Perinatalne komplikacije povećavaju rizik za autizam
Djeca izložena komplikacijama neposredno prije ili tijekom poroda, uključujući i asfiksiju i preeklampsiju, imaju 15% veću vjerojatnost da razviju poremećaj autističnog spektra (ASD) nego djeca koja nisu bila izložena komplikacijama, pokazuje novo istraživanje. Relativni rizik je varirao ovisno o vremenu izloženosti, pokazali su rezultati Kaiser Permanente studije, objavljene u časopisu American Journal of Perinatology.
Naime, prijeporođajne komplikacije su bile povezane s 22%-tnim (omjer rizika [HR], 1.22) povećanjem rizika, dok su porođajne komplikacije bile povezane s 10%-tnim (HR, 1.10) povećanjem rizika. Kod djece izložene prije i poslije porođajnim komplikacijama, povećanje relativnog rizika je bilo 44%.
Darios Getahun, doktor medicine, doktor znanosti, iz Kaiser Permanente Southern California Odjela za istraživanje i evaluaciju u Pasadeni i kolege su ispitali elektroničke zdravstvene podatke 401,660 djece rođene u Kaiser Permanente Southern California bolnici u razdoblju između 1991. i 2009. godine. U to vrijeme je dijagnosticirano 6255 djece s ASD-om, a više od trećine (37%) je doživjelo perinatalne komplikacije. Oni koji nisu imali ASD su svrstani u kontrolnu skupinu.
Prosječna dob kod dijagnoze ASD je bila 6,2 godine (standardna devijacija, 3.3). Medijan praćenja za djecu sa i bez komplikacija oko porođaja je bio 4,9 i 10,6 godina. Djeca su bila iz jednoplodnih trudnoća s gestacijskom dobi od 28 do 42 tjedana i rođena bez kongenitalnih abnormalnosti.
Veći rizici su bili očiti "čak i nakon prilagodbe za faktore poput dobi trudnoće pri rođenju i majčine dobi, rase i obrazovanja", rekao je dr Getahun u priopćenju. Istraživači su također prilagodili faktore kao što je pušenje, psihosocijalni poremećaji tijekom trudnoće te je li majka imala i kada je dobila prenatalnu skrb. Zaključili su da su i druge komplikacije osim asfiksije i preeklampsije povezane s ASD-om što je uključivalo prerano odvajanje posteljice od maternice, zadak ili poprečni stav, fetalnu distociju / abnormalnu veličinu ili položaj te prolaps pupčane vrpce.
Cilj u ovom istraživanju je bio ASD dijagnoza kod djece u dobi od 3 do 17 godina na temelju kriterija navedenih u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje, četvrto izdanje, revidirani tekst. Uzrok ASD ostaje nejasan, ali dokazi ukazuju na genetske i okolišne čimbenike. Autori zaključuju da komplikacije u trudnoći mogu pomoći izdvojiti djecu koja bi mogla biti rizična za ASD, a koja mogu imati koristi od pregleda i intervencija kako bi se poboljšao njihov razvoj.
Prethodne studije vjerojatno nisu bili dovoljno jake da bi proučavale učinak fetalne hipoksije na ASD, navode autorima. Prethodne studije također nisu proučavale da li se rizik za ASD razlikuje zbog rasne ili etničke pripadnosti te zbog gestacijske dob pri rođenju djeteta. Prema najnovijim podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, 1 od 68 osmogodišnje djece zadovoljava dijagnostičke kriterije za ASD.
Am J Perinatol, 2017.