Što je muški faktor plodnosti

Muški faktor plodnosti odnosi se na stanja u kojima broj, pokretljivost, oblik ili funkcionalna sposobnost spermija smanjuju mogućnost oplodnje jajne stanice. Ponekad je muški faktor jedini uzrok neplodnosti, a ponekad samo pridonosi smanjenoj plodnosti para.

Iako je za oplodnju potreban jedan spermij, uspješna oplodnja ovisi o složenom procesu u kojem spermiji moraju proći kroz cervikalnu sluz, doći do jajne stanice, proći kroz njezine zaštitne ovojnice i ostvariti oplodnju. Zato broj spermija nije jedini podatak koji određuje plodnost.

Kada se preporučuje spermiogram

• ako trudnoća ne nastupa nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa
• nakon 6 mjeseci pokušavanja ako je žena starija od 35 godina
• ako muškarac ima ranije bolesti testisa, varikokelu, nespuštene testise, traumu, operacije ili infekcije
• ako postoje rizične životne navike, uzimanje anabolika, pušenje, alkohol, pretilost ili profesionalna izloženost toplini i kemikalijama

Najvažnije kliničke značajke

Što pokazuje spermiogram

Spermiogram ili analiza sjemene tekućine osnovna je pretraga u procjeni plodnosti muškog partnera. Njime se analiziraju volumen ejakulata, koncentracija spermija, ukupan broj spermija, pokretljivost, progresivna pokretljivost, vitalnost i morfologija spermija.

Pretraga može pokazati smanjen broj spermija, slabiju pokretljivost, veći udio nepravilnih oblika, prisutnost leukocita ili potpuni izostanak spermija u ejakulatu. Važno je naglasiti da spermiogram ne daje apsolutnu prognozu plodnosti, nego procjenjuje vjerojatnost i usmjerava daljnju obradu.

Referentne vrijednosti i tumačenje nalaza

Vrijednosti spermiograma tumače se prema referentnim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. U praksi se procjenjuju koncentracija spermija, ukupan broj, pokretljivost, progresivna pokretljivost, vitalnost i morfologija.

Jedan odstupajući nalaz ne mora nužno značiti trajnu neplodnost. Spermatogeneza traje približno tri mjeseca, a na nalaz mogu utjecati temperatura, infekcija, stres, lijekovi, alkohol, pušenje, pretilost i razmak od posljednje ejakulacije. Zato se kod odstupanja nalaz često ponavlja.

Najčešći poremećaji u spermiogramu

Oligozoospermija označava smanjen broj spermija, astenozoospermija smanjenu pokretljivost, teratozoospermija smanjen udio morfološki pravilnih spermija, dok azoospermija znači da u ejakulatu nema spermija.

Leukociti u ejakulatu mogu upućivati na upalu ili infekciju, a krv u ejakulatu zahtijeva dodatnu procjenu. Kod azoospermije je važno razlikovati smanjenu ili izostalu proizvodnju spermija od opstrukcije, odnosno prepreke u njihovom prolazu.

Što može utjecati na kvalitetu spermija

Na kvalitetu spermija mogu utjecati varikokela, nespušteni testisi, ranije ozljede ili operacije testisa, dijabetes, hormonski poremećaji, infekcije, povišena temperatura, profesionalna izloženost toplini, zračenju, pesticidima, otapalima, olovu, živi i drugim kemikalijama.

Važnu ulogu imaju i životne navike. Pušenje, alkohol, pretilost, kronični stres, anabolički steroidi, testosteron i rekreativne psihoaktivne tvari mogu nepovoljno djelovati na spermatogenezu. Zato je procjena muškog partnera važan dio prekoncepcijske pripreme.

Dodatne pretrage nakon spermiograma

Ako je spermiogram uredan, a trudnoća i dalje ne nastupa, obrada se nastavlja prema kliničkoj slici para. Ako je nalaz odstupan, preporučuje se ponoviti spermiogram i razmotriti andrološku ili urološku obradu.

Prema nalazu mogu biti potrebni hormoni, ultrazvuk testisa, mikrobiološka analiza ejakulata, testiranje na spolno prenosive infekcije, genetska obrada ili biokemijska analiza sjemene tekućine. Funkcionalni testovi spermija mogu se koristiti u specijaliziranim okolnostima, osobito kada osnovni nalaz ne objašnjava kliničku sliku.