Što je spermiogram?

Spermiogram ili analiza sjemena laboratorijska je pretraga kojom se procjenjuju svojstva ejakulata i spermija. Osnovni je dio obrade muškog partnera kada trudnoća ne nastupa u očekivanom vremenu ili postoji zdravstveni podatak koji može upućivati na smanjenu plodnost.

Analiziraju se volumen i druga fizikalna svojstva ejakulata, koncentracija i ukupan broj spermija te njihova pokretljivost, vitalnost i morfologija. Spermiogram pruža važne podatke o stvaranju i funkciji spermija, ali ne pokazuje izravno može li pojedini spermij oploditi jajnu stanicu.

Što znači uredan ili „normalan” spermiogram?

Izraz normalan spermiogram najčešće znači da se osnovni parametri nalaze iznad donjih referentnih granica. Te vrijednosti nisu oštra crta između plodnosti i neplodnosti, nego opisuju raspodjelu rezultata u referentnoj populaciji muškaraca koji su ostvarili trudnoću.

Muškarac može ostvariti trudnoću i s vrijednostima ispod pojedine referentne granice, dok uredan nalaz ne isključuje sve funkcionalne poremećaje spermija. Spermiogram se zato tumači zajedno s trajanjem pokušavanja, ranijim trudnoćama te dobi, ovarijskom rezervom i ostalim nalazima partnerice.

Kako se pripremiti za spermiogram?

Prije davanja uzorka obično se preporučuje dva do sedam dana bez ejakulacije, prema uputi laboratorija. Uzorak se prikuplja masturbacijom izravno u odgovarajuću sterilnu posudu, bez uporabe običnog kondoma, sline ili lubrikanta koji mogu utjecati na pokretljivost spermija.

Važno je prikupiti cijeli ejakulat, osobito njegov prvi dio koji najčešće sadrži najveću koncentraciju spermija. Ako dio uzorka nije prikupljen, to treba navesti laboratoriju. Kod donošenja uzorka od kuće potrebno je poštovati preporučeno vrijeme dostave i održavati ga približno na tjelesnoj temperaturi.

Laboratoriju treba prijaviti nedavnu povišenu temperaturu, akutnu bolest, nepotpuno prikupljanje uzorka te lijekove, testosteron, anaboličke steroide i druge pripravke koji mogu utjecati na nalaz.

Referentne vrijednosti prema WHO 2021

Donje referentne granice temelje se na rezultatima muškaraca čije su partnerice ostvarile trudnoću. One služe kao orijentacija pri tumačenju nalaza, ali pojedinačnu vrijednost ne treba promatrati izdvojeno.

Vrijednosti predstavljaju približno petu centilu referentne populacije. Vrijednost ispod granice ne dokazuje neplodnost, a vrijednost iznad nje ne jamči plodnost.

Kako se tumače osnovni parametri?

Koncentracija označava broj spermija u jednom mililitru, dok ukupan broj obuhvaća cijeli ejakulat. Ta dva podatka nisu jednaka jer mali volumen može smanjiti ukupan broj spermija i kada je njihova koncentracija razmjerno očuvana.

Pokretljivost pokazuje koliko se spermija kreće i koliko ih napreduje prema naprijed. Vitalnost određuje udio živih spermija i osobito je važna kada je velik broj spermija nepokretan. Morfologija procjenjuje oblik glave, vrata, srednjeg dijela i repa prema vrlo strogim laboratorijskim kriterijima.

Morfologija od 4 % ne znači da su svi ostali spermiji potpuno nesposobni za oplodnju. Izolirano odstupanje morfologije ima ograničenu prognostičku vrijednost i tumači se zajedno s brojem, pokretljivošću, ukupnim brojem pokretnih spermija i nalazima partnerice.

Što znače najčešći izrazi u nalazu?

Normozoospermija označava da se osnovni analizirani parametri nalaze unutar referentnog raspona. Oligozoospermija opisuje smanjen broj spermija, astenozoospermija smanjenu progresivnu pokretljivost, a teratozoospermija smanjen udio morfološki urednih spermija.

Kada istodobno odstupaju broj, pokretljivost i morfologija, govori se o oligoasteno-teratozoospermiji. Azoospermija znači da spermiji nisu pronađeni u pravilno obrađenom ejakulatu, dok aspermija označava izostanak ejakulata. Kombinirani poremećaj više parametara obično ima veće kliničko značenje od blagoga izoliranog odstupanja.

Zašto se spermiogram ponavlja?

Kvaliteta sjemena prirodno se mijenja između dvaju uzoraka istog muškarca. Na rezultat mogu utjecati trajanje apstinencije, nepotpuno prikupljanje uzorka, nedavna vrućica ili bolest, lijekovi, pušenje, alkohol, toksini, testosteron i anabolički steroidi.

Ako je prvi nalaz odstupajući, najčešće se preporučuje najmanje još jedan spermiogram u usporedivim uvjetima. Vrijeme ponavljanja određuje se prema težini nalaza i mogućem prolaznom uzroku. Kod azoospermije ili izrazito malog broja spermija nalaz treba potvrditi i odmah započeti ciljanu obradu.

Kada su potrebne dodatne pretrage?

Ponavljano odstupajući spermiogram, vrlo mali broj spermija ili azoospermija zahtijevaju pregled stručnjaka za muško reproduktivno zdravlje. Ovisno o nalazu mogu biti potrebni klinički pregled testisa i sjemenovoda, procjena varikokele, hormonske pretrage, genetska obrada, ultrazvuk ili mikrobiološko testiranje.

Test fragmentacije DNA spermija, antispermijska protutijela i drugi funkcionalni testovi nisu rutinski dio početne obrade. Primjenjuju se u odabranim situacijama kada postoji jasno kliničko pitanje i rezultat može utjecati na daljnji postupak.