Prehrana u trudnoći
Prehrana u trudnoći važan je dio brige za zdravlje trudnice i djeteta. Cilj nije jesti za dvoje, nego jesti kvalitetnije: raznovrsno, redovito i sigurno, uz dovoljan unos tekućine, bjelančevina, vitamina, minerala i namirnica koje podržavaju uredan rast i razvoj ploda.
Ova stranica uvod je u tematsku cjelinu Prehrana u trudnoći. Ključne povezane teme su temeljna načela prehrane, prirast tjelesne težine, koliko jesti u trudnoći, nutrijenti i dodaci, što izbjegavati u prehrani, individualni plan prehrane i prehrana kod posebnih stanja.
Zašto je prehrana važna u trudnoći
Prehrana u trudnoći ne utječe samo na tjelesnu težinu trudnice, nego i na razinu energije, probavu, zalihe željeza, regulaciju šećera u krvi, razvoj posteljice i rast ploda. Kvalitetna prehrana pomaže organizmu da lakše podnese povećane metaboličke potrebe trudnoće.
Temelj prehrane ostaje isti kao i izvan trudnoće: raznovrsna, punovrijedna hrana, dovoljno tekućine, umjeren unos soli, šećera i masnoća te redoviti obroci. U trudnoći se dodatno naglašava sigurnost hrane jer neke namirnice mogu nositi rizik infekcija ili prekomjernog unosa određenih tvari.
Ne treba jesti za dvoje
U trudnoći se potrebe za energijom povećavaju umjereno. Od drugog tromjesečja obično je potrebno oko 200 do 300 dodatnih kalorija na dan, ali potrebe za vitaminima, mineralima, bjelančevinama, željezom, folatom, jodom i omega-3 masnim kiselinama postaju važnije od same količine hrane.
Detaljnije o energetskim potrebama, obrocima i razlici između količine i kvalitete prehrane pročitajte u temi koliko jesti u trudnoći.
Osnovna pravila prehrane u trudnoći
Raznovrsno
Svaki dan uključiti povrće, voće, cjelovite žitarice, bjelančevine i mliječne proizvode ili odgovarajuće zamjene.
Redovito
Dulje gladovanje može pogoršati mučninu, umor, žgaravicu i oscilacije šećera u krvi.
Sigurno
Izbjegavati sirovo meso, nepasterizirano mlijeko, rizične sireve i nedovoljno termički obrađene namirnice.
Umjereno
Šećer, zaslađene napitke, masnu hranu i sol treba koristiti štedljivo, osobito kod oticanja ili povišenog tlaka.
Koliko se potrebe za hranom povećavaju
Ukupna količina hrane u trudnoći ne treba se značajno povećati, osobito u prvom tromjesečju. Važnije je birati namirnice veće nutritivne vrijednosti: povrće, voće, krumpir, cjelovite žitarice, posno meso, ribu, jaja, mahunarke, mlijeko i fermentirane mliječne proizvode.
Prekomjeran kalorijski unos može dovesti do pretjeranog prirasta težine, povećanog rizika gestacijskog dijabetesa, povišenog tlaka, većeg djeteta i težeg poroda. S druge strane, nedovoljan unos hrane može pogoršati umor, anemiju, mučninu i opće stanje trudnice.
Prirast tjelesne težine
Preporučeni prirast tjelesne težine nije jednak za sve trudnice. Ovisi o početnom BMI-u, tijeku trudnoće, rastu fetusa, zadržavanju tekućine, laboratorijskim nalazima i eventualnim komplikacijama.
U žena koje su prije trudnoće imale normalnu tjelesnu težinu često se očekuje prirast približno 11 do 15 kilograma. U pothranjenih trudnica potreban je veći prirast, dok se kod prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti preporučuje opreznije dobivanje na težini.
Raspored obroka je važan
Ravnomjeran raspored obroka pomaže održati stabilniju razinu energije i šećera u krvi. Doručak, manji međuobroci i barem jedan kvalitetan topli obrok dnevno mogu smanjiti mučninu, umor, žgaravicu i napade gladi.
Više o rasporedu obroka, kalorijskim potrebama i razlikama između tromjesečja pročitajte u temi koliko jesti u trudnoći.
Što treba biti temelj jelovnika
Temelj prehrane u trudnoći trebaju biti jednostavne, nutritivno bogate namirnice. Svaki dan bi trebalo uključiti više vrsta povrća, voće, cjelovite žitarice, kvalitetne izvore bjelančevina i dovoljan unos tekućine.
