Osnove neplodnosti

Što je neplodnost?

Author

Tim Poliklinike Harni

Date Published

Uvod u neplodnost

Što je neplodnost?

Neplodnost je bolest muškoga ili ženskoga reproduktivnog sustava koja se najčešće prepoznaje kada trudnoća ne nastane nakon 12 mjeseci redovitih spolnih odnosa bez zaštite. Uzrok može biti povezan sa ženom, muškarcem ili istodobno s oba partnera, a kod dijela parova standardnom obradom ne može se utvrditi jasno objašnjenje.

Kada govorimo o neplodnosti

Neplodnost se najčešće definira kao izostanak trudnoće nakon 12 mjeseci redovitih spolnih odnosa bez kontracepcije. Ova vremenska granica primjenjuje se ponajprije kada je žena mlađa od 35 godina i nema poznatih zdravstvenih razloga zbog kojih bi trudnoća mogla teže nastati.

Kod žene od 35 godina ili starije procjena se u pravilu preporučuje nakon šest mjeseci pokušavanja, jer plodnost s dobi opada, a reproduktivno vrijeme postaje važan čimbenik u izboru dijagnostike i liječenja.

Obradu ne treba odgađati kada postoje poznati ili mogući čimbenici rizika, primjerice:

  • vrlo neredovite ili odsutne menstruacije
  • sumnja na izostanak ovulacije
  • endometrioza ili adenomioza
  • ranije upale, operacije ili oštećenja jajovoda
  • poznata smanjena ovarijska rezerva
  • prijevremena insuficijencija jajnika u obitelji
  • liječenje koje može oštetiti jajnike ili testise
  • poznati poremećaj spermiograma
  • seksualne ili anatomske poteškoće koje onemogućuju redovite odnose

Neplodnost se zato ne određuje samo kalendarski. Dob, zdravstvena anamneza, menstrualni ciklus, ranije bolesti i reproduktivne okolnosti mogu opravdati raniju procjenu.

Neplodnost nije isključivo problem žene

Trudnoća je rezultat zajedničkog reproduktivnog procesa. Za začeće su potrebni uredna ovulacija i jajna stanica, funkcionalni jajovodi i maternica te dovoljan broj pokretnih i funkcionalno sposobnih spermija.

Zato se u obradi neplodnosti oba partnera procjenjuju istodobno. Odgađanje spermiograma dok se ne završi cjelokupna obrada žene može nepotrebno produljiti put do dijagnoze.

Prirodni put do trudnoće

Sazrijevanje folikula › Ovulacija › Prolazak spermija › Oplodnja u jajovodu › Razvoj embrija › Implantacija › Trudnoća

Trudnoća može nastati samo ako se svi važni koraci dogode u odgovarajućem vremenu i pravilnom redoslijedu. Poremećaj samo jednoga koraka može smanjiti mogućnost začeća, dok kod dijela parova postoji više manjih čimbenika koji zajednički postaju klinički važni.

Hormonski dio ovoga procesa detaljno je objašnjen u temama Reprodukcijska endokrinologija i Hormonska regulacija ovulacije.

Što je potrebno za prirodno začeće

Prirodna trudnoća ovisi o funkciji oba partnera i međusobnoj usklađenosti nekoliko reproduktivnih procesa.

Uredna ovulacija

U jajniku mora sazrijeti folikul i osloboditi jajnu stanicu sposobnu za oplodnju.

Funkcionalni spermiji

Spermiji moraju biti prisutni u dovoljnom broju, odgovarajuće pokretljivosti i sposobni oploditi jajnu stanicu.

Prohodni jajovodi

Jajovod mora prihvatiti jajnu stanicu, omogućiti susret sa spermijima i prenijeti embrij prema maternici.

Prikladan trenutak odnosa

Spermiji trebaju dospjeti u reproduktivni sustav tijekom plodnog razdoblja prije ili neposredno oko ovulacije.

