Temeljna načela prehrane u trudnoći
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Temeljna načela prehrane u trudnoći
Prehrana u trudnoći ne znači jesti više, nego birati kvalitetnije. Svaki obrok može pridonijeti boljoj energiji trudnice, urednijem prirastu težine, stabilnijoj razini šećera u krvi i zdravom rastu i razvoju djeteta.
Ova tema dio je cjeline Prehrana u trudnoći. Povezana je s temama o prirastu tjelesne težine, namirnicama bogatim važnim nutrijentima, dodacima prehrani i prehrani kod gestacijskog dijabetesa.
Kvaliteta hrane važnija je od količine
U trudnoći se često kaže da trudnica ne treba jesti za dvoje, nego birati za dvoje. To znači da svaki obrok treba promatrati kroz njegovu hranjivu vrijednost: koliko sadrži bjelančevina, vitamina, minerala, vlakana i korisnih masnoća, a ne samo koliko ima kalorija.
Prehrana tijekom trudnoće važna je za rast i razvoj djeteta, ali i za zdravlje trudnice. Ona utječe na energiju, probavu, prirast tjelesne težine, razinu željeza, regulaciju šećera u krvi i opće metaboličko stanje.
Nisu sve kalorije jednake
Ista količina kalorija može imati potpuno različitu nutritivnu vrijednost. Primjerice, 100 kalorija iz čipsa nije jednako vrijedno kao 100 kalorija iz krumpira pečenog u ljusci. U prvom slučaju riječ je uglavnom o masnoći, soli i rafiniranim ugljikohidratima, dok drugi izbor donosi vlakna, kalij i druge korisne hranjive tvari.
Punovrijedne umjesto praznih kalorija
Prazne kalorije označavaju hranu koja daje energiju, ali vrlo malo korisnih hranjivih tvari. To su najčešće slatkiši, zaslađeni napitci, grickalice, industrijski kolači, proizvodi od bijelog brašna i hrana bogata šećerom i nezdravim masnoćama.
Punovrijedne kalorije dolaze iz hrane koja uz energiju donosi vitamine, minerale, vlakna, bjelančevine i druge važne sastojke. U trudnoći je zato bolje odabrati jednostavnu, nutritivno bogatu hranu: povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, jaja, ribu, posno meso, mlijeko, jogurt, kefir, orašaste plodove i maslinovo ulje.
Četiri temeljna načela prehrane
Kvaliteta
Prednost imaju namirnice koje donose hranjive tvari, a ne samo kalorije.
Umjerenost
Obroci trebaju biti redoviti i uravnoteženi, bez prejedanja i bez izgladnjivanja.
Raznovrsnost
Što je prehrana raznovrsnija, veća je vjerojatnost dovoljnog unosa važnih nutrijenata.
Sigurnost
Hrana mora biti pravilno pripremljena, čuvana i termički obrađena kada je to potrebno.
Djelotvorniji izbor namirnica
Dnevne potrebe za određenim hranjivim tvarima treba pokušati zadovoljiti na najdjelotvorniji mogući način. Primjerice, čaša mlijeka ili šalica jogurta može osigurati kalcij uz znatno manji unos šećera i masnoća nego velika porcija sladoleda.
Slično vrijedi i za način pripreme hrane. Kuhanje, pirjanje, kuhanje na pari, pečenje u pećnici ili priprema na roštilju obično su bolji izbor od pohanja i prženja. Takva priprema smanjuje unos nepotrebnih masnoća, a može bolje očuvati prirodni okus i hranjivu vrijednost namirnica.
Masti, šećeri i industrijski obrađena hrana
Masti imaju veću kalorijsku vrijednost od bjelančevina i ugljikohidrata, zbog čega prekomjeran unos masne hrane može brzo povećati ukupni dnevni unos energije. To ne znači da masnoće treba izbjegavati, nego da treba birati kvalitetne izvore, poput maslinova ulja, orašastih plodova, sjemenki i ribe.
Industrijski obrađenu hranu, konzervirane proizvode s mnogo soli, zaslađene napitke, slatkiše i gotove grickalice treba koristiti rijetko. Takve namirnice često sadrže mnogo šećera, soli, zasićenih masnoća ili aditiva, a malo vitamina, minerala i vlakana.
Šećer u trudnoći
Šećer treba koristiti štedljivo. Ne donosi važne hranjive tvari, a može pridonijeti prekomjernom prirastu težine, oscilacijama glukoze u krvi i većoj potrebi za dodatnom kontrolom prehrane, osobito u trudnica s rizikom za gestacijski dijabetes.
Potrebu za slatkim bolje je zadovoljiti voćem, jogurtom, zobenim pahuljicama, orašastim plodovima ili manjim, pažljivo odabranim obrokom. Med, smeđi šećer, sirupi i fruktoza također su oblici šećera i ne treba ih smatrati slobodnom zamjenom za rafinirani šećer.