- povrće i voće, najbolje svakodnevno i raznoliko
- cjelovite žitarice, zob, integralni kruh, rižu, tjesteninu i krumpir
- posno meso, ribu, jaja, mahunarke i orašaste plodove
- mlijeko, jogurt, kefir i sireve od pasteriziranog mlijeka
- zdrave masnoće iz maslinova ulja, orašastih plodova i ribe
- dovoljno vode i nezaslađenih napitaka
Najvažnije skupine nutrijenata
Bjelančevine
Važne su za rast fetusa, posteljicu, krv, mišiće i oporavak tkiva. Nalaze se u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima i mahunarkama.
Željezo i folati
Potrebni su za stvaranje krvi i prevenciju anemije. Nalaze se u mesu, mahunarkama, zelenom lisnatom povrću i obogaćenim namirnicama.
Kalcij i vitamin D
Važni su za kosti, zube, mišiće i živčani sustav. Izvori su mliječni proizvodi, obogaćene namirnice i dodaci prema preporuci liječnika.
Jod i omega-3
Jod je važan za štitnjaču, a omega-3 masne kiseline za razvoj mozga i vida fetusa. Dobar izvor su morska riba i jodirana sol.
Detaljniji pregled vitamina, minerala, bjelančevina, omega-3 masnih kiselina i dodataka prehrani nalazi se u temi nutrijenti i dodaci u trudnoći.
Tekućina u trudnoći
Dovoljan unos tekućine važan je za cirkulaciju, rad bubrega, probavu, prevenciju zatvora i opće stanje trudnice. Potrebe se povećavaju kod vrućine, tjelovježbe, povraćanja, proljeva ili povišene temperature.
Najbolji izbor je voda. Dobro mogu doći i nezaslađeni biljni čajevi, blage mineralne vode i juhe. Zaslađene napitke, gazirana pića, energetske napitke i velike količine kofeina treba ograničiti.
Jod, sol i štitnjača
Jod je potreban za stvaranje hormona štitnjače, koji su važni za trudnoću i razvoj djetetova mozga. U prehrani se osigurava uporabom jodirane soli, morskom ribom, mlijekom i mliječnim proizvodima.
Ipak, sol ne treba koristiti pretjerano. Jodirana sol ima vrijednost, ali se ukupni unos soli mora držati umjerenim, osobito u trudnica s povišenim krvnim tlakom, oticanjem ili rizikom za preeklampsiju.
Vlakna i zatvor u trudnoći
Zatvor je česta tegoba u trudnoći zbog djelovanja progesterona, usporene probave, manjka kretanja i ponekad pripravaka željeza. Prehrana bogata vlaknima može pomoći u održavanju redovitije probave.
Dobri izvori vlakana su cjelovite žitarice, zob, povrće, voće, mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi. Vlakna treba povećavati postupno i uz dovoljan unos tekućine, jer naglo povećanje vlakana bez tekućine može pojačati nadutost.
Što treba izbjegavati zbog sigurnosti hrane
U trudnoći treba izbjegavati sirovo ili nedovoljno pečeno meso, sirovu ribu i školjke, nepasterizirano mlijeko i proizvode od nepasteriziranog mlijeka, nedovoljno termički obrađena jaja te hranu s povećanim rizikom bakterijske kontaminacije. Time se smanjuje rizik toksoplazmoze, listerioze, salmoneloze i drugih infekcija.
Širi pregled rizičnih namirnica, kofeina, alkohola, sirove hrane i sigurnosti pripreme hrane nalazi se u temi što izbjegavati u prehrani u trudnoći.
Meso, jaja i mliječni proizvodi
Meso treba biti dobro termički obrađeno. Sirovo meso, tartar, polupečeni steak i slične namirnice ne preporučuju se u trudnoći zbog rizika toksoplazmoze i drugih infekcija. Kod pripreme mesa važno je odvojiti sirove i gotove namirnice te dobro prati ruke i kuhinjske površine.
Jaja treba jesti dobro termički obrađena. Mliječni proizvodi trebaju biti pasterizirani. Nepasterizirano mlijeko i sirevi od nepasteriziranog mlijeka nose rizik listerioze, koja u trudnoći može imati ozbiljne posljedice.
Riba u trudnoći
Riba je vrijedan izvor bjelančevina, joda i omega-3 masnih kiselina. Prednost imaju manje morske ribe, poput sardina, inćuna, oslića i pastrve, jer sadrže korisne hranjive tvari i obično manje opterećenje živom nego velike grabežljive ribe.
