Primjena botulinskog toksina u ginekologiji
Kronična zdjelična bol – vaginizam – vulvodinija
Poremećaji zdjeličnog dna obuhvaćaju širok spektar tegoba koje mogu značajno utjecati na kvalitetu života žena. Najčešće se susreću kronična zdjelična bol, trajni vaginizam, vulvodinija i sindrom vulvarnog vestibulitisa (VVS). Riječ je o stanjima koja zahtijevaju individualiziranu dijagnostičku obradu i multidisciplinarni terapijski pristup.
Kronična zdjelična bol
Kronična zdjelična bol pogađa oko 15% žena u dobi od 18 do 50 godina. Definira se kao bol koja traje najmanje šest mjeseci, može biti lokalizirana ili difuzna, a može zahvaćati mišiće, živce, ligamente ili unutarnje organe.
Najčešći uzroci uključuju:
- endometriozu
- kroničnu upalnu bolest zdjelice
- sindrom zdjelične kongestije
- mišićnu disfunkciju i spazme zdjeličnog dna
- neuropatsku bol
Dijagnoza zahtijeva detaljnu anamnezu, ginekološki pregled, laboratorijsku i ultrazvučnu obradu te, po potrebi, suradnju fizioterapeuta i neurologa. Liječenje je najčešće kombinirano: analgetici, hormonska terapija, fizioterapija zdjeličnog dna, relaksacijske tehnike i ciljana farmakoterapija.
Vaginizam
Vaginizam je stanje trajnog ili ponavljajućeg nevoljnog grča mišića dna zdjelice, što otežava ili onemogućuje penetraciju. Može biti primarni (od prvog pokušaja penetracije) ili sekundarni (nastaje nakon razdoblja uredne spolne funkcije).
Simptomi uključuju:
- izrazitu bol pri pokušaju penetracije
- nemogućnost ginekološkog pregleda
- osjećaj zatvaranja ili “zida” u rodnici
- strah i anticipatorni spazam
Liječenje uključuje fizioterapiju zdjeličnog dna, biofeedback, psihoseksualnu terapiju, postepenu desenzitizaciju, a kod težih oblika i botulinum toksin A.
Vulvodinija
Vulvodinija je kronična bol u vulvi bez jasno prepoznatljivog uzroka. Simptomi mogu biti žareća, sjeckajuća ili probadajuća bol, osjetljivost na dodir, osjećaj sirovosti i iritacije. Često zahvaća predvorje rodnice (vestibulodynia), gdje je bol najizraženija.
Liječenje se temelji na:
- lokalnim anesteticima
- antidepresivima i antikonvulzivima za neuropatsku bol
- fizioterapiji zdjeličnog dna
- biofeedbacku
- biološkim tretmanima poput PRP-a
- botulinskom toksinu A kod izraženog mišićnog spazma ili pridruženog vaginizma
Botulinski toksin A u ginekologiji
Minimalno invazivna terapija za bolne poremećaje zdjeličnog dna
Botulinski toksin A zauzima važno mjesto u liječenju poremećaja zdjeličnog dna. Primjenjuje se ciljanim injekcijama u mišiće dna zdjelice ili u osjetljiva područja vulve. Djeluje tako da smanjuje mišićne grčeve i blokira oslobađanje neurotransmitera odgovornih za bol.
Prednosti terapije:
- minimalno invazivan postupak
- kratko trajanje tretmana
- dobra podnošljivost
- učinak 3–6 mjeseci
- mogućnost kombiniranja s fizioterapijom, PRP-om ili laserom
Botulinski toksin A i kronična zdjelična bol
Injekcije u prenapete mišiće dna zdjelice smanjuju njihov tonus i prekidaju ciklus bol–spazam–bol. Terapija značajno poboljšava mobilnost, smanjuje dispareuniju i olakšava svakodnevne aktivnosti. Najbolji rezultati postižu se uz EMG vođenje, koje omogućuje preciznu aplikaciju.
Botulinski toksin A u liječenju vaginizma
Kod umjerenog i teškog vaginizma botulinski toksin A pruža izrazitu korist. Privremeno smanjuje mišićni spazam, omogućuje bezbolan ginekološki pregled i postupno vraćanje normalne spolne funkcije. U mnogih pacijentica dovoljno je jedno liječenje, dok je kod drugih potrebno ponavljanje tretmana svakih nekoliko mjeseci.
Botulinski toksin A za vulvodiniju i vestibulodyniju
Terapija je posebno korisna kada su bol i hipertonus mišića udruženi. Toksin smanjuje prenapetost, olakšava dodir i smanjuje hiperreaktivnost živčanih završetaka. Učinak traje 12–14 tjedana, a pacijentice često navode znatno poboljšanje kvalitete života.
Zaključak
Poremećaji zdjeličnog dna kompleksna su stanja koja zahtijevaju individualiziran pristup, kombiniranje terapija i kontinuiranu podršku. Botulinski toksin A predstavlja visoko učinkovitu i minimalno invazivnu opciju liječenja kod žena koje pate od kronične zdjelične boli, vaginizma i vulvodinije, osobito kada druge terapije nisu dale dovoljan učinak.
Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.
Dr. Vesna Harni












