Normalan menstrualni ciklus
Menstrualni ciklus obuhvaća fiziološke promjene u organizmu žene koje se ponavljaju u pravilnim ritmičkim intervalima s manjim odstupanjima, a rezultiraju pojavom mjesečnice, menstrualnog krvarenja koncem ciklusa ili nastupanjem trudnoće kada mjesečnica izostane. U idealnim uvjetima menstrualni ciklus traje 28 ± 3 dana, računajući od 1. dana posljednjeg do 1. dana slijedećeg menstrualnog krvarenja. Uz moguća odstupanja, normalne varijacije u duljini menstrualnog ciklusa obuhvaćaju raspon od 24 do 35 dana.
Prva polovica menstrualnog ciklusa se naziva folikularna faza, a naziv je dobila po tome što se tijekom ove faze razvija 'vodeći' ili 'dominantni' folikul – mjehurić s jajnom stanica, bez kojeg ne može nastupiti trudnoća. Sredinom menstrualnog ciklusa, kada ovaj mjehurić naraste na oko 20 mm, dolazi do njegovog pucanja i oslobađanje jajašca. Ovo je najplodniji trenutak u jednom menstrualnom ciklusu, naziva se ovulacija i nastupa u prosjeku 14. dana ciklusa, ali se može javiti i ranije i kasnije.
Druga polovica menstrualnog ciklusa se naziva lutealna faza i karakterizira ju nastanka lutealnog tjelešca (korpus luteum, žuto tijelo) