Reprodukcijska endokrinologija
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Osnove neplodnosti
Reprodukcijska endokrinologija
Reprodukcijska endokrinologija proučava hormone i složene povratne sprege koje upravljaju pubertetom, menstrualnim ciklusom, ovulacijom, oplodnjom, trudnoćom, perimenopauzom i menopauzom. Razumijevanje odnosa između hipotalamusa, hipofize, jajnika, maternice i drugih endokrinih organa temelj je za prepoznavanje hormonskih poremećaja i razumijevanje plodnosti.
Hormoni kao jezik reproduktivnog sustava
Reproduktivna funkcija ne ovisi o djelovanju samo jednog hormona. Ona nastaje kao rezultat stalne komunikacije između središnjega živčanog sustava, hipotalamusa, hipofize, jajnika, maternice, nadbubrežnih žlijezda, štitnjače i metaboličkih signala iz cijelog organizma.
Hipotalamus ritmički oslobađa gonadotropin-oslobađajući hormon, GnRH. On potiče hipofizu na lučenje folikulostimulirajućeg hormona, FSH-a, i luteinizirajućeg hormona, LH-a. Pod njihovim utjecajem u jajniku sazrijevaju folikuli, stvaraju se estradiol, progesteron i androgeni te se priprema ovulacija.
Hormoni jajnika istodobno djeluju na maternicu, endometrij, vrat maternice, dojke, kosti, krvne žile, mozak i brojna druga tkiva. Njihove koncentracije djeluju i povratno na hipotalamus i hipofizu, čime nastaje dinamičan sustav pozitivnih i negativnih povratnih sprega.
Reprodukcijski hormoni ne djeluju odvojeno
Laboratorijski nalaz pojedinog hormona ne može se pravilno tumačiti bez podatka o životnoj dobi, danu menstrualnog ciklusa, pravilnosti menstruacija, uporabi hormonskih lijekova, trudnoći, tjelesnoj masi i kliničkim simptomima.
Jednaka vrijednost FSH-a, LH-a, estradiola ili progesterona može imati različito značenje na početku ciklusa, u vrijeme ovulacije, u lutealnoj fazi, trudnoći ili perimenopauzi. Zato se reprodukcijska endokrinologija temelji na razumijevanju hormonskih obrazaca, a ne samo pojedinačnih laboratorijskih brojeva.
Os hipotalamus–hipofiza–jajnik
Središnji regulator ženskog reproduktivnog sustava jest os hipotalamus–hipofiza–jajnik. Njezini dijelovi djeluju povezano i stvaraju ritam menstrualnog ciklusa.
GnRH se ne oslobađa neprekidno, nego u pulsovima. Učestalost i jačina tih impulsa mijenjaju se tijekom ciklusa i utječu na odnos lučenja FSH-a i LH-a. Ako je ritam GnRH-a poremećen, može doći do nepravilne ovulacije, anovulacije ili amenoreje.
Temeljne teme reprodukcijske endokrinologije
Ove cjeline objašnjavaju hormonske sustave koji upravljaju reproduktivnim zdravljem od puberteta do menopauze.
Os hipotalamus–hipofiza–jajnik
Kako hipotalamus, hipofiza i jajnici komuniciraju putem GnRH-a, FSH-a, LH-a i hormona jajnika.
Ženski spolni hormoni
Estradiol, progesteron, androgeni, FSH, LH, prolaktin, AMH i drugi hormoni važni za ciklus i plodnost.
Hormonska regulacija menstrualnog ciklusa
Folikularna faza, ovulacija, lutealna faza i menstruacija kao dijelovi jedinstvenoga hormonskog ciklusa.
Hormonska regulacija ovulacije
Od odabira dominantnog folikula i porasta estradiola do LH vala i oslobađanja jajne stanice.
Hormoni tijekom trudnoće
Uloga hCG-a, progesterona, estrogena, prolaktina, relaksina i placentnih hormona u razvoju trudnoće.
Hormoni u perimenopauzi
Promjenjiva ovarijska funkcija, neredovite ovulacije i oscilacije FSH-a, estradiola i progesterona.
Hormoni u menopauzi
Promjene nakon prestanka folikularne aktivnosti jajnika i njihov utjecaj na različite organske sustave.