Razvoj embrija

Nakon oplodnje embrij mora pravilno prolaziti rane stanične diobe i razviti se do stadija pogodnog za implantaciju.

Receptivan endometrij

Sluznica maternice mora biti hormonski i funkcionalno pripremljena za prihvat embrija.

Zašto trudnoća ne nastaje u svakom ciklusu

Ljudska reprodukcija prirodno nije potpuno učinkovita. Čak i kada su oba partnera zdrava, spolni odnosi pravilno raspoređeni, a ovulacija uredna, trudnoća ne mora nastati u svakom ciklusu.

Razlozi su brojni. Plodno razdoblje traje samo nekoliko dana, jajna stanica kratko ostaje sposobna za oplodnju, a spermiji moraju prijeći dug put kroz ženski reproduktivni sustav. Ni svaka oplodnja ne završava pravilnim razvojem embrija i implantacijom.

U ranom embrionalnom razvoju česte su kromosomske i razvojne pogreške. Dio oplođenih jajnih stanica prestaje se razvijati prije implantacije, a dio trudnoća završava vrlo rano, često prije nego što žena zna da je bila trudna.

Izostanak trudnoće tijekom nekoliko ciklusa zato sam po sebi ne znači da postoji trajni reproduktivni poremećaj. Vjerojatnost se procjenjuje kroz vrijeme, uzimajući u obzir dob, učestalost odnosa i moguće čimbenike rizika.

Plodnost nije isto što i ovarijska rezerva

Ovarijska rezerva opisuje količinu preostalih folikula i očekivani odgovor jajnika na stimulaciju. Ne govori izravno o prohodnosti jajovoda, kvaliteti spermija, implantaciji niti jamči prirodnu trudnoću.

AMH i broj antralnih folikula ne mjere izravno kvalitetu jajnih stanica. Najvažniji pojedinačni čimbenik njihove kromosomske kvalitete ostaje životna dob žene.

Koliko je neplodnost česta

Neplodnost je čest zdravstveni problem koji tijekom reproduktivnog života pogađa velik broj ljudi. Ne treba je promatrati kao rijetku iznimku niti kao osobni neuspjeh.

Učestalost ovisi o načinu definiranja i promatranoj populaciji. Na broj parova koji traže pomoć utječu dob u kojoj počinju planirati roditeljstvo, prisutnost reproduktivnih bolesti, dostupnost zdravstvene skrbi i društvene okolnosti.

Odgađanje roditeljstva ima osobito veliko značenje jer prirodni pad ženske plodnosti počinje prije menopauze. Menstruacije i ovulacije mogu još biti prisutne, dok se broj i kvaliteta jajnih stanica već smanjuju.

Vrste neplodnosti

Neplodnost se može opisivati prema ranijem ostvarivanju trudnoće, partneru kod kojega je utvrđen čimbenik i rezultatima provedene obrade.

Primarna neplodnost

Trudnoća nikada ranije nije ostvarena, neovisno o tome je li pokušavanje bilo s istim ili drugim partnerom.

Sekundarna neplodnost

Trudnoća je ranije postojala, ali se nova trudnoća ne uspijeva ostvariti.

Ženski čimbenik

Utvrđen je ovulacijski, ovarijski, tubarni, maternični, endometrijski ili drugi čimbenik kod žene.

Muški čimbenik

Utvrđeno je odstupanje povezano sa stvaranjem, sazrijevanjem, prolaskom ili funkcijom spermija.

Kombinirana neplodnost

Čimbenici koji smanjuju plodnost prisutni su kod oba partnera.

Neobjašnjena neplodnost

Standardna obrada ne pokazuje jasno odstupanje, iako trudnoća ne nastaje.

Primarna i sekundarna neplodnost

Kod primarne neplodnosti trudnoća nikada ranije nije ostvarena. Kod sekundarne neplodnosti jedna ili više trudnoća postojale su u prošlosti, neovisno o njihovu ishodu.

