Nova istraživanja pokazala su da je konzumacija gaziranih pića povezana s većim rizikom od razvoja velikog depresivnog poremećaja (MDD) i izraženijim simptomima depresije u žena, što bi moglo biti posljedica promjena u crijevnoj mikrobioti.
Istraživači su otkrili da žene koje konzumiraju više gaziranih pića imaju 16,7% veći rizik za razvoj depresije i teže simptome. Ova povezanost djelomično se objašnjava promjenama u crijevnoj mikrobioti, posebno povećanom prisutnošću bakterije Eggerthella, koja je objašnjavala 3,8% učinka na dijagnozu depresije i 5% na težinu simptoma.
Prema riječima voditeljice istraživanja, dr. Sharmili Edwin Thanarajah s Odjela za psihijatriju, psihoterapiju i psihosomatiku Sveučilišne bolnice u Frankfurtu, nalazi dodatno potvrđuju da je visok unos zaslađenih i umjetno zaslađenih napitaka povezan s rizikom i težinom depresije, vjerojatno putem crijevno-moždanih mehanizama. Dr. Thanarajah istaknula je da bi liječnici trebali rutinski ispitivati navike konzumacije gaziranih pića, osobito kod pacijentica s postojećom depresijom ili rizikom od nje, te poticati smanjenje unosa kao dio šireg plana brige za tjelesno i mentalno zdravlje. Rezultati su objavljeni 24. rujna 2025. u časopisu JAMA Psychiatry.
Više studija prethodno je pokazalo povezanost između konzumacije gaziranih pića i depresije. Primjerice, jedno američko istraživanje pokazalo je da žene koje redovito piju gazirana pića imaju 34% veći rizik za razvoj depresije u razdoblju od četiri godine. Metaanaliza 10 studija s više od 300.000 ispitanika također je pokazala povećan rizik od depresije povezan s konzumacijom tih napitaka.
Gazirana pića, bogata jednostavnim šećerima poput glukoze i fruktoze, mogu preopteretiti apsorpcijski kapacitet tankog crijeva te potaknuti rast određenih bakterijskih rodova. Takve promjene u crijevnoj mikrobioti povezane su i s depresijom, iako mehanizmi još nisu potpuno razjašnjeni.
Studija je uključila 932 ispitanika, od kojih je 405 imalo dijagnozu velikog depresivnog poremećaja, a 527 su bili zdravi ispitanici. Većina ispitanika bile su žene, prosječne dobi od 35 do 36 godina. Ispitivana je učestalost konzumacije gaziranih pića tijekom prethodne godine, a prikupljeni su i podaci o unosu kalorija i prehrambenim navikama.
Rezultati su pokazali da je veća konzumacija gaziranih pića povezana s manjim, ali statistički značajnim povećanjem rizika od depresije u ukupnom uzorku (omjer izgleda 1,081; P = 0,03). U žena je ta povezanost bila izraženija: one koje su konzumirale više gaziranih pića imale su 17% veći rizik od depresije (P = 0,003). Takav učinak nije uočen u muškaraca.
Jačina depresivnih simptoma također je bila povezana s unosom gaziranih pića (P < 0,001), pri čemu je povezanost bila izražena samo u žena. Ove veze ostale su značajne i nakon kontrole za tjelesnu masu, uporabu antidepresiva, obrazovanje i ukupni kalorijski unos.
Uzroci pojačane povezanosti u žena vjerojatno su biološke ili hormonalne prirode. Istraživači napominju da gazirana pića mogu povećati rizik od depresije putem više mehanizama – od naglih porasta šećera u krvi i promjena mikrobiote do upalnih procesa i promjena u sustavu nagrađivanja u mozgu.
Analizom uzoraka stolice utvrđeno je da je kod žena konzumacija gaziranih pića povezana s povećanim brojem bakterija roda Eggerthella, ali ne i Hungatella. Ova bakterija, koja je u zdravoj mikrobioti obično prisutna u malim količinama, dosljedno je povezana s depresijom, neovisno o uporabi antidepresiva.
Viša razina bakterije Eggerthella u crijevima djelomično je posredovala povezanost između konzumacije gaziranih pića i depresije kod žena, objašnjavajući 3,8% ukupnog učinka na rizik i 5% na težinu simptoma.
Dr. Thanarajah objašnjava da gazirana pića imaju jedinstven učinak na crijeva jer, za razliku od čvrste hrane, dovode do naglog dotoka šećera i umjetnih zaslađivača u debelo crijevo, što može brzo povisiti razinu glukoze u krvi, utjecati na mozak i potaknuti rast bakterija s pro-upalnim svojstvima.
Iako su učinci relativno mali, s obzirom na to da se gazirana pića konzumiraju diljem svijeta, i manji rizici mogu imati znatan javnozdravstveni značaj. Nalazi istraživanja podržavaju javnozdravstvene mjere koje ograničavaju dostupnost i reklamiranje zaslađenih napitaka, poput oporezivanja, zabrane prodaje u školama i regulacije oglašavanja usmjerenog prema mladima.
Komentirajući rezultate, dr. Uma Naidoo s Harvard Medical School naglasila je da je ovo prvo istraživanje koje pokazuje da je povezanost između konzumacije gaziranih pića i depresije posredovana promjenama u crijevnoj mikrobioti, posebice povećanom prisutnošću bakterije Eggerthella. Dodala je da su žene, prema dosadašnjim spoznajama, osjetljivije na neuropsihijatrijske učinke povezane s mikrobiotom te da prehrambeni čimbenici, uključujući gazirana pića i ultraprerađenu hranu, imaju veći utjecaj na rizik od depresije u žena nego u muškaraca.
Dr. Naidoo istaknula je da rezultati istraživanja podupiru važnost uključivanja prehrambene procjene i savjetovanja u strategije prevencije i liječenja depresije, uz daljnja istraživanja koja bi trebala potvrditi uzročnost i preciznije odrediti terapijske pristupe.
Soft Drinks’ Effect on the Gut Tied to Increased Risk for Major Depression
Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.
Dr. Vesna Harni