Hormonski poremećaji i plodnost
Kako promjene u radu jajnika, hipofize, štitnjače, nadbubrežnih žlijezda i metabolizma mogu utjecati na začeće.
Najvažniji reprodukcijski hormoni
Svaki hormon ima specifičnu ulogu, ali njegovo djelovanje ovisi o fazi ciklusa i odnosu s drugim hormonima.
GnRH
Hormon hipotalamusa koji se oslobađa pulsno i upravlja lučenjem FSH-a i LH-a iz hipofize.
FSH
Potiče rast i sazrijevanje folikula te stvaranje estradiola u granuloza stanicama jajnika.
LH
Sudjeluje u stvaranju ovarijskih androgena, završnom sazrijevanju jajne stanice, ovulaciji i nastanku žutog tijela.
Estradiol
Glavni estrogen reproduktivne dobi. Sudjeluje u rastu endometrija i pozitivnoj povratnoj sprezi koja prethodi LH valu.
Progesteron
Stvara ga prvenstveno žuto tijelo nakon ovulacije. Preobražava endometrij i priprema ga za moguću implantaciju.
AMH
Stvaraju ga granuloza stanice preantralnih i malih antralnih folikula. Koristi se kao biljeg ovarijske rezerve.
Prolaktin
Važan je za razvoj dojke i laktaciju, dok povišene vrijednosti izvan trudnoće mogu ometati GnRH i ovulaciju.
Androgeni
Stvaraju se u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama te služe kao prekursori estrogena, ali njihov višak može poremetiti ovulaciju.
AMH nije izravna mjera plodnosti
AMH pruža informaciju o količini preostalih folikula i očekivanom odgovoru jajnika na stimulaciju, ali ne mjeri izravno kvalitetu jajnih stanica i ne može samostalno predvidjeti hoće li žena prirodno zatrudnjeti.
Vrijednost AMH-a treba tumačiti zajedno s dobi, brojem antralnih folikula, menstrualnim ciklusima, ranijim operacijama jajnika i ostalim nalazima. Najvažniji pojedinačni čimbenik kvalitete jajnih stanica ostaje životna dob žene.
Hormonska regulacija menstrualnog ciklusa
Menstrualni ciklus započinje prvim danom menstruacije. Na početku ciklusa porast FSH-a potiče skupinu folikula na rast. Jedan od njih najčešće postaje dominantan i postupno stvara sve više estradiola.
Umjeren porast estradiola djeluje negativnom povratnom spregom i smanjuje lučenje FSH-a, čime se omogućuje nastavak razvoja dominantnog folikula. Kada visoka koncentracija estradiola traje dovoljno dugo, povratna sprega privremeno postaje pozitivna i nastaje nagli porast LH-a.
LH val pokreće završno sazrijevanje jajne stanice i ovulaciju. Nakon ovulacije ostatak folikula pretvara se u žuto tijelo, koje stvara progesteron i estradiol. Ako trudnoća ne nastane, žuto tijelo propada, koncentracije hormona padaju i započinje menstruacija.
Povratne sprege reproduktivnih hormona
Hormonski sustav održava ravnotežu tako što koncentracija hormona jajnika povratno mijenja aktivnost hipotalamusa i hipofize.
Negativna povratna sprega
Estradiol, progesteron i inhibini u većem dijelu ciklusa ograničavaju lučenje GnRH-a, FSH-a i LH-a.
Pozitivna povratna sprega
Dugotrajnije visoka koncentracija estradiola neposredno prije ovulacije potiče nastanak LH vala.
Inhibin B
Stvara se pretežno u folikularnoj fazi i sudjeluje u regulaciji lučenja FSH-a.
Inhibin A
Stvara ga prvenstveno žuto tijelo u lutealnoj fazi i također sudjeluje u negativnoj povratnoj sprezi na FSH.
Kada nastaje hormonski poremećaj
Hormonska ravnoteža može biti poremećena na različitim razinama. Uzrok može biti u hipotalamusu, hipofizi, jajniku, štitnjači, nadbubrežnim žlijezdama ili u metaboličkim signalima koji obavještavaju mozak o energetskoj raspoloživosti organizma.
