Ovisnost se u širem smislu može opisati kao bolesno stanje koje nastaje kao posljedica uzimanja nekih tvari (kava, nikotin, alkohol, droge, lijekovi itd.) ili upuštanja u određene aktivnosti (kockanje, surfanje na internetu, igranje igrica, gledanje televizije, korištenje Facebooka itd.) koje trenutno uzrokuju ugodu, ali čije dugotrajno i učestalno korištenje ometa normalne životne aktivnosti i narušava zdravlje.
Za osobu koja je izgubila kontrolu nad vlastitim ponašanjem i koja zbog potrebe za osjećajem ugode unatoč posljedicama nanovo poseže za sredstvima ovisnosti ili određenim aktivnostima kažemo da je ovisnik.
Različite vrste ovisnosti karakteriziraju točno određeni simptomi. Ipak, za sve je zajedničko da se tijekom vremena razvija tolerancija ili neosjetljivost zbog čega ovisnici imaju potrebu za sve većom količinom opojne tvari ili aktivnosti da bi se postigao osjećaj ugode. Ako ovisniku izostane uzimanje sredstava ovisnosti, dolazi do apstinencijske krize ili krize ustezanja.
Prate je neugodni simptomi, kao što mučnine, poremećaj rada srca i krvnog tlaka, bolovi u mišićima, drhtavica, nemir, razdražljivost, nesanica i sl. Budući da je liječenje ovisnosti vrlo težak i dugotrajan proces, potrebno je raditi na njezinu sprečavanju / prevenciji.
Nikotinizam - ovisnost o pušenju
Većina pušača, iako svjesna opasnosti udisanja duhanskog dima, redovito puši cigarete jer su ovisni o nikotinu i o ritualu pušenja. Unatoč tomu što zdravstvene organizacije naglašavaju štetno djelovanje duhanskog dima, što zakon regulira zabranu pušenja na javnim mjestima, što većina pušača ima želju za prestankom pušenja i unatoč činjenici da ih više milijuna godišnje doista pokuša prestati pušiti, ipak samo manje od 7% njih doista izdrži bez cigarete dulje od godinu dana. Istraživanja su pokazala da manje šanse za uspjeh imaju osobe dužeg pušačkog staža i one koje su počele pušiti u ranoj mladosti.
Dim cigarete širi se zrakom te osim na pušače štetno djeluje i na osobe u njihovoj okolini. Pritom one postaju pasivni pušači. Osobito je štetno njegovo djelovanje na plod ako majka puši tijekom trudnoće. Duhanski je dim smjesa koja sadrži više od 4 000 za zdravlje štetnih kemijskih tvari. Najštetniji sastojci su nikotin, katran i ugljikov monoksid.
Nikotin je uljasta, bezbojna tekučina, karakterističnog mirisa. Djeluje na živčani sustav uzrokujući ovisnost. Jedan je od najjačih otrova. Do mozga krvlju dolazi za 7 sekundi. Posljedice trovanja nikotinom su glavobolja, povraćanje, blijeda i znojna koža, ubrzano kucanje srca, vrtoglavica, a u najtežim slučajevima može doći do prestanka disanja i gubitka svijest. Osim na živčani, nikotin djeluje i na krvožilni sustav. Sužava krvne žile, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca.
Katran je zajedničko ime za 50-tak različitih spojeva duhanskog dima. Njihovo je zajedničko svojstvo da se talože na stijenkama dušnika i plućnih mjehurića. Otežavaju disanje, zbog čega ih se organizam nastoji riješiti iskašljavanjem. Imaju kancerogeno djelovanje pa izazivaju rak. S obzirom na to da su katranski spojevi smeđe do crne boje, odgovorni su za karakterističan izgled pušačkih pluća.
Ugljikov monoksid je plin bez boje i mirisa. Poznat je pod svojim nazivom krvni otrov, jer je njegova sposobnost vezanje za crvene krvne stanice veća u odnosu na kisik. Stoga im umanjuje sposobnost prijenosa kisika do stanica.
Posljedice djelovanja duhanskog dima na pojedine organe obuhvaćaju sljedeće promjene:
Utjecaj na mozak:
- uzrokuje ovisnost, česte glavobolje i vrtoglavice, a dovodi se i u usku vezu s moždanim udarom,
Utjecaj na usnu šupljinu:
- pušači imaju žute zube i loš zadah, a nerijetko oboljevaju od raka usne šupljine i ždrijela.
Utjecaj na srce i krvne žile
- sužava krvne žile, povisuje krvni tlak, ubrzava rad srca, uzrokuje bolesti srca i srčani udar.
Utjecaj na pluća:
- otežava disanje, potiče kašalj, uzrokuje razvoj kronične bolesti i rak pluća.
Utjecaj na kožu:
- koža postaje suha, žuta i naborana, a nerijetko i neugodnog mirisa.
Utjecaj na mišiće:
- mišići pušača dobivaju manju količinu kisika te se pri vježbanju lakše umaraju.
