Porast učestalosti i smrtnosti od raka u zemljama nižeg dohotka
Tijekom posljednja tri desetljeća, stope smrtnosti od raka u zemljama višeg dohotka smanjile su se za oko 30%, dok su u zemljama nižeg dohotka porasle za približno 15%, prema najnovijoj analizi Global Burden of Disease (GBD).
Slične razlike uočene su i u pojavnosti raka te u broju godina izgubljenih zbog bolesti (DALYs – disability-adjusted life-years), što ukazuje da su potrebni znatno veći napori za suzbijanje raka u svim regijama svijeta, navodi glavna autorica studije dr. Lisa M. Force sa Sveučilišta u Washingtonu u Seattleu i suradnici.
„Ključno je da se diljem svijeta nastavi rad na smanjenju tereta raka, no većina zemalja mora ubrzati te napore“, napisali su istraživači u časopisu The Lancet.
Trendovi od 1990. do 2023. i projekcije do 2050.
GBD studija prati globalno opterećenje rakom od 1993. godine, a s godinama postaje sve detaljnija. U ovom najnovijem izvještaju međunarodni tim znanstvenika analizirao je trendove za 47 vrsta raka u razdoblju od 1990. do 2023. godine i projicirao podatke do 2050.
Od 1990. do 2023. standardizirane stope smrtnosti smanjile su se za 27% u zemljama visokog dohotka i za 34% u zemljama višeg srednjeg dohotka, dok su porasle za 17% u zemljama nižeg srednjeg dohotka i za 14% u zemljama niskog dohotka.
Sličan obrazac zabilježen je i za pojavnost raka: tijekom istog razdoblja stope pojavnosti smanjile su se za 3% u zemljama visokog dohotka i 9% u zemljama višeg srednjeg dohotka, dok su porasle za 29% u zemljama nižeg srednjeg dohotka i 24% u zemljama niskog dohotka.
Broj izgubljenih godina zbog bolesti (DALYs) pokazao je jednaku razliku — smanjenje za 31% u zemljama visokog i 38% u zemljama višeg srednjeg dohotka, ali porast za 13% u zemljama nižeg srednjeg i 10% u zemljama niskog dohotka.
U 2023. godini najčešće dijagnosticirani rak bio je rak dojke, zatim pluća, debelog crijeva, prostate i želuca. Rak pluća bio je vodeći uzrok smrti od raka, a slijedili su ga rak debelog crijeva, želuca, dojke i jednjaka.
Gotovo 42% smrtnih slučajeva od raka 2023. bilo je povezano s promjenjivim rizičnim čimbenicima – pušenjem, konzumacijom alkohola, pretilošću i tjelesnom neaktivnošću.
Gledajući prema budućnosti, istraživači predviđaju da će broj od 18,5 milijuna novih slučajeva raka i 10,4 milijuna smrti zabilježenih 2023. godine porasti na 30,5 milijuna slučajeva i 18,6 milijuna smrti do 2050. godine. Većina tog porasta proizlazit će iz rasta i starenja svjetske populacije, a ne iz povećanog rizika pojedinca.
Predviđa se da će standardizirane stope pojavnosti i smrtnosti uglavnom ostati stabilne od 2024. do 2050., uz blage padove u nekim regijama, ali i trajne razlike među dohodovnim skupinama. Između 2015. i 2030. vjerojatnost smrtnog ishoda od raka između 30. i 70. godine smanjit će se za samo 6,5%, što je daleko od cilja Ujedinjenih naroda o smanjenju prerane smrtnosti od nezaraznih bolesti za jednu trećinu.
Stručnjaci upozoravaju na usporavanje napretka
„Unatoč desetljećima globalnih napora na smanjenju tereta raka, on i dalje ostaje veliki javnozdravstveni izazov, sada i u doglednoj budućnosti“, napisali su dr. Qingwei Luo i dr. David P. Smith sa Sveučilišta u Sydneyu u pratećem uredničkom komentaru.
Autori komentara istaknuli su lošije rezultate u zemljama nižeg dohotka, što pripisuju nedovoljnom financiranju i slabim zdravstvenim sustavima koji nemaju kapacitete za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje raka u širokom opsegu. Naglasili su da prevencija mora imati središnju ulogu, jer je više od 40% smrti od raka u studiji povezano s promjenjivim čimbenicima rizika poput pušenja, alkohola, pretilosti i fizičke neaktivnosti. Suočavanje s tim ponašanjima ne bi samo smanjilo smrtnost od raka, već bi i olakšalo teret drugih nezaraznih bolesti.
Luo i Smith upozorili su da modeli razvijeni u zemljama visokog dohotka ne mogu jednostavno biti preneseni u zemlje s ograničenim resursima, već da pristupi moraju biti održivi i prilagođeni prioritetima i mogućnostima svake zemlje. Vlade bi trebale ulagati u jačanje zdravstvenih sustava i osiguravanje ravnopravnog pristupa skrbi.
Dr. Julie Gralow, glavna medicinska direktorica Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO) iz Virginije, istaknula je da ovi novi GBD podaci „trebaju poslužiti kao poziv na buđenje“ i potaknuti djelovanje kako na razini zdravstvenih djelatnika, tako i donositelja politika.
Na razini kliničara, doprinos ovisi o specijalnosti.
„Smanjenje pojavnosti raka prvenstveno je u domeni primarne zdravstvene zaštite, jer većina onkologa ne vidi pacijenta sve dok ne dobije dijagnozu raka“, rekla je Gralow za Medscape Medical News.
Smanjenje promjenjivih čimbenika rizika mora započeti rano u životu, dodala je, te uključuje edukaciju pacijenata o zdravim navikama, preporuku preventivnih cjepiva (poput onih protiv HPV-a i hepatitisa B) i naručivanje probirnih testova – što je uloga pedijatara, liječnika obiteljske medicine i ginekologa.
Nasuprot tome, onkolozi imaju najveći utjecaj nakon postavljene dijagnoze, naglasila je, ističući važnost dijagnostike, liječenja i potpore tijekom terapije kao ključnih za preživljenje.
„Kad bi svaki pacijent imao pristup visokokvalitetnoj, na dokazima utemeljenoj skrbi, smrtnost od raka već sutra bi se značajno smanjila“, zaključila je Gralow.
Govoreći iz New Yorka, gdje je sudjelovala na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i Četvrtom sastanku na visokoj razini o prevenciji nezaraznih bolesti i mentalnom zdravlju, Gralow je opisala četiri ključne strategije o kojima se raspravlja:
• Prioritet prevencije i ranog otkrivanja kroz troškovno učinkovite pristupe
• Jačanje primarne zdravstvene zaštite kao temelja borbe protiv raka
• Prilagodba rješenja lokalnim resursima, umjesto preslikavanja modela iz bogatijih zemalja
• Financijska zaštita pacijenata, kako bi svi imali pristup liječenju bez rizika od financijskog sloma
Gralow je izrazila nadu da će ovi napori UN-a potaknuti „obnovljeni osjećaj predanosti, odlučnosti, suradnje i partnerstva“ u borbi protiv globalnog tereta raka.
Cancer Incidence, Mortality Climb in Lower-Income Countries
Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.
Dr. Vesna Harni
