Neplodnost

Plodnost kroz život

Author

Tim Poliklinike Harni

Date Published

Uvod u neplodnost

Plodnost kroz život

Plodnost se mijenja tijekom cijeloga života. Kod žene je usko povezana s brojem i kvalitetom jajnih stanica, ovulacijom i životnom dobi, dok se kod muškarca promjene najčešće razvijaju postupnije. Redovita menstruacija ne znači da je reproduktivna sposobnost jednaka kao u mlađoj dobi, a ovarijska rezerva nije isto što i kvaliteta jajnih stanica.

Plodnost nije jednaka tijekom cijeloga života

Reproduktivna sposobnost nije stalna biološka osobina. Mijenja se od puberteta preko reproduktivne dobi i perimenopauze do konačnog prestanka funkcije jajnika.

Kod žene se s vremenom istodobno smanjuju broj raspoloživih folikula i vjerojatnost da jajna stanica bude kromosomski uredna. Kod muškarca proizvodnja spermija najčešće traje i u starijoj dobi, ali se postupno mogu mijenjati njihova kvaliteta, integritet DNA i seksualna funkcija.

Na plodnost tijekom života dodatno utječu bolesti, operacije, infekcije, lijekovi, tjelesna masa, pušenje, alkohol, okolišni čimbenici i opće zdravstveno stanje.

Dob žene najvažniji je prirodni čimbenik plodnosti

Životna dob snažno utječe na broj i kvalitetu jajnih stanica, vjerojatnost oplodnje, razvoj kromosomski urednog embrija te rizik spontanog pobačaja.

Menstrualni ciklusi mogu ostati pravilni i ovulacije prisutne iako se reproduktivni potencijal već značajno smanjio.

Reproduktivni put kroz život

Pubertet › Rana reproduktivna dob › Najveća plodnost › Kasna reproduktivna dob › Perimenopauza › Menopauza

Što određuje plodnost žene

Mogućnost trudnoće ne ovisi o jednom hormonu ili jednom nalazu, nego o međusobnom djelovanju više reproduktivnih čimbenika.

Životna dob

Najvažniji je pokazatelj prosječne kvalitete jajnih stanica i vjerojatnosti urednog razvoja embrija.

Ovarijska rezerva

Opisuje količinu preostalih folikula i očekivani odgovor jajnika na stimulaciju.

Ovulacija

Jajna stanica mora sazrijeti i biti oslobođena iz dominantnog folikula.

Jajovodi

Moraju biti prohodni i funkcionalni kako bi omogućili oplodnju i prijenos embrija.

Maternica i endometrij

Maternična šupljina i sluznica moraju biti prikladne za implantaciju i razvoj trudnoće.

Muški čimbenik

Broj, pokretljivost i funkcionalna sposobnost spermija sastavni su dio plodnosti para.

Jajnik i konačan broj folikula

Za razliku od muškarca, koji tijekom života stvara nove spermije, žena se rađa s konačnim brojem primordijalnih folikula. Njihov se broj postupno smanjuje prirodnom atrezijom, neovisno o tome dolazi li u određenom ciklusu do ovulacije.

Od velikog početnog broja folikula samo malen dio tijekom života doseže ovulaciju. Većina se izgubi tijekom djetinjstva, puberteta i reproduktivnih godina.

Kako se folikularni bazen smanjuje, opadaju AMH i inhibin B, a FSH postupno raste. Ove su promjene dio prirodnog ovarijskog starenja.

Kontracepcija ne čuva jajne stanice za kasnije

Hormonska kontracepcija sprječava ovulaciju, ali ne zaustavlja prirodno nestajanje primordijalnih folikula.

Nakon prestanka kontracepcije vraća se mogućnost ovulacije, ali jajnici odgovaraju biološkoj dobi žene u trenutku prestanka terapije.

Ovarijska rezerva i kvaliteta jajnih stanica

Ovarijska rezerva i kvaliteta jajnih stanica povezani su s dobi, ali nisu isti pojam.

Ovarijska rezerva

Odnosi se na količinu preostalih folikula i procjenjuje se ponajprije AMH-om i brojem antralnih folikula.

Kvaliteta jajne stanice

Odnosi se na sposobnost oplodnje i razvoja kromosomski urednog embrija, a najviše je povezana s dobi žene.

