Infantilni autizam i prenatalni rizični faktori
Hipoteze o nastanku infantilnog autizma upućuju na važnost genetičke komponente, kao i vjerojatnu ulogu ekoloških faktora tijekom ranog fetalnog razvitka.
Znanstvenici iz Švedske istraživali su utjecaj raznih faktora s majčine strane, tijekom trudnoće i poroda, kao i karakteristike novorođenčeta na rizik nastanka infantilnog autizma.
Sljedeće istraživanje obuhvaćalo je populaciju švedske djece rođene između 1974. - 1993. godine, pri čemu su korišteni podaci iz Swedish Birth Register, kao i Swedish Inpatient Register.
Ukupno je registrirano 408 djece (321 dječak i 87 djevojčica) s dijagnozom infantilnog autizma mlađih od 10 godina i liječenih u razdoblju 1987. - 1994. godine, čije su karakteristike uspoređivane s 2.040 kontrolne zdrave djece.
Rizik nastanka autizma povišen je za 40% ukoliko je majka pušila svakodnevno u trudnoći.
Kod djece porođene carskim rizikom rizik javljanja autizma bio je povišen 60% i ako su bile u pitanju bebe porođajne težine ispod 2.500 g (small for gestational age), ovaj rizik je bio dva puta povišen.
Ukoliko su prisutne druge urođene anomalije rizik nastanka autizma povišen je 80%; a najveći značaj igraju porod izvan Europe i Sjeverne Amerike (trostruko povišen rizik javljanja autizma), kao i 5-minutni Apgar indeks nakon poroda manji od 7. U ovom slučaju rizik nastanka autizma je bio 3.2 puta viši od djece urednog Apgar indeksa.
Nije nađena povezanost javljanja infantilnog autizma s veličinom glave bebe, majčinim diabetesom, godišnjim dobom u kojem je beba rođena ili blizanačkom trudnoćom.
Istraživanja švedskih znanstvenika ukazuju kako su intrauterini i neonatalni faktori koji osobito utječu na intrauterini rast bebe ili fetalni distress od velikog značaja u patogenezi autizma.
Epidemiology 2002 July; 13 (4): 417-423
dr. Vesna Harni