Prethodna trudnoća ne jamči da će nova trudnoća nastati bez poteškoća. U međuvremenu se mogu promijeniti dob, ovarijska rezerva, ovulacija, prohodnost jajovoda, stanje maternice, kvaliteta spermija ili opće zdravlje partnera.

Sekundarna neplodnost može biti emocionalno posebno zahtjevna jer okolina često pretpostavlja da par koji već ima dijete ne može imati stvaran problem s plodnošću. Medicinski je riječ o jednako važnom reproduktivnom poremećaju koji zaslužuje odgovarajuću procjenu.

Ženski čimbenici neplodnosti

Ženska plodnost ovisi o ovulaciji, kvaliteti i broju preostalih jajnih stanica, funkciji jajovoda, građi maternice, endometriju i brojnim hormonskim i općim zdravstvenim čimbenicima.

Ovulacijski poremećaji

PMOS, hipotalamička amenoreja, hiperprolaktinemija i druge bolesti mogu dovesti do rijetke ili odsutne ovulacije.

Smanjena ovarijska rezerva

Broj raspoloživih folikula prirodno opada s dobi, a može se ranije smanjiti nakon bolesti, liječenja ili operacija jajnika.

Tubarni čimbenici

Začepljenje, hidrosalpinks, ranije infekcije ili priraslice mogu onemogućiti oplodnju i prijenos embrija.

Maternica i endometrij

Miomi, polipi, priraslice, anomalije maternice i drugi poremećaji mogu utjecati na implantaciju i trudnoću.

Endometrioza i adenomioza

Mogu utjecati na anatomiju zdjelice, jajnike, jajovode, upalnu okolinu i implantaciju.

Dob žene

Dob utječe na količinu i kvalitetu jajnih stanica te vjerojatnost urednog razvoja embrija.

Muški čimbenici neplodnosti

Muška plodnost ovisi o pravilnom stvaranju spermija u testisima, njihovu sazrijevanju, prolasku kroz sjemene putove, ejakulaciji i funkcionalnoj sposobnosti da dosegnu i oplode jajnu stanicu.

Promjene spermiograma mogu uključivati smanjenu koncentraciju spermija, slabiju pokretljivost, promijenjenu morfologiju ili potpun izostanak spermija u ejakulatu. Jedan nalaz ne mora uvijek biti dovoljan za konačan zaključak jer se parametri sjemena mogu mijenjati.

Na mušku plodnost mogu utjecati:

  • varikokela
  • hormonski poremećaji
  • genetski uzroci
  • nespušteni testisi
  • infekcije i upale
  • opstrukcija sjemenih putova
  • lijekovi, kemoterapija i zračenje
  • pušenje, alkohol, prekomjerna tjelesna masa i toplina
  • erektilne ili ejakulacijske poteškoće

Spermiogram nije test muškosti

Promjene broja, pokretljivosti ili morfologije spermija nisu isto što i spolna želja, erekcija ili seksualna sposobnost.

Muškarac može imati urednu seksualnu funkciju i značajno promijenjen spermiogram, kao što može imati seksualne poteškoće uz uredno stvaranje spermija.

Kombinirani čimbenici

Kod dijela parova ne postoji samo jedan uzrok. Umjereno smanjena ovarijska rezerva, povremena anovulacija i blaže odstupanje spermiograma pojedinačno možda ne bi potpuno spriječili trudnoću, ali zajedno mogu znatno smanjiti mjesečnu vjerojatnost začeća.

Zato obrada nije potraga za jednim krivcem. Cilj je procijeniti cjelokupni reproduktivni potencijal para i prepoznati sve čimbenike koji mogu biti važni za izbor liječenja.

Neobjašnjena i idiopatska neplodnost

Neobjašnjena neplodnost najčešće se postavlja kada osnovna obrada ne pokazuje jasno odstupanje: ovulacija je prisutna, barem jedan jajovod prohodan, maternična šupljina bez važnih promjena, a spermiogram zadovoljavajući.

