Dojenje – prvi koraci
Dojenje u prvim danima često je spoj nježnosti, učenja, pokušaja i pitanja. Iako se o njemu često govori kao o nečemu sasvim prirodnom, mnogim majkama početak dojenja nije samorazumljiv, nego proces koji traži vrijeme, podršku i strpljenje.
Prvi podoji ne moraju izgledati savršeno da bi bili dobar početak. Neke bebe se odmah snažno privijaju uz dojku, dok drugima treba više vremena da pronađu ritam. I majci i djetetu pomaže razumjeti što je očekivano, kako izgleda dobar početak i kada treba zatražiti pomoć.
Što je kolostrum i zašto je važan
U prvim satima i danima nakon poroda dojke stvaraju kolostrum – gustu, žućkastu prvu hranu koja je količinski mala, ali iznimno vrijedna. Kolostrum je bogat zaštitnim tvarima, bjelančevinama i sastojcima koji pomažu sazrijevanju crijeva i imunološke obrane novorođenčeta.
Mnoge majke se zabrinu jer im se čini da ga ima “premalo”, ali male količine kolostruma u početku su očekivane i prilagođene želucu novorođenčeta. Dojke ne moraju biti pune da bi hranjenje bilo vrijedno i učinkovito.
Mala količina, velika vrijednost
Kolostrum se stvara u manjim količinama, ali je izuzetno koncentriran i prilagođen potrebama novorođenčeta.
Zaštita za bebu
Sadrži brojne zaštitne čimbenike koji pomažu imunološkoj i crijevnoj prilagodbi novorođenčeta.
Prijelazno mlijeko dolazi kasnije
Nakon nekoliko dana dojke postupno prelaze u fazu stvaranja veće količine mlijeka.
Kako izgleda dobar početak dojenja
Dobar početak ne znači da sve ide bez napora, nego da majka i dijete postupno uspostavljaju ritam. Pomažu rani kontakt koža na kožu, prepoznavanje znakova gladi i pomoć u namještanju bebe na dojku.
Kontakt koža na kožu
Blizina majke i bebe često potiče instinktivno traženje dojke i olakšava prvi podoj.
Znakovi gladi
Okretanje glavice, otvaranje usta, stavljanje ručica prema ustima i traženje dojke rani su znakovi da je beba spremna sisati.
Dobar hvat dojke
Beba treba obuhvatiti ne samo bradavicu, nego i veći dio areole, kako bi sisanje bilo učinkovitije i manje bolno za majku.
Dojenje je vještina koja se uči, a ne ispit koji treba odmah položiti.
I majka i beba u početku uče. Nema ništa pogrešno u tome da trebate pomoć, dodatno objašnjenje ili nekoliko dana da pronađete vlastiti ritam.
Što može otežati početak dojenja
U prvim danima neke majke osjećaju bol pri hvatu, napetost dojki, zbunjenost oko trajanja podoja ili nesigurnost jer beba često traži dojku. Sve su to česte situacije koje ne znače da dojenje neće uspjeti.
Ponekad je potreban samo manji ispravak položaja i hvata, a ponekad više vremena, podrške i odmora. Osobito nakon carskog reza, teškog poroda ili kada je beba pospanija, početak može biti sporiji.
- osjetljivost bradavica i nelagoda pri početku podoja
- napetost dojki kada mlijeko počinje nadolaziti
- često traženje dojke od strane bebe
- nesigurnost oko toga sisa li beba dovoljno učinkovito
Dojenje traži vrijeme
Uspostava dojenja ne mora biti potpuno jasna već prvoga dana. Nekim parovima majka–beba treba više pokušaja i više podrške.
Blizina je važna kao i hrana
Beba na dojci ne traži samo mlijeko. Traži toplinu, miris, otkucaje srca, sigurnost i regulaciju koju poznaje još iz trudnoće.
Dojenje ne počinje savršenošću. Počinje blizinom, pokušajem, učenjem i povjerenjem da majka i dijete mogu pronaći svoj način.
Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled ni osobni savjet ginekologa.