Žena može imati relativno dobru ovarijsku rezervu, ali zbog dobi povećan udio kromosomski nepravilnih jajnih stanica. Obrnuto, mlađa žena može imati smanjenu ovarijsku rezervu, ali preostale jajne stanice prosječno imaju povoljniju kromosomsku kvalitetu nego u starijoj dobi.

AMH nije test kojim se jamči ili isključuje trudnoća

AMH prvenstveno pokazuje broj malih folikula i pomaže procijeniti očekivani odgovor jajnika u postupcima stimulacije.

Ne pokazuje prohodnost jajovoda, kvalitetu spermija, receptivnost endometrija niti može samostalno predvidjeti hoće li žena prirodno zatrudnjeti.

Pubertet i adolescencija

Aktivacijom osi hipotalamus–hipofiza–jajnik započinju pubertetske promjene i pojavljuje se prva menstruacija. U prvim godinama nakon menarhe ciklusi često nisu potpuno pravilni jer hormonska regulacija ovulacije još sazrijeva.

Anovulacijski ciklusi u ranoj adolescenciji mogu biti dio normalnog razvoja, ali dugotrajno vrlo rijetke menstruacije, izostanak menstruacije, izraženi hiperandrogenizam ili drugi simptomi zahtijevaju procjenu.

Biološka sposobnost za trudnoću pojavljuje se nakon uspostavljanja ovulacije, ali trudnoća u vrlo mladoj dobi nosi posebne zdravstvene, emocionalne i društvene okolnosti.

Rana reproduktivna dob

Tijekom dvadesetih godina ovulacije su najčešće pravilne, ovarijska rezerva razmjerno velika, a udio kromosomski urednih jajnih stanica najpovoljniji.

To ne znači da svaka žena u mlađoj dobi lako ostvaruje trudnoću. PMOS, endometrioza, oštećenje jajovoda, anomalije maternice, smanjena ovarijska rezerva i muški čimbenik mogu uzrokovati neplodnost neovisno o dobi.

Dob predstavlja prosječan biološki okvir, ali ne zamjenjuje individualnu procjenu reproduktivnog zdravlja.

Plodnost u različitim razdobljima

Dvadesete godine

Prosječno su povezane s najvećom kvalitetom jajnih stanica, pravilnijim ovulacijama i najnižim rizikom kromosomskih pogrešaka.

Rane tridesete

Plodnost je često još dobra, ali se broj preostalih folikula nastavlja smanjivati.

Nakon 35. godine

Pad plodnosti postaje klinički važniji, a povećavaju se vrijeme potrebno za začeće i rizik spontanog pobačaja.

Nakon 40. godine

Prirodna trudnoća i dalje je moguća, ali je prosječna mjesečna vjerojatnost znatno niža.

Plodnost nakon 35. godine

Granica od 35 godina nije trenutak u kojem plodnost naglo prestaje. Riječ je o praktičnoj dobi nakon koje se učinak reproduktivnog starenja sve jasnije vidi u vremenu potrebnom za trudnoću, uspješnosti liječenja i riziku spontanog pobačaja.

S dobi se povećava udio jajnih stanica s nepravilnim brojem kromosoma. Takva jajna stanica može ostati neoplođena, razvoj embrija može rano prestati ili trudnoća završiti spontanim pobačajem.

Zbog toga se obrada neplodnosti nakon 35. godine najčešće preporučuje nakon šest mjeseci pokušavanja, a ne nakon pune godine.

Redovita menstruacija nije dokaz očuvane kvalitete jajnih stanica

Žena može imati pravilne cikluse i dokazanu ovulaciju, a ipak imati dobno smanjenu mogućnost razvoja kromosomski urednog embrija.

Menstrualni ciklus daje informacije o hormonalnoj aktivnosti i ovulaciji, ali ne može izravno pokazati kvalitetu jajne stanice.

Plodnost nakon 40. godine

Nakon 40. godine broj raspoloživih folikula najčešće je značajno manji, a udio kromosomski nepravilnih jajnih stanica veći. Prirodna trudnoća nije nemoguća, ali prosječna vjerojatnost začeća i rođenja djeteta po ciklusu znatno se smanjuje.

Istodobno rastu rizici:

  • duljeg vremena do trudnoće
  • ranog spontanog pobačaja
  • kromosomskih nepravilnosti embrija
  • gestacijskog dijabetesa i hipertenzivnih poremećaja
  • drugih komplikacija trudnoće povezanih s dobi

Žena od 40 godina ili starija koja planira trudnoću ne treba dugo čekati prije početne procjene plodnosti.