Od cigareta slabi kvaliteta sperme, a problem s plodnošću kod muškaraca izaziva oksidativni stres kao posljedica reaktivnih molekula koje izazivaju oštećenje stanica. Oksidativni stres se povezuje s pretilošću, alkoholom, prehranom, zagađenjem i pušenjem.
Redovito uzimanje droga, poput kanabisa djeluje pogubno na spermu. Dok muškarci puše kanabis, njihovi spermiji plivaju prebrzo i jednostavno izgore prije nego dođu do jajašca, tvrde stručnjaci. Muškarci koji na dan puše od jedne do dvije kutije cigareta imaju spermu lošije kvalitete i manji broj spermija nego nepušači, potvrdila su istraživanja.
Nekontrolirano i redovito pijenje alkoholnih pića dovodi do razvoja bolesti alkoholizma. Osobu koja je ovisna o uzimanju alkohola i pokazuje poremećaje u ponašanju naziva se alkoholičarom. Ovisnost uzrokuje otrovna tvar, alkohol etanol koji je glavni sastojak svih alkoholnih pića. Glavna su obilježja alkoholizma: snažna želja (potreba) za alkoholom, gubitak kontrole pijenja nakon što se započne, tolerancija na alkohol, zanemarivanje radnih, obiteljskih i drugih obveza te nastavak pijenja unatoč nastalim problemima. Redovito uzimanje alkoholnih pića dovodi do oštećenja cijelog organizma i promjena u ponašanju. Nakon konzumacije, alkohol ulazi u krv i raznosi se do svih stanica tijela i tako djeluje na cijeli organizam prije nego se razgradi. Brzina razgradnje ovisi o količini alkohola unesenog u organizam. Više od 90% alkohola razgrađuje se u jetri. Stoga pijenje alkohola nerijetko dovodi do propadanja jetre, tj. ciroze jetre. Ostatak alkohola izlučuje se znojem i mokraćom
U malim količinama alkohol uzrokuje laganu opijenost, veselo i prijateljsko raspoloženje, pričljivost, osječaj da se nešto može lakše napraviti iako u stvarnosti nije tako. Javlja se prividni osjećaj da su problemi nestali. Povećanjem količine popijenog alkohola smanjuje se oštrina vida, osoba postaje slobodnijeg ponašanja i hrabrija učiniti neke stvari koje se inače ne bi usudila. Zbog toga alkoholizirane osobe često uzrokuju prometne nesreće. Daljnim pijenjem alkohola osoba gubi ravnotežu, tetura, otežano diše, postaje agresivna, a u konačnici može doći do gubitka svijesti.
Posljedice djelovanja alkohola na organizam
Utjecaj na mozak:
- uzrokuje poremećaj ravnoteže, drhtanje ruku, usporene reflekse, iskrivljene vizije, gubitak pamćenja i nesvjesticu
Utjecaj na srce:
- oštećuje krvne žile, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca
Utjecaj na jetru:
- uzrokuje hepatitis koji pogoduje razvoju ciroze jetre, često sa smrtnim ishodom. Povećava rizik od raka jetre
Utjecaj na želudac:
- zbog visoke energetske vrijednosti može pridonijeti debljanju. Otrovan je te može potaknuti povraćanje. Zbog oslabljenog imuniteta alkoholičari su skloni upalama probavnih organa, a može uzrokovati čir i rak želuca.
Utjecaj na spolne organe:
- pojačana konzumacija alkohola može biti uzrokom bolnih i neredovitih menstruacija, izostanka erekcije, ali i neplodnosti. Alkohol utječe na apsorpciju cinka koji je izrazito važan za zdravu spermu. Ispijanje alkohola u razumnim količinama ne utječe na kvalitetu sperme, ali alkoholizam smanjuje broj spermija.
1. Sedativi kao što su tioridazin i MAO blokeri ostvaruju štetnu učinke poput erektilne impotencije i smetnje u ejakulaciji.
2. Antipsihotici / cimetidin: hiperprolaktinemija, seksualna disfunkcija, ginekomastija.
3. Antihipertenzivi / rezerpin, klonidin, hidralazin, metildopa, propranolol, metoprolol, tijazid spironolakton: smetnje u orgazmu, erektilna impotencija, gubitak libida.
4.Kemoterapeutici izravno oštećuju spolne žlijezde.
5. Alkohol, djelotvorni princip je etanol. Učinci: smetnje u hipotalamo-hipofiznoj osovini i suptilnoj regulaciji funkcije spolnih žlijezda, oštećenje jetre, izravno toksično djelovanje na spolne žlijezde.
6. Droge kao heroin/metadon izazivaju erektilnu impotenciju, smetnje u ejakulaciji i smetnje u funkciji jajnika.
7. Droge kao marihuana i kokain uzrokuju pad razine testosterona i imaju negativan utjecaj na spermatogenezu.
Dr. Vesna Harni
