Što obuhvaća reproduktivna dob?

Reproduktivna dob obuhvaća godine između završetka pubertetskog razvoja i postupnog prijelaza u kasnu reproduktivnu dob. Njezine granice nisu jednake za svaku ženu. Određuju ih dob, funkcija jajnika, menstrualni ciklus, opće zdravlje, trudnoće, dojenje, kontracepcija i individualni životni tijek.

U tom su razdoblju jajnici hormonski aktivni, ciklusi su najčešće ovulacijski, a prirodna plodnost još postoji. Istodobno se mogu pojaviti poremećaji ovulacije, endometrioza, adenomioza, miomi, promjene endometrija, HPV infekcija i druga stanja koja zahtijevaju praćenje ili liječenje.

Menstrualni ciklus kao pokazatelj zdravlja

Menstrualni ciklus odražava usklađeno djelovanje hipotalamusa, hipofize, jajnika i maternice. Redovito krvarenje često prati urednu ovulaciju, ali samo po sebi ne dokazuje da se ovulacija dogodila u svakom ciklusu.

Promjena ranije uobičajenog ritma može biti povezana s trudnoćom, stresom, promjenom tjelesne mase, intenzivnim vježbanjem, PMOS-om, poremećajem štitnjače, hiperprolaktinemijom, smanjenjem ovarijske rezerve ili drugim ginekološkim i endokrinim stanjima.

Ovulacija, dob i plodnost

Za prirodno začeće potrebni su ovulacija, funkcionalni jajovodi, odgovarajuća kvaliteta spermija te maternica i endometrij sposobni prihvatiti embrij. Reproduktivna dob zato ne znači automatski i jednaku plodnost tijekom cijelog razdoblja.

Broj i kvaliteta jajnih stanica smanjuju se s dobi, osobito nakon sredine tridesetih godina. Testovi ovarijske rezerve mogu pomoći u procjeni očekivanog odgovora jajnika na stimulaciju, ali ne mogu pouzdano predvidjeti hoće li žena spontano zatrudnjeti niti precizno odrediti vrijeme nastupa menopauze.

Obrada neplodnosti u pravilu se preporučuje nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa ako je žena mlađa od 35 godina, odnosno nakon šest mjeseci od 35. godine nadalje. Ranija obrada opravdana je kod neredovitih ili izostalih ovulacija, endometrioze, bolesti jajovoda, prijevremene insuficijencije jajnika ili poznatoga muškog uzroka.

Planiranje trudnoće i prekoncepcijska skrb

Priprema za trudnoću ne počinje pozitivnim testom. Prekoncepcijska skrb obuhvaća razgovor o zdravstvenoj i reproduktivnoj anamnezi, kroničnim bolestima, lijekovima, cijepljenju, prehrani, tjelesnoj aktivnosti, pušenju i alkoholu te pravodobno uzimanje folne kiseline.

Ženama s dijabetesom, hipertenzijom, bolešću štitnjače, epilepsijom, autoimunom ili drugom kroničnom bolešću može biti potrebna prilagodba terapije prije začeća. Lijek ne treba samostalno prekidati jer neliječena bolest također može ugroziti trudnoću.

Nakon začeća hormonalni se sustav brzo prilagođava implantaciji, održavanju trudnoće, rastu maternice i pripremi dojki za dojenje. Te su promjene zasebno obrađene na stranici Hormoni tijekom trudnoće.

Kontracepcija i reproduktivni plan

Odabir kontracepcije treba uskladiti sa zdravstvenim stanjem, obilježjima ciklusa, rizikom tromboze, migrenom, krvnim tlakom, pušenjem, dojenjem i planom buduće trudnoće. Najprikladnija metoda nije nužno ista u svim životnim razdobljima.

Hormonske i intrauterine metode mogu biti vrlo učinkovite, dok kondom dodatno smanjuje rizik prijenosa spolno prenosivih infekcija. Nakon prestanka većine reverzibilnih metoda plodnost se vraća brzo; kontracepcija ne iscrpljuje ovarijsku rezervu.

Spolno zdravlje, HPV i preventivna skrb

Spolno zdravlje obuhvaća zaštitu od infekcija, ugodne i sigurne odnose, odsutnost prisile te mogućnost razgovora o boli, smanjenoj želji, suhoći ili drugim tegobama. Novi iscjedak, svrbež, pečenje, ranice, bol pri odnosu ili krvarenje nakon odnosa razlog su za pregled.

HPV cijepljenje i organizirani probir vrata maternice imaju različite, ali komplementarne uloge. Cijepljenje smanjuje rizik infekcije najvažnijim tipovima HPV-a, dok probir omogućuje otkrivanje promjena prije razvoja raka. Cijepljena žena i dalje treba sudjelovati u probiru prema nacionalnim preporukama.

Preventivni pregled prilagođava se dobi, simptomima, anamnezi i nalazima. Ginekološki ultrazvuk nije zamjena za probir vrata maternice, kao što uredan Papa ili HPV nalaz ne isključuje bolesti jajnika, maternice ili endometrija.

Bol, obilna krvarenja i kronične bolesti

Endometrioza i adenomioza mogu uzrokovati bolne menstruacije, kroničnu zdjeličnu bol, bolne spolne odnose i poteškoće sa začećem. Miomi i polipi češće su povezani s obilnim ili nepravilnim krvarenjem, anemijom i osjećajem pritiska, iako njihov utjecaj ovisi o veličini i položaju.

Trajnu ili progresivnu bol, krvarenje između menstruacija, krvarenje nakon odnosa, naglu promjenu ciklusa ili simptome anemije ne treba pripisati samo stresu ili životnoj dobi. Klinički pregled i ciljano odabrane pretrage omogućuju razlikovanje funkcionalnih od organskih uzroka.

Kada se javiti ginekologu?

Pregled je potreban kod novonastalih nepravilnosti ili izostanka menstruacije, vrlo obilnih krvarenja, jake ili progresivne zdjelične boli, boli pri odnosu, krvarenja između menstruacija ili nakon odnosa, neobičnog iscjetka te sumnje na trudnoću ili spolno prenosivu infekciju.

Savjetovanje je korisno i bez simptoma: pri odabiru kontracepcije, planiranju trudnoće, procjeni utjecaja kronične bolesti ili terapije na trudnoću te kada postoji zabrinutost zbog dobi i buduće plodnosti.