Takav zaključak ne znači da biološki uzrok ne postoji. Standardne pretrage ne mogu potpuno procijeniti kvalitetu jajne stanice, funkcionalnu sposobnost spermija, oplodnju, razvoj embrija, molekularnu receptivnost endometrija i sve druge korake reprodukcije.

Izrazi idiopatska i neobjašnjena neplodnost ponekad se koriste kao istoznačnice, ali njihovo značenje ovisi o kontekstu. Posebno ćemo ih razjasniti u zasebnoj temi.

Što neplodnost ne znači

Ne znači da trudnoća nije moguća

Dijagnoza opisuje smanjenu vjerojatnost i potrebu za procjenom, a ne nužno potpunu nemogućnost začeća.

Ne znači da je žena kriva

Uzroci mogu biti ženski, muški, kombinirani ili neobjašnjeni.

Ne znači da je IVF jedino rješenje

Liječenje može uključivati praćenje ovulacije, promjene životnih navika, lijekove, kirurgiju, inseminaciju ili IVF.

Ne znači da je stres jedini uzrok

Stres može utjecati na dobrobit, seksualne odnose i pojedine hormonske procese, ali ne smije zamijeniti medicinsku obradu.

Ne znači da su uredne menstruacije dovoljne

Uredan ciklus ne govori ništa o prohodnosti jajovoda, maternici ili kvaliteti spermija.

Ne znači da je AMH konačna presuda

AMH je samo jedan dio procjene ovarijske rezerve i ne određuje samostalno mogućnost prirodne trudnoće.

Plodnost žene i životna dob

Životna dob žene najvažniji je prirodni čimbenik plodnosti. Broj folikula smanjuje se tijekom cijeloga života, a s dobi raste učestalost kromosomskih pogrešaka u jajnim stanicama.

Zbog toga se smanjuje vjerojatnost oplodnje i razvoja kromosomski urednog embrija, dok raste rizik ranoga spontanog pobačaja. Ove promjene mogu postojati i kada su menstruacije još redovite.

Menopauza označava završetak ovarijske folikularne aktivnosti, ali značajan pad plodnosti nastupa mnogo ranije. O tome ćemo detaljnije govoriti u temi Plodnost kroz život.

Plodnost muškarca i životna dob

Muškarci najčešće stvaraju spermije i u starijoj dobi, ali muška plodnost nije potpuno neovisna o starenju.

S dobi se mogu mijenjati volumen ejakulata, pokretljivost spermija, integritet njihove DNA, seksualna funkcija i opće zdravstveno stanje. Učinak muške dobi obično je postupniji i manje izražen od učinka dobi žene, ali može biti važan za vrijeme do trudnoće i pojedine reproduktivne ishode.

Redoviti odnosi znače odnose tijekom cijelog ciklusa

Za većinu parova nije potrebno precizno određivati jedan „savršeni” dan. Spolni odnosi svaka dva do tri dana tijekom ciklusa obično omogućuju da spermiji budu prisutni u plodnom razdoblju.

Kod neredovitih ciklusa ili poteškoća sa spolnim odnosima može biti korisno ciljano praćenje ovulacije i individualan savjet.

Kako započinje obrada

Početna obrada treba biti usmjerena, istodobna i prilagođena paru. Ne postoji potreba da se svim osobama automatski učini velik broj složenih ili eksperimentalnih pretraga.

Osnovna procjena najčešće uključuje:

  • razgovor o trajanju pokušavanja i reproduktivnoj anamnezi oba partnera
  • procjenu menstrualnog ciklusa i ovulacije
  • ginekološki i ultrazvučni pregled
  • procjenu ovarijske rezerve kada je klinički opravdana
  • provjeru prohodnosti jajovoda
  • spermiogram muškog partnera
  • ciljane hormonske, genetske ili druge pretrage prema nalazima

Obrada ne treba biti ni nepotpuna ni nekritički preopširna. Svaka pretraga treba odgovoriti na jasno kliničko pitanje i utjecati na daljnji plan.