Hipotalamički poremećaji
Energetski manjak, nagli gubitak težine, intenzivna tjelesna aktivnost, kronični stres ili bolest mogu smanjiti pulsno lučenje GnRH-a.
Poremećaji hipofize
Hiperprolaktinemija, tumori i drugi poremećaji mogu promijeniti lučenje gonadotropina i zaustaviti ovulaciju.
Ovarijski poremećaji
PMOS, smanjena ovarijska rezerva i prijevremena insuficijencija jajnika mogu promijeniti razvoj folikula i ovulaciju.
Štitnjača i nadbubrežne žlijezde
Poremećaji hormona štitnjače, kortizola i nadbubrežnih androgena mogu utjecati na ciklus i reproduktivnu funkciju.
Metabolički čimbenici
Inzulinska rezistencija, povišena ili preniska tjelesna masa i poremećaji energetskog metabolizma mogu utjecati na os hipotalamus–hipofiza–jajnik.
Lijekovi i hormoni
Određeni lijekovi mogu povisiti prolaktin, smanjiti gonadotropine ili izravno promijeniti funkciju jajnika i menstrualni ciklus.
Redovito krvarenje nije uvijek dokaz ovulacije
Većina žena s pravilnim ciklusima ovulira, ali menstruacijsko ili nepravilno krvarenje ne dokazuje samo po sebi da je došlo do urednog sazrijevanja folikula i oslobađanja jajne stanice.
Kada postoji sumnja na poremećaj ovulacije, procjena se može temeljiti na obrascu menstrualnih ciklusa, folikulometriji, progesteronu određenom u odgovarajućem dijelu lutealne faze i drugim ciljanim hormonskim nalazima.
Hormoni tijekom životnih razdoblja žene
Reprodukcijski hormoni mijenjaju se tijekom cijeloga života. U djetinjstvu je os hipotalamus–hipofiza–jajnik relativno mirna. U pubertetu se postupno aktivira pulsno lučenje GnRH-a, započinje razvoj sekundarnih spolnih obilježja i uspostavlja se menstrualni ciklus.
U reproduktivnoj dobi hormonska aktivnost poprima ciklički obrazac. Tijekom trudnoće dominiraju hormoni žutog tijela i posteljice, dok nakon poroda prolaktin podržava stvaranje mlijeka i može privremeno kočiti ovulaciju.
U perimenopauzi se broj folikula smanjuje, ciklusi postaju promjenjivi, a vrijednosti FSH-a i estradiola mogu snažno oscilirati. Menopauza nastupa nakon prestanka folikularne aktivnosti jajnika i obilježena je trajno niskim vrijednostima estradiola i progesterona te povišenim gonadotropinima.
Povezane teme
Reprodukcijska endokrinologija pruža temelj za razumijevanje menstrualnog ciklusa, ovulacijskih poremećaja, hormonskih nalaza i uzroka neplodnosti.
Osnove neplodnosti
Pregled hormonalnih, ovulacijskih, tubarnih, materničnih, muških i drugih čimbenika povezanih s plodnošću.
Ovulacija
Sazrijevanje folikula, oslobađanje jajne stanice, plodni dani i hormonski znakovi ovulacije.
Poremećaji ovulacije i anovulacija
Najčešći uzroci neredovitih ili odsutnih ovulacija i njihov utjecaj na ciklus i plodnost.
Neplodnost i PMOS
Kako hiperandrogenizam, inzulinska rezistencija i poremećena folikulogeneza utječu na ovulaciju.
Hormonski status u obradi neplodnosti
Kada se određuju FSH, LH, estradiol, progesteron, prolaktin, TSH, AMH i drugi hormoni.
Životna razdoblja žene
Promjene reproduktivne funkcije od puberteta i prve menstruacije do perimenopauze i menopauze.
Kada hormoni mogu utjecati na plodnost
Neredovite ili odsutne menstruacije, vrlo kratki ili produljeni ciklusi, galaktoreja, simptomi bolesti štitnjače, hiperandrogenizam ili znakovi smanjene ovarijske funkcije mogu upućivati na hormonski poremećaj koji zahtijeva ciljanu procjenu.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Hormonski nalazi tumače se prema dobi, fazi menstrualnog ciklusa, simptomima, primijenjenim lijekovima i cjelokupnoj kliničkoj slici.