Kako se dijagnosticiraju miomi?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Kako se dijagnosticiraju miomi?
Dijagnoza mioma najčešće se postavlja ginekološkim pregledom i ultrazvukom. Cilj pregleda nije samo potvrditi da miom postoji, nego odrediti njegov položaj, veličinu, broj, odnos prema šupljini maternice i mogući utjecaj na simptome, plodnost ili trudnoću.
Dijagnoza počinje razgovorom i pregledom
Dijagnostika mioma započinje razgovorom o simptomima, menstrualnom ciklusu, obilnosti krvarenja, bolovima, osjećaju pritiska u zdjelici, smetnjama mokrenja ili pražnjenja crijeva te reproduktivnim planovima žene.
Ginekološkim pregledom može se procijeniti veličina, oblik i položaj maternice. Kod većih mioma maternica može biti povećana, nepravilnog oblika ili slabije pomična, ali konačna procjena najčešće se postavlja ultrazvukom.
Ultrazvuk je osnovna pretraga
Transvaginalni ultrazvuk najvažnija je i najčešće dovoljna metoda za dijagnostiku mioma. Njime se procjenjuju broj, veličina i položaj mioma, njihov odnos prema šupljini maternice te moguće promjene na jajnicima i drugim zdjeličnim strukturama.
Kod većih maternica ili mioma koji se protežu prema trbušnoj šupljini ponekad je korisno kombinirati transvaginalni i transabdominalni ultrazvuk. Tako se dobiva bolji pregled cijele maternice i odnosa mioma prema okolnim organima.
Što treba opisati u ultrazvučnom nalazu?
Dobar ultrazvučni nalaz ne bi trebao samo potvrditi postojanje mioma. Važno je opisati gdje se miom nalazi, koliko je velik, koliko ih ima i mijenja li oblik šupljine maternice.
Broj mioma
Miom može biti pojedinačan, ali se često nalazi više mioma različite veličine i položaja.
Veličina mioma
Najčešće se navodi najveći promjer mioma u milimetrima ili centimetrima te se prati mijenja li se tijekom vremena.
Položaj mioma
Važno je razlikovati submukozne, intramuralne, subserozne i miome na peteljci jer uzrokuju različite simptome.
Odnos prema šupljini maternice
Miomi koji izobličuju šupljinu maternice važni su kod obilnih krvarenja, neplodnosti i planiranja trudnoće.
Kada je potrebna dodatna obrada?
U mnogih žena ultrazvuk je dovoljan za dijagnozu i praćenje mioma. Dodatna obrada potrebna je kada nalaz nije jasan, kada se planira operacijsko liječenje, kada postoji sumnja da miom izobličuje šupljinu maternice ili kada se procjenjuje utjecaj mioma na plodnost.
Dodatne metode mogu pomoći u razlikovanju mioma od polipa, adenomioze, cista jajnika, tumora jajnika ili drugih promjena u zdjelici.
Važno je znati: svako obilno ili nepravilno krvarenje ne smije se automatski pripisati miomu. Potrebno je procijeniti i sluznicu maternice, vrat maternice, hormonski status i druge moguće uzroke krvarenja.
Histeroskopija
Histeroskopija je metoda kojom se tankim optičkim instrumentom izravno pregledava šupljina maternice. Osobito je korisna kada se sumnja na submukozni miom, polip endometrija ili drugu promjenu koja uzrokuje obilna ili nepravilna krvarenja.
Prednost histeroskopije je u tome što omogućuje izravan uvid u šupljinu maternice, a u određenim slučajevima i istodobno liječenje, primjerice uklanjanje manjeg submukoznog mioma ili polipa.
Sonohisterografija
Sonohisterografija je ultrazvučna pretraga pri kojoj se u šupljinu maternice uvodi mala količina tekućine kako bi se bolje prikazala njezina unutrašnjost. Korisna je kada treba preciznije procijeniti izbočuje li se miom prema šupljini maternice.
Ova metoda može pomoći u planiranju liječenja kod žena s obilnim krvarenjima, neplodnošću ili ponavljanim spontanim pobačajima, osobito kada obični ultrazvuk ne daje dovoljno jasan odgovor.
Magnetska rezonancija
Magnetska rezonancija zdjelice nije potrebna u svake žene s miomima. Koristi se kada je ultrazvučni nalaz nejasan, kada postoji velik broj mioma, vrlo velika maternica ili kada je potrebno precizno planirati složeniji operacijski ili intervencijski zahvat.