U trudnoći treba izbjegavati sirovu ribu, sirove školjke i velike ribe s većim udjelom žive. Riba treba biti svježa, dobro termički obrađena i pravilno čuvana.
Vitamin A i jetra
Jetra sadrži vrlo visoke količine vitamina A u obliku retinola. Prevelik unos retinola u ranoj trudnoći može biti štetan za embrionalni razvoj, zbog čega se jetra i proizvodi od jetre ne preporučuju kao redovita namirnica u trudnoći.
Vitamin A iz povrća i voća u obliku provitamina A, primjerice iz mrkve, bundeve i zelenog lisnatog povrća, nije jednak rizik kao visoke doze retinola iz jetre ili dodataka prehrani.
Šećer i slatkiši
Šećer treba koristiti štedljivo. Med nema značajnu prednost u odnosu na šećer kada govorimo o kalorijama i utjecaju na glukozu u krvi. Česte slatke užine mogu pridonijeti prekomjernom prirastu težine i oscilacijama šećera u krvi.
Umjesto slatkiša bolji su izbor svježe voće, jogurt, mala porcija zobenih pahuljica, mlijeko, orašasti plodovi ili voćna salata. Kod gestacijskog dijabetesa izbor i raspored ugljikohidrata treba prilagoditi individualnom planu prehrane.
Alkohol, pušenje i kofein
Alkohol se u trudnoći ne preporučuje. Ne postoji sigurna količina alkohola za koju bi se moglo reći da nema rizika za plod. Pušenje također treba potpuno izbjegavati jer povećava rizik zastoja rasta fetusa, prijevremenog poroda i drugih komplikacija.
Kofein treba ograničiti. Jaka kava, jak čaj, energetski napitci i veće količine kofeina mogu pogoršati nesanicu, lupanje srca, žgaravicu i tjeskobu, a kod nekih trudnica i mučninu.
Prehrana kod mučnine, žgaravice i zatvora
U ranoj trudnoći manji i češći obroci mogu ublažiti mučninu. Pomaže izbjegavati prazan želudac, jaku masnu hranu, intenzivne mirise i velike obroke. Kod žgaravice često pomaže ne lijegati odmah nakon jela, jesti sporije i izbjegavati kasne večernje obroke.
Kod zatvora su važni voda, vlakna i kretanje prema mogućnostima trudnice. Ako tegobe traju, ako postoji bol, krvarenje, učestalo povraćanje ili znakovi dehidracije, potreban je savjet liječnika.
Teme unutar prehrane u trudnoći
Kada je potreban individualni savjet
Individualni plan prehrane posebno je važan ako trudnica ima gestacijski dijabetes, anemiju, bolest štitnjače, mučninu i povraćanje, prekomjeran ili nedovoljan prirast težine, probavne tegobe, višeplodnu trudnoću ili prethodne komplikacije u trudnoći.
Prehranu treba prilagoditi i kod vegetarijanske ili veganske prehrane, alergija, intolerancija, bolesti probavnog sustava ili potrebe za posebnim laboratorijskim praćenjem.
Više o prilagodbi prehrane prema tjelesnoj težini, laboratorijskim nalazima, tegobama i rizicima pročitajte u temi individualni plan prehrane u trudnoći. Za trudnice s gestacijskim dijabetesom, anemijom, bolestima štitnjače, hipertenzijom ili probavnim tegobama važna je i tema prehrana kod posebnih stanja u trudnoći.
Povezane teme
Prehrana u trudnoći povezana je s općim zdravljem, probavom, šećerom u krvi, prirastom težine i smanjenjem rizika komplikacija.
Kada je savjet o prehrani sljedeći važan korak
Ako imate mučnine, povraćanje, žgaravicu, zatvor, anemiju, gestacijski dijabetes, povišen tlak, neprimjeren prirast težine ili niste sigurni koje su namirnice sigurne u trudnoći, preporučuje se individualni savjet.
Za pregled, laboratorijsku procjenu i savjetovanje o prehrani u trudnoći možete se naručiti u Poliklinici Harni.
Ovaj tekst služi informiranju i ne zamjenjuje liječnički pregled. Prehranu u trudnoći treba prilagoditi gestacijskoj dobi, početnoj tjelesnoj težini, laboratorijskim nalazima, simptomima i individualnom zdravstvenom stanju trudnice.