Kasna reproduktivna dob i perimenopauza

U kasnoj reproduktivnoj dobi najprije se može skratiti folikularna faza i ukupna duljina ciklusa. Kasnije ciklusi postaju promjenjiviji, a ovulacije rjeđe i manje predvidive.

AMH i inhibin B padaju, FSH postaje promjenjiviji i postupno raste, dok estradiol može snažno oscilirati. Menstruacije mogu još postojati, ali plodnost je značajno manja nego u mlađoj dobi.

Perimenopauza ne znači potpunu nemogućnost trudnoće. Sve dok povremeno nastaje ovulacija, začeće je moguće, zbog čega je potrebna kontracepcija ako trudnoća nije željena.

Menopauza i završetak prirodne plodnosti

Menopauza se potvrđuje nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, ako ne postoji drugi uzrok amenoreje. Označava konačan prestanak ovarijske folikularne aktivnosti i prirodne ovulacije.

Nakon menopauze trudnoća s vlastitim jajnim stanicama više ne može nastati prirodnim putem. Menopauza ipak nije nagli početak smanjene plodnosti: značajan pad reproduktivne sposobnosti započinje mnogo godina prije posljednje menstruacije.

Što može ubrzati gubitak ovarijske funkcije

Operacije jajnika

Odstranjivanje cista ili endometrioma može smanjiti dio funkcionalnog ovarijskog tkiva.

Kemoterapija i zračenje

Određeni oblici liječenja mogu oštetiti folikule i dovesti do ranijeg gubitka funkcije jajnika.

Endometrioza

Endometriomi, upalna okolina i operacije mogu utjecati na ovarijsku rezervu i plodnost.

Genetski čimbenici

Kromosomske i genske promjene mogu biti povezane s prijevremenom insuficijencijom jajnika.

Autoimune bolesti

Kod dijela žena povezane su s poremećajem ili ranijim slabljenjem ovarijske funkcije.

Pušenje

Povezano je s nepovoljnim reproduktivnim ishodima i ranijim nastupom menopauze.

Prijevremena insuficijencija jajnika

Prijevremena insuficijencija jajnika označava gubitak ili znatno slabljenje ovarijske funkcije prije 40. godine. Može se očitovati neredovitim ciklusima, amenorejom, simptomima manjka estrogena i poteškoćama sa začećem.

Za razliku od prirodne menopauze, funkcija jajnika može biti povremena i nepredvidiva. Spontana ovulacija i trudnoća nisu potpuno isključene, ali ih nije moguće pouzdano predvidjeti.

Rana dijagnoza važna je zbog plodnosti, zdravlja kostiju, kardiovaskularnog sustava i pravodobnog razgovora o hormonskom liječenju.

Muška plodnost kroz život

Muškarci tijekom života nastavljaju stvarati spermije, pa ne postoji izravna biološka granica usporediva s menopauzom. Ipak, muška plodnost nije potpuno neovisna o dobi.

S godinama se mogu postupno mijenjati:

  • volumen sjemene tekućine
  • pokretljivost spermija
  • morfologija i funkcija spermija
  • integritet DNA spermija
  • razina testosterona
  • erektilna i ejakulacijska funkcija
  • opće zdravstveno stanje

Učinak dobi muškarca najčešće je postupniji i manje izražen od učinka dobi žene, ali može produljiti vrijeme do trudnoće i utjecati na određene reproduktivne ishode.

Plodnost para nije samo zbroj dvaju nalaza

Umjereno smanjena ovarijska rezerva, dob žene i blaže odstupanje spermiograma mogu pojedinačno imati ograničen učinak, ali zajedno značajno smanjiti mjesečnu vjerojatnost začeća.

Zato se reproduktivni potencijal procjenjuje zajednički, uz istodobnu obradu oba partnera.

Životne navike i plodnost

Životne navike ne mogu zaustaviti biološko starenje jajnih stanica, ali mogu utjecati na ovulaciju, spermatogenezu, opće zdravlje i tijek trudnoće.

Tjelesna masa

I prekomjerna tjelesna masa i izražena pothranjenost mogu poremetiti ovulaciju i hormonsku ravnotežu.

Pušenje

Negativno djeluje na reproduktivno zdravlje žene i muškarca te na ishode trudnoće.

