znači da su jajovodi sigurno prohodni i funkcionalno uredni.

Kako se otkriva neprohodnost jajovoda?

Prohodnost se najčešće procjenjuje nakon završetka menstruacijskog krvarenja i prije ovulacije. Prije pregleda potrebno je isključiti trudnoću i akutnu zdjeličnu infekciju.

HyCoSy / HSSG

Tijekom ultrazvučnog pregleda kroz tanki kateter u maternicu se uvodi kontrastno sredstvo. Njegov prolazak kroz jajovode prati se ultrazvukom, bez uporabe ionizirajućeg zračenja.

Histerosalpingografija

HSG je rendgenska metoda kojom se nakon primjene kontrasta prikazuju maternična šupljina, tijek jajovoda i izlazak kontrasta u trbušnu šupljinu.

Laparoskopija

Laparoskopija s kromopertubacijom omogućuje izravan pregled male zdjelice, jajovoda, priraslica i endometrioze te praćenje prolaska obojenog sredstva kroz jajovode.

Selektivna salpingografija

Kod sumnje na proksimalnu neprohodnost može se pokušati selektivno prikazivanje i kateterizacija početnog dijela jajovoda, čime se ponekad istodobno uspostavlja prohodnost.

Je li svaki nalaz neprohodnosti konačan?

Nije. Osobito kod proksimalne neprohodnosti rezultat može biti posljedica privremenog grča mišića maternice i jajovoda, sluzi ili tehničkih okolnosti pregleda.

Prije zaključka da je jajovod trajno zatvoren ponekad je potrebno ponoviti pregled ili upotrijebiti drugu metodu procjene.

Mogu li se jajovodi „propuhati”?

Izraz „propuhivanje jajovoda” često se koristi za testiranje njihove prohodnosti, ali može stvoriti pogrešan dojam da se svaki zatvoreni jajovod može jednostavno otvoriti prolaskom tekućine ili kontrasta.

Manja prepreka u početnom dijelu jajovoda ponekad se može ukloniti tijekom selektivne kateterizacije. Međutim, kontrast ne može obnoviti teško oštećenu sluznicu, ukloniti opsežne ožiljke niti vratiti funkciju nepovratno promijenjenog jajovoda.

Kako se liječe začepljeni jajovodi?

Odabir liječenja ovisi o mjestu i opsegu neprohodnosti, dobi žene, ovarijskoj rezervi, prisutnosti hidrosalpinksa, stanju drugog jajovoda, nalazu spermograma i trajanju neplodnosti.

Kateterizacija jajovoda

Kod potvrđene proksimalne neprohodnosti može se pokušati uvođenje tankog katetera u početni dio jajovoda i uspostavljanje njegove prohodnosti.

Laparoskopsko liječenje

U odabranim slučajevima mogu se ukloniti priraslice, osloboditi završetak jajovoda ili oblikovati novi otvor. Uspjeh ovisi o očuvanosti jajovoda i težini oštećenja.

Liječenje hidrosalpinksa

Kod izraženog hidrosalpinksa može se preporučiti odstranjenje zahvaćenog jajovoda ili njegovo zatvaranje uz maternicu, osobito prije IVF-a.

Izvantjelesna oplodnja

IVF zaobilazi jajovode: jajne stanice oplode se u laboratoriju, a zametak se prenosi izravno u materničnu šupljinu.

Operacija ili IVF?

Kirurško liječenje može biti razuman izbor kod mlađih žena s urednom ovarijskom rezervom, ograničenim i popravljivim oštećenjem jajovoda te bez značajnog muškog čimbenika neplodnosti. Nakon uspješne rekonstrukcije postoji mogućnost prirodnog začeća u više ciklusa.

IVF se češće preporučuje kod obostrano teško oštećenih jajovoda, izraženog hidrosalpinksa, opsežnih priraslica, ponovljenih neuspješnih operacija, smanjene ovarijske rezerve, više životne dobi žene ili kada postoje dodatni čimbenici neplodnosti.

Pri odluci se ne procjenjuje samo može li se jajovod tehnički otvoriti, nego i kakva je vjerojatnost da će nakon zahvata normalno prihvatiti jajnu stanicu i prenijeti zametak do maternice.

Začepljeni jajovodi i inseminacija

Za intrauterinu inseminaciju potreban je najmanje jedan prohodan i funkcionalan jajovod. Ako su oba jajovoda potpuno neprohodna, inseminacija ne može omogućiti oplodnju jer se spermiji i jajna stanica ne mogu susresti.

Rizik izvanmaternične trudnoće

Djelomično oštećen ili operiran jajovod može dopustiti oplodnju, ali usporiti prijenos zametka prema maternici. Zbog toga je nakon kirurškog liječenja jajovoda, ranije zdjelične upale ili prethodne izvanmaternične trudnoće rizik nove ektopične trudnoće povećan.

Nakon pozitivnog testa na trudnoću preporučuje se rana kontrola vrijednosti beta-hCG-a i ultrazvučni pregled u odgovarajućem terminu kako bi se potvrdilo da se trudnoća nalazi u materničnoj šupljini.

Hitnu procjenu zahtijevaju jednostrana ili snažna bol u donjem dijelu trbuha, krvarenje, bol u ramenu, izrazita slabost, omaglica ili gubitak svijesti.

Povezane teme

Začepljeni jajovodi najčešće su posljedica upale, hidrosalpinksa, priraslica ili endometrioze. Više o dijagnostici i stanjima koja mogu oštetiti jajovode pročitajte u povezanim temama.

Rezultat pregleda jajovoda potrebno je individualno protumačiti

Jednostrana neprohodnost, obostrano začepljeni jajovodi, proksimalna prepreka i hidrosalpinks ne zahtijevaju isti pristup. Odluka o daljnjem pokušavanju, operacijskom liječenju ili IVF-u donosi se nakon procjene svih čimbenika plodnosti para.

Naručite pregled

Napomena: Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika.


Začepljeni jajovodi i uloga u nastanku ne… | Poliklinika Harni