Dojenje i rizik astme: može li dulje dojenje imati zaštitni učinak?
Istraživanja pokazuju povezanost između trajanja dojenja i rizika razvoja astme u djece, dok je utjecaj na atopiju i tjelesnu težinu složeniji.
Djeca koja nisu u potpunosti dojena imaju viši rizik razvoja astme u kasnijem djetinjstvu. Svaki dodatni mjesec dojenja povezan je s postupnim smanjenjem tog rizika, dok su učinci na atopiju i tjelesnu težinu manje jasni.
Što pokazuje istraživanje
U longitudinalnom istraživanju koje je obuhvatilo više od 2.000 djece, analizirana je povezanost između trajanja dojenja, pojave astme i atopije te indeksa tjelesne mase tijekom prvih šest godina života.
Rezultati su pokazali da kraće trajanje dojenja može biti povezano s većim rizikom razvoja astme, čak i nakon korekcije za druge čimbenike poput tjelesne težine, porođajne mase i pušenja tijekom trudnoće.
Dojenje i rizik astme
Jedan od ključnih nalaza bio je da se sa svakim dodatnim mjesecom dojenja rizik razvoja astme smanjuje za približno 4%. Ovaj učinak ukazuje na moguću zaštitnu ulogu majčinog mlijeka u razvoju imunološkog sustava.
Međutim, važno je naglasiti da se radi o statističkoj povezanosti, a ne o izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi.
Što je s atopijom i tjelesnom težinom?
Za razliku od astme, nije pronađena jasna i statistički značajna povezanost između duljeg dojenja i smanjenog rizika atopije. Također, početna povezanost između kraćeg dojenja i višeg BMI-a nestala je nakon prilagodbe za druge čimbenike.
Mogući mehanizmi
Razvoj imunološkog sustava
Majčino mlijeko sadrži imunološki aktivne tvari koje oblikuju obrambeni odgovor djeteta.
Smanjenje infekcija
Manje infekcija u ranom djetinjstvu može smanjiti kasniju sklonost razvoju astme.
Utjecaj mikrobioma
Dojenje pozitivno djeluje na razvoj crijevne mikrobiote koja ima važnu ulogu u imunitetu.
Povezanost s tjelesnom težinom
Povišeni BMI povezan je s većim rizikom astme, no mehanizmi još nisu potpuno razjašnjeni.
Kako tumačiti ove rezultate
Ovakvi nalazi podupiru preporuke o dojenju kao važnoj javnozdravstvenoj mjeri, ali ne znače da će svako dijete koje nije dojeno razviti astmu ili atopiju.
Razvoj ovih bolesti ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući genetiku, okoliš i način života.
Javnozdravstveni značaj
Promicanje dojenja, osobito tijekom prvih šest mjeseci života, može imati širi utjecaj na zdravlje populacije, uključujući potencijalno smanjenje učestalosti respiratornih bolesti.
Ipak, važno je pristupiti ovoj temi bez stvaranja osjećaja krivnje kod majki koje ne mogu ili ne žele dojiti.
Dojenje kao dio rane prevencije
Dojenje je jedan od važnih čimbenika u ranom razvoju djeteta, ali nije jedini. Zdrav okoliš, pravilna prehrana i redovita medicinska skrb jednako su važni za dugoročno zdravlje.
Za individualne savjete o prehrani dojenčeta i razvoju djeteta preporučuje se razgovor s pedijatrom ili liječnikom.
Napomena: Sadržaj služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti individualni medicinski savjet. Razvoj astme i atopije ovisi o više čimbenika i zahtijeva individualnu procjenu.
