Što je perimenopauza?

Perimenopauza obuhvaća menopauzalnu tranziciju i prvih 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije. Najčešće započinje u četrdesetim godinama, ali dob početka, trajanje i intenzitet simptoma znatno se razlikuju među ženama.

U ranoj fazi trajna razlika između duljine uzastopnih ciklusa može iznositi sedam ili više dana. U kasnijoj fazi pojavljuju se razdoblja bez menstruacije koja traju 60 ili više dana. Menopauza se može potvrditi tek naknadno, nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, ako za njihov izostanak ne postoji drugi uzrok.

Zašto se tijelo mijenja?

Smanjivanjem broja funkcionalnih folikula odgovor jajnika postaje manje predvidiv. Ovulacije su sve češće nepravilne ili izostaju, proizvodnja progesterona može biti smanjena, a vrijednosti estradiola mogu snažno oscilirati — od vrlo visokih do niskih.

Perimenopauza zato nije jednostavno i ravnomjerno „opadanje estrogena”. Upravo promjenjivost hormona i poremećaj njihova uobičajenog ritma objašnjavaju zašto se simptomi mogu pojavljivati u valovima i razlikovati između pojedinih ciklusa.

Promjene menstrualnog ciklusa

Promjena ciklusa često je prvi prepoznatljiv znak menopauzalne tranzicije. Menstruacije mogu dolaziti ranije ili kasnije, pojedini ciklusi mogu izostati, a krvarenje može postati oskudnije ili obilnije.

Anovulacijski ciklusi i neujednačeno djelovanje estrogena i progesterona mogu dovesti do nepravilnog rasta i ljuštenja endometrija. Međutim, krvarenje može biti povezano i s trudnoćom, miomima, polipima, adenomiozom, bolestima štitnjače, poremećajima zgrušavanja, lijekovima ili promjenama endometrija.

Obrada se prilagođava dobi, obrascu krvarenja i čimbenicima rizika. Može obuhvatiti ginekološki pregled, ultrazvuk, laboratorijsku obradu te prema indikaciji procjenu ili uzorkovanje endometrija.

Valunzi, noćno znojenje i san

Valung je iznenadan osjećaj topline koji se najčešće širi preko lica, vrata i gornjeg dijela tijela, često uz znojenje, crvenilo ili osjećaj lupanja srca. Noćno znojenje može uzrokovati učestala buđenja i značajno narušiti kvalitetu sna.

Nesanica nije uvijek samo posljedica valunga. Na san mogu utjecati promjene raspoloženja, stres, apneja u snu, sindrom nemirnih nogu, lijekovi, alkohol i druge bolesti. Zato liječenje treba prilagoditi dominantnom uzroku i intenzitetu tegoba.

Raspoloženje, koncentracija i kvaliteta života

Tijekom perimenopauze mogu se pojaviti razdražljivost, tjeskoba, promjenjivo raspoloženje, osjećaj mentalne usporenosti ili smanjena koncentracija. Rizik depresivnih simptoma može biti veći, osobito u žena koje su ih imale ranije.

Hormonske oscilacije nisu jedino objašnjenje. Poremećen san, radno opterećenje, partnerski odnosi, skrb za djecu ili starije članove obitelji i druge životne promjene mogu dodatno opteretiti emocionalno zdravlje.

Trajna potištenost, gubitak interesa, izražena tjeskoba ili misli o samoozljeđivanju zahtijevaju pravodobnu stručnu procjenu i ne smiju se smatrati samo očekivanim dijelom perimenopauze.

Seksualno i urogenitalno zdravlje

Promjene seksualne želje u perimenopauzi mogu biti povezane s hormonima, umorom, raspoloženjem, odnosom s partnerom, lijekovima, tjelesnom slikom ili bolnim spolnim odnosom. Ne postoji jedan hormonski uzrok koji jednako djeluje na sve žene.

Smanjena lubrikacija, suhoća, pečenje, iritacija i nelagoda tijekom odnosa mogu se pojaviti već u prijelaznom razdoblju. Slične simptome mogu uzrokovati infekcije, dermatoze i druga stanja vulve i rodnice, pa novi ili uporni simptomi zaslužuju pregled.

Plodnost i kontracepcija

Plodnost se tijekom perimenopauze znatno smanjuje, ali povremena ovulacija i spontana trudnoća i dalje su moguće. Neredovita menstruacija zato nije pouzdana kontracepcijska metoda.

Izbor kontracepcije ovisi o zdravstvenom stanju, krvarenju, pušenju, migreni, krvnom tlaku, riziku tromboze i drugim čimbenicima. Pojedine metode istodobno mogu smanjiti obilna krvarenja ili druge tegobe, ali zahtijevaju individualnu procjenu.

Kako se postavlja dijagnoza?

U žena starijih od 45 godina s tipičnim simptomima i promjenama ciklusa dijagnoza je najčešće klinička. Jedan nalaz FSH-a, estradiola ili AMH-a nije pouzdan jer se vrijednosti tijekom menopauzalne tranzicije mogu izrazito mijenjati.

Laboratorijska obrada može biti potrebna kada su simptomi atipični, kada nastupe prije očekivane dobi ili kada treba isključiti trudnoću, poremećaj štitnjače, hiperprolaktinemiju, anemiju ili drugi uzrok tegoba. Hormonska kontracepcija može prikriti prirodni obrazac ciklusa i otežati procjenu menopauzalnog stadija.

Liječenje se prilagođava simptomima

Perimenopauzu nije potrebno liječiti ako simptomi ne smetaju ženi. Kada narušavaju san, raspoloženje, seksualno zdravlje, radnu sposobnost ili svakodnevni život, dostupne su hormonske i nehormonske mogućnosti liječenja.

Odabir ovisi o vodećim simptomima, menstrualnom krvarenju, potrebi za kontracepcijom, osobnoj i obiteljskoj anamnezi te mogućim kontraindikacijama. Hormonsko liječenje ne propisuje se prema jednom laboratorijskom nalazu, nego nakon individualne procjene koristi i rizika.

Redovita tjelesna aktivnost, nepušenje, ograničavanje alkohola, uravnotežena prehrana i zaštita sna važni su za dugoročno zdravlje, ali izražene tegobe nije potrebno podnositi oslanjajući se samo na promjene životnih navika.

Kada je potreban pregled?

Ginekološka procjena preporučuje se kod obilnog ili produljenog krvarenja, krvarenja između menstruacija ili nakon odnosa, nove zdjelične boli, simptoma anemije, izrazitih valunga, dugotrajne nesanice, promjena raspoloženja ili tegoba koje narušavaju kvalitetu života.

Pregled je važan i prije početka hormonskog liječenja te kada se simptomi pojave prije 40. godine. Naglo vrlo obilno krvarenje uz slabost, omaglicu, nesvjesticu ili otežano disanje zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.