Magnetska rezonancija može pomoći u razlikovanju mioma od adenomioze i drugih promjena maternice te u procjeni odnosa mioma prema okolnim organima.
Laboratorijske pretrage
Laboratorijske pretrage ne postavljaju dijagnozu mioma, ali su važne za procjenu posljedica koje miomi mogu uzrokovati. Kod obilnih krvarenja često se određuje krvna slika, željezo i feritin kako bi se procijenilo postoji li slabokrvnost ili manjak željeza.
Ovisno o dobi žene i tipu krvarenja, liječnik može preporučiti i dodatne pretrage, primjerice hormonsku obradu, test trudnoće ili obradu endometrija.
Kada treba procijeniti sluznicu maternice?
Kod nepravilnih, produljenih ili postmenopauzalnih krvarenja važno je procijeniti i endometrij, odnosno sluznicu maternice. Miom može biti prisutan, ali ne mora biti jedini ili glavni uzrok krvarenja.
Ovisno o nalazu, dobi žene i čimbenicima rizika, može biti potrebna biopsija endometrija, histeroskopija ili druga obrada. To je osobito važno kada se krvarenje javlja nakon menopauze.
Praćenje mioma kroz vrijeme
Kada miom ne uzrokuje značajne tegobe, često je dovoljno redovito praćenje. Kontrolni ultrazvuk omogućuje usporedbu veličine mioma, procjenu rasta i pravodobno uočavanje promjena koje bi mogle zahtijevati liječenje.
Učestalost kontrola ovisi o dobi žene, simptomima, veličini mioma, brzini rasta i planovima za trudnoću. Nije svaki rast mioma opasan, ali brze promjene, novi simptomi ili rast nakon menopauze zahtijevaju oprezniju procjenu.
Što znači dobra dijagnostička procjena?
Dobra dijagnostika mioma povezuje nalaz na maternici sa simptomima žene. Nije dovoljno znati da miom postoji; važno je razumjeti uzrokuje li upravo taj miom krvarenje, bol, pritisak, slabokrvnost, neplodnost ili rizik u trudnoći.
Takva procjena omogućuje individualni plan: samo praćenje, liječenje krvarenja, pripremu za trudnoću, histeroskopski zahvat, miomektomiju ili drugi oblik liječenja.
Povezane teme
Dijagnostika mioma povezuje simptome, položaj mioma i izbor liječenja, pa je korisno pročitati i povezane stranice.
Što su miomi maternice?
Osnovne informacije o miomima, njihovu nastanku, hormonskoj ovisnosti i kliničkom značenju.
Vrste mioma prema položaju i veličini
Položaj mioma određuje simptome, utjecaj na plodnost i izbor liječenja.
Simptomi mioma maternice
Obilna krvarenja, bolovi, pritisak i slabokrvnost najčešći su razlozi za pregled.
Kako se liječe miomi maternice?
Liječenje se planira prema simptomima, dobi žene, položaju mioma i reproduktivnim planovima.
Kada je potreban ultrazvučni pregled?
Ultrazvučni pregled preporučuje se kod obilnih ili nepravilnih krvarenja, bolova, pritiska u zdjelici, učestalog mokrenja, slabokrvnosti, neplodnosti, planiranja trudnoće ili praćenja već poznatih mioma.
Naručite pregledOvaj tekst namijenjen je informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti individualni ginekološki pregled, ultrazvučnu procjenu i liječnički savjet.
Ultrazvuk otkriva miome maternice, procjenjuje njihov položaj, veličinu, FIGO tip, odnos prema šupljini maternice i vaskularizaciju.
Histerektomija jeste najbolja terapija za neke žene s miomima, ali postoje i poštedne mogućnosti: lijekovi, Mirena, embolizacija, RFA i miomektomija.
Miomi mogu biti povezani s većim rizikom carskog reza, nepravilnog položaja djeteta, prijevremenog poroda, placente previje i krvarenja nakon poroda.
Radiofrekvencijska ablacija mioma minimalno je invazivna metoda koja može smanjiti simptome mioma i poboljšati kvalitetu života uz očuvanje maternice.
Miomi mogu utjecati na krvarenja, anemiju, plodnost, seksualnost i kvalitetu života. Saznajte kada je potrebno liječenje, a kada je dovoljno praćenje.
Kontrastni ultrazvuk i 3D SIS omogućuju detaljnu procjenu šupljine maternice, polipa, submukoznih mioma, priraslica i anomalija uterusa bez zračenja.