Manji unos proteina u srednjim godinama može povećati rizik od smrtnosti
Na temelju podataka iz kohortne studije na više od 8.000 muškaraca, manji unos proteina u prehrani u srednjoj životnoj dobi bio je značajan neovisni prediktor smrtnosti od svih uzroka u kasnijem životu.
Preporučeni prehrambeni unos proteina je 0,8 g/kg tjelesne težine. Međutim, Pedro Joaquin Ayau Aguilar, MD, sa Sveučilišta Hawaii, Honolulu, rekao je u prezentaciji na godišnjem sastanku Američkog gerijatrijskog društva da su prethodne studije o učinku proteina u prehrani na smrtnost od svih uzroka dale nedosljedne rezultate.
Kako bi bolje ispitali ove učinke, dr. Aguilar i kolege pregledali su podatke od 7.486 sudionika Kuakini Honolulu Heart Programa, prospektivne kohortne studije japansko-američkih muškaraca na Havajima.
Sudionici su podvrgnuti osnovnom pregledu 1965.-1968. u dobi od 45-68 godina i praćeni su radi utvrđivanja smrtnosti do 31. prosinca 2022. Istraživači su stvorili kvintile prehrambenih proteina/kg kategorizirane kao biljni ili životinjski izvori. Obučeni dijetetičari radili su sa sudionicima kako bi dovršili 24-satno prisjećanje na dijetu, a primarni ishod bila je smrtnost od svih uzroka.
Sveukupno, prosječni unos proteina u ispitivanoj populaciji bio je 1,5 g/kg tjelesne težine; prosječni unos životinjskih proteina bio je 1,1 g/kg, odnosno 0,4 g/kg biljnih proteina.
U analizi prilagođenoj dobi, stope mortaliteta na 1000 osoba-godina bile su značajno veće s nižim ukupnim unosom proteina, s 39,7 na 1000 osoba-godina i 36,8 na 1000 osoba-godina u prvom odnosno petom kvintilu (P < ,0001 ).
Podaci pokazuju dosljednost među vrstama proteina
Trendovi su bili slični za unos životinjskih i biljnih proteina, sa 39,6 i 36,5 stopa smrtnosti na 1000 osoba-godina za prvi odnosno peti kvintil.
"Sve ove kategorije imale su značajan trend, s najnižim kvintilom koji pokazuje najveću stopu smrtnosti", rekao je dr. Aguilar u svojoj prezentaciji.
Dr. Aguilar je rekao da je studija ograničena nekoliko čimbenika, uključujući homogenu populaciju japanskih muškaraca i nemogućnost donošenja zaključaka o uzroku i posljedici. Međutim, dodao je da su velika kohorta, dugotrajno praćenje i potpuni nadzor mortaliteta ojačali rezultate.
Što se tiče kliničkih implikacija studije, "vjerujem da dodaje skupu dokaza o tome kako prehrana utječe na zdravlje, a [podaci] nam mogu pomoći da bolje savjetujemo naše pacijente o njihovom unosu makronutrijenata kako bismo optimizirali svoje zdravlje", rekao je dr. Aguilar u sesija pitanja i odgovora nakon prezentacije.
Rekao je: "Potrebno je više istraživanja kako bi se točnije definiralo koja je vrsta proteina i u kojim količinama optimalna za zdravlje", kao i kako drugi makronutrijenti u različitim fazama života utječu na zdravlje i životni vijek.
Iako je minimalni preporučeni dnevni unos proteina u prehrani 0,8 g/kg tjelesne težine, odnos između unosa proteina u prehrani i smrtnosti od svih uzroka ostaje nejasan, rekla je Shelly Gray, PharmD, profesorica farmacije na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta Washington, u intervjuu.
Dr. Gray, koji je moderirao sesiju studije, složio se da je potrebno više istraživanja prije nego što se može raspravljati o kliničkim implikacijama.
Lower Protein Intake In Midlife May Increase Mortality Risk - Medscape - May 16, 2024.
Dr. Vesna Harni