Kada posumnjati na endometriozu ili adenomiozu?

Na endometriozu treba posumnjati kod jakih ili progresivnih bolnih menstruacija, kronične zdjelične boli, duboke boli tijekom spolnog odnosa, cikličkih probavnih ili mokraćnih tegoba te poteškoća sa začećem. Adenomioza se osobito povezuje s bolnim, obilnim ili produljenim menstruacijama, osjećajem pritiska u zdjelici i povećanom, osjetljivom maternicom.

Dijagnostika ne započinje slikovnom pretragom, nego razgovorom. Važno je kada se simptomi pojavljuju, jesu li povezani s ciklusom, koliko traju, gdje se bol širi i koliko ometaju svakodnevni život.

Anamneza i obrazac simptoma

Razgovor treba obuhvatiti početak i razvoj menstruacijske boli, obilnost krvarenja, bol pri spolnom odnosu, pražnjenju crijeva i mokrenju, ranije operacije, liječenje i reproduktivne planove. Korisni mogu biti kalendar ciklusa i bilježenje simptoma tijekom nekoliko mjeseci.

Jačina boli ne mora odgovarati opsegu bolesti. Neke žene s dubokom endometriozom imaju relativno malo tegoba, dok druge uz površinske promjene osjećaju izrazitu bol. Zbog toga se klinička sumnja ne smije odbaciti samo zato što je rutinski pregled uredan.

Ginekološki pregled

Pregledom se procjenjuju položaj, veličina i pomičnost maternice, bolnost jajnika, stražnjeg svoda rodnice i uterosakralnih ligamenata te mogući čvorovi ili zadebljanja. Kod duboke endometrioze maternica i jajnici mogu biti slabije pomični zbog priraslica.

Kod adenomioze maternica može biti povećana, kuglasta i osjetljiva. Uredan ginekološki pregled ipak ne isključuje endometriozu, osobito površinski oblik bolesti.

Transvaginalni ultrazvuk kao prva slikovna metoda

Ciljani transvaginalni ultrazvuk temeljna je slikovna metoda za procjenu endometrioma jajnika, adenomioze i duboke endometrioze. Pregledom se procjenjuju maternica, jajnici, prostor iza maternice, pokretljivost zdjeličnih organa te, prema indikaciji, crijevo, mokraćni mjehur i mokraćovodi.

Kod adenomioze mogu se vidjeti asimetrija stijenki maternice, neujednačena građa miometrija, sitne cistične promjene, nepravilna prijelazna zona i karakteristična prokrvljenost. Endometriom najčešće ima prepoznatljiv homogeni sadržaj, ali svaki nalaz jajnika treba procijeniti u cjelokupnom kliničkom kontekstu.

Uredan ultrazvučni nalaz ne isključuje površinsku peritonealnu endometriozu. Kvaliteta pregleda ovisi o iskustvu pregledavača, korištenom protokolu i lokalizaciji bolesti.

Kada je potrebna magnetska rezonancija?

Magnetska rezonancija nije početna pretraga za svaku ženu. Primjenjuje se kada ultrazvučni nalaz nije dovoljno jasan, kod sumnje na opsežnu duboku endometriozu, pri procjeni zahvaćenosti crijeva ili mokraćnog sustava te u planiranju složenijeg kirurškog zahvata.

MR može pomoći u prikazu endometrioma, adenomioze, uterosakralnih ligamenata, rektovaginalnog prostora, crijeva i mokraćnog sustava. Korisna je i u razlikovanju adenomioze od mioma i drugih promjena stijenke maternice.

Kao i ultrazvuk, uredna magnetska rezonancija ne isključuje male površinske promjene. MR zato nadopunjuje, ali ne zamjenjuje anamnezu, pregled i ciljani ultrazvuk.

Laboratorijske pretrage i CA 125

Ne postoji krvna pretraga kojom se endometrioza ili adenomioza mogu pouzdano potvrditi ili isključiti. CA 125 može biti povišen kod endometrioma, adenomioze ili opsežnije bolesti, ali nije dovoljno osjetljiv ni specifičan za postavljanje dijagnoze.

Povišene vrijednosti mogu se pojaviti tijekom menstruacije te kod mioma, upalnih bolesti zdjelice, drugih cista jajnika i zloćudnih bolesti. Zato se CA 125 može tumačiti samo kao pomoćni podatak u širem kliničkom kontekstu.

Krvna slika i status željeza korisni su kod obilnih krvarenja i sumnje na anemiju, dok se ostale laboratorijske pretrage određuju prema simptomima i diferencijalnoj dijagnozi.

Laparoskopija i histološka potvrda

Laparoskopijom se može izravno pregledati zdjelica, odstraniti ili liječiti vidljive promjene i uzeti tkivo za histološku analizu. Dugo se smatrala nužnim zlatnim standardom dijagnostike, ali suvremeni pristup više ne zahtijeva operacijsku potvrdu u svake žene.

Zahvat se razmatra kada simptomi ostaju izraženi unatoč liječenju, kada slikovni nalaz nije jasan, kod sumnje na bolest koja ugrožava funkciju organa ili kada je kirurško liječenje dio dogovorenog plana. Operacija ne treba služiti samo potvrdi već klinički dovoljno uvjerljive dijagnoze.

Može li se dijagnoza postaviti bez operacije?

Da. Kada su simptomi karakteristični, a ultrazvučni ili MR nalaz pokazuje endometriom, duboku endometriozu ili adenomiozu, dijagnoza se može postaviti klinički i slikovno. Time se može ranije započeti liječenje i izbjeći nepotrebna dijagnostička operacija.

Kod sumnje na površinsku endometriozu slikovne pretrage mogu biti uredne. Tada se odluka o probnom liječenju, daljnjem praćenju ili laparoskopiji donosi prema jačini simptoma, odgovoru na terapiju, dobi i reproduktivnim planovima žene.

Dijagnostika kada žena planira trudnoću

Kod žene koja želi trudnoću nije dovoljno samo potvrditi endometriozu ili adenomiozu. Procjena se proširuje na dob, ovulaciju, ovarijsku rezervu, prohodnost jajovoda, trajanje neplodnosti i spermiogram partnera.

Rezultati zajedničke obrade određuju je li razumno pokušavati spontano začeće, razmotriti kirurško liječenje ili ranije prijeći na medicinski potpomognutu oplodnju. Nalaz endometrioma sam po sebi nije automatska indikacija za operaciju prije IVF-a.