Alkohol i droge

Mogu utjecati na hormone, seksualnu funkciju, spermatogenezu i razvoj trudnoće.

Tjelesna aktivnost

Umjerena aktivnost podupire zdravlje, dok pretjerano opterećenje uz energetski manjak može zaustaviti ovulaciju.

Kada razmotriti procjenu plodnosti

Procjena nije potrebna svakoj osobi koja trenutačno ne planira trudnoću. Ipak, razgovor s liječnikom može biti opravdan kada postoje čimbenici koji mogu ograničiti buduće reproduktivno vrijeme.

  • planiranje prve trudnoće u kasnijoj reproduktivnoj dobi
  • operacija jajnika ili testisa
  • endometrioza ili endometriom
  • vrlo neredovite ili odsutne menstruacije
  • prijevremena menopauza u obitelji
  • kemoterapija, zračenje ili drugo gonadotoksično liječenje
  • poznata genetska ili autoimuna bolest
  • ranije promijenjen spermiogram

Procjena pruža informacije za planiranje, ali nijedan nalaz ne može sa sigurnošću predvidjeti buduću prirodnu trudnoću.

Testiranje plodnosti nije jamstvo budućeg ishoda

AMH, ultrazvuk jajnika i spermiogram prikazuju samo dio reproduktivnog potencijala u trenutku testiranja.

Ne mogu pouzdano predvidjeti koliko će brzo plodnost opadati niti jamčiti trudnoću u budućnosti.

Očuvanje plodnosti

Očuvanje plodnosti može se razmotriti prije liječenja koje ugrožava funkciju jajnika ili testisa te u odabranim situacijama kada se roditeljstvo planira odgoditi.

Mogućnosti uključuju zamrzavanje jajnih stanica, spermija, embrija ili ovarijskog tkiva, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju i raspoloživom vremenu.

Zamrzavanje jajnih stanica ne zaustavlja biološki sat cijeloga organizma i ne jamči buduće rođenje djeteta. Ishod najviše ovisi o dobi u kojoj su jajne stanice pohranjene i njihovu broju.

Najvažnije poruke

Plodnost se mijenja postupno

Ne postoji jedan dan u kojem plodnost naglo prestaje, osim nakon konačnog gubitka ovarijske funkcije.

Dob žene ima najveći učinak

Utječe i na broj i na kromosomsku kvalitetu jajnih stanica.

AMH nije test kvalitete

Opisuje prvenstveno broj raspoloživih folikula i očekivani odgovor na stimulaciju.

Redoviti ciklusi nisu jamstvo

Ovulacija može biti uredna i kada je dobno uvjetovana kvaliteta jajnih stanica već smanjena.

Muška dob također je važna

Promjene su postupnije, ali mogu utjecati na spermije, vrijeme do trudnoće i reproduktivne ishode.

Pravodobna procjena čuva vrijeme

Posebno je važna nakon 35. godine ili kada postoje poznati čimbenici rizika.

Kada započeti obradu neplodnosti

Obrada se najčešće preporučuje nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa ako je žena mlađa od 35 godina, odnosno nakon šest mjeseci ako ima 35 ili više godina.

Nakon 40. godine, kod neredovitih ciklusa, endometrioze, poznate bolesti jajovoda, smanjene ovarijske rezerve ili promijenjenog spermiograma procjenu treba započeti bez odgađanja.

Detaljnije pročitajte u članku Kada započeti obradu neplodnosti?.

Uvod u neplodnost

Temeljne stranice objašnjavaju što je neplodnost, kada započeti obradu, kako nastaje trudnoća i kako se plodnost mijenja tijekom života.

Povezane teme

Kada dob ili zdravstveni čimbenici ograničavaju vrijeme

Planiranje trudnoće nakon 35. godine, neredovite menstruacije, endometrioza, ranije operacije jajnika, prijevremena menopauza u obitelji ili liječenje koje može oštetiti spolne stanice razlog su za pravodoban razgovor o plodnosti.

Naručite pregled

Autor

Dr. sc. Vesna Harni, specijalist ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Stručni sadržaji Poliklinike Harni pripremaju se s ciljem jasnog i odgovornog informiranja o reproduktivnom starenju, ovarijskoj rezervi i pravodobnom planiranju trudnoće.

Napomena: Sadržaj služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Procjena plodnosti temelji se na dobi, reproduktivnoj anamnezi, menstrualnim ciklusima, zdravstvenom stanju i nalazima oba partnera.