Što slijedi nakon početne procjene

Daljnji postupak ovisi o dobi, trajanju neplodnosti, utvrđenim čimbenicima i reproduktivnim planovima para.

Praćenje i ciljani odnosi

Primjereni su kada postoji realna mogućnost prirodne trudnoće i nema razloga za brži prijelaz na liječenje.

Liječenje ovulacijskog poremećaja

Uključuje liječenje temeljnog uzroka i prema potrebi indukciju ovulacije.

Kirurško liječenje

Može biti opravdano kod određenih promjena maternice, jajovoda, endometrioze ili muškog reproduktivnog sustava.

Inseminacija

Može se razmotriti u odabranim situacijama uz prohodne jajovode i odgovarajuće pripremljeno sjeme.

IVF ili ICSI

Primjenjuju se kada druge mogućnosti nisu prikladne ili imaju vrlo malu vjerojatnost uspjeha.

Individualni plan

Najbolji postupak nije jednak za svaki par i mora uzeti u obzir medicinske nalaze, vrijeme i osobne prioritete.

Emocionalni aspekti neplodnosti

Neplodnost nije samo dijagnoza reproduktivnog sustava. Neizvjesnost, ponavljani ciklusi nade i razočaranja, medicinski postupci, financijsko opterećenje i reakcije okoline mogu snažno utjecati na emocionalno zdravlje i partnerski odnos.

Osjećaji tuge, ljutnje, straha, krivnje ili zavisti nisu znak slabosti. Također nije korisno paru poručivati da se treba „samo opustiti”, jer se time složen medicinski i emocionalni problem svodi na osobnu odgovornost.

Psihološka podrška ne znači da je uzrok neplodnosti psihički. Ona može pomoći paru da lakše podnese neizvjesnost, donosi odluke i očuva kvalitetu života tijekom obrade i liječenja.

Par je u središtu obrade

Cilj nije samo pronaći pojedinačni laboratorijski ili anatomski uzrok, nego razumjeti zajedničku reproduktivnu situaciju, vjerojatnost prirodnog začeća i mogućnosti liječenja.

Dobar plan treba biti medicinski utemeljen, vremenski razuman i usklađen s vrijednostima, željama i granicama para.

Uvod u neplodnost

Ove temeljne teme objašnjavaju kada govorimo o neplodnosti, kada započeti obradu, kako prirodno nastaje trudnoća i kako se plodnost mijenja tijekom života.

Povezane teme

Razumijevanje osnovne definicije neplodnosti lakše je kada poznajemo hormonsku regulaciju, ovulaciju i početne korake dijagnostičke obrade.

Ovulacija

Plodni dani, znakovi ovulacije, životni vijek jajne stanice i načini praćenja ovulacije.

Saznajte više

Kada trudnoća izostaje

Obrada se najčešće započinje nakon 12 mjeseci pokušavanja ako je žena mlađa od 35 godina, odnosno nakon šest mjeseci ako ima 35 ili više godina. Kod neredovitih ciklusa, poznatih bolesti reproduktivnog sustava ili mogućeg muškog čimbenika procjena se preporučuje ranije.

Naručite pregled

Autor

Dr. sc. Vesna Harni, specijalist ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Stručni sadržaji Poliklinike Harni pripremaju se s ciljem jasnog, odgovornog i pacijenticama razumljivog informiranja o plodnosti, neplodnosti i pravodobnom započinjanju reproduktivne obrade.

Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Procjena plodnosti temelji se na dobi, trajanju pokušavanja, reproduktivnoj i zdravstvenoj anamnezi, menstrualnom ciklusu te nalazima oba partnera.