Jednostavni i složeni ugljikohidrati
U trudnoći je važno razlikovati rafinirane ugljikohidrate od složenih ugljikohidrata. Bijeli kruh, kolači, keksi, slatkiši, zaslađene žitne pahuljice i grickalice brzo podižu razinu glukoze u krvi, ali često imaju nisku nutritivnu vrijednost.
Složeni ugljikohidrati, poput integralnog kruha, zobenih pahuljica, smeđe riže, krumpira kuhanog u ljusci, mahunarki, povrća i voća, donose više vlakana, vitamina B skupine, minerala i dugotrajniji osjećaj sitosti.
Vlakna su važna za probavu i metabolizam
Vlakna mogu pomoći u prevenciji zatvora, pridonijeti stabilnijoj razini šećera u krvi i olakšati održavanje primjerenog prirasta težine. Najbolji izvori su povrće, voće, mahunarke, zob, cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi.
Redoviti obroci
Preskakanje obroka u trudnoći nije dobra navika, čak ni kada postoji mučnina ili strah od prekomjernog dobivanja na težini. Trudnoća povećava metaboličke potrebe, a djetetu su hranjive tvari potrebne redovito.
Ako trudnica ima mučninu, povraćanje, žgaravicu ili osjećaj težine nakon jela, često pomaže rasporediti dnevni unos hrane u više manjih obroka. Takav raspored može smanjiti mučninu, olakšati probavu i spriječiti nagle napade gladi.
Povrće i voće svaki dan
Svježe povrće i voće važan su dio prehrane u trudnoći. Poželjno je birati sezonske namirnice, dobro ih oprati i uključiti u više dnevnih obroka. Kada se koristi zamrznuto povrće, prednost ima ono koje je brzo zamrznuto nakon berbe.
Povrće je najbolje pripremati tako da se sačuva što više hranjivih tvari: kuhanjem na pari, kratkim pirjanjem ili blagom termičkom obradom. Dugotrajno kuhanje u velikoj količini vode može smanjiti sadržaj nekih vitamina.
Zdrave navike lakše se održavaju uz podršku obitelji
Trudnoća može biti dobar trenutak za promjenu prehrambenih navika cijele obitelji. Ako se u kući češće pripremaju jednostavni, svježi i nutritivno vrijedni obroci, trudnici je lakše održati zdraviji ritam prehrane.
Takve navike korisne su i nakon porođaja, osobito kada u obitelj dolazi dijete. Prehrana u trudnoći zato nije samo privremena promjena, nego može postati temelj zdravijeg obiteljskog načina života.
Prehrana ne može poništiti štetne navike
Ni najbolja prehrana ne može ukloniti štetan učinak pušenja, alkohola ili droga u trudnoći. Zato se zdrava prehrana uvijek mora promatrati zajedno s drugim navikama koje utječu na tijek trudnoće i razvoj djeteta.
Alkohol se u trudnoći ne preporučuje, pušenje treba potpuno izbjegavati, a o svim lijekovima, dodacima prehrani i drugim pripravcima treba se savjetovati s liječnikom.
Teme koje se nadovezuju
Kada je dobro zatražiti individualni savjet
Ako imate mučninu, povraćanje, žgaravicu, zatvor, anemiju, prekomjeran ili nedovoljan prirast težine, povišen šećer u krvi ili gestacijski dijabetes, prehranu je dobro prilagoditi individualno.
Za pregled, laboratorijsku procjenu i savjetovanje o prehrani u trudnoći možete se naručiti u Poliklinici Harni.
Ovaj tekst služi informiranju i ne zamjenjuje liječnički pregled. Prehranu u trudnoći treba prilagoditi gestacijskoj dobi, početnoj tjelesnoj težini, simptomima, laboratorijskim nalazima i individualnom zdravstvenom stanju trudnice.
Mnoge žene koje su trudne ili pokušavaju začeti imaju lošu prehranu koja bi mogla povećati rizik od komplikacija trudnoće, sugerira istraživanje. Analiza rezult…
Prehrana bogata složenim ugljikohidratima s malim udjelom masnoća ne postiže samo uredne glikemijske vrijednosti, nego i smanjuje razinu masnoća u krvi kod žena…
Prehrana trudnice utječe na sastav tijela novorođenčeta. Veći unos zasićenih masti povezan je s povećanjem masnog tkiva kod beba.
Muškarci i žene čije su majke konzumirale visoke količine animalnih proteina uz nizak unos ugljikohidrata tijekom kasne trudnoće, pokazuju tendenciju razvitka v…
Prehrana siromašna kolesterolom i nisko-zasićenim mastima tijekom trudnoće može utjecati i mijenjati parametre fetalnog krvnog optoka mjerene kolor-Doppler ultr…
Majčina prehrana bogata margarinom, biljnim uljima i citrusima tijekom posljednja četiri tjedna trudnoće povezana je s češćom pojavom ekcema u djece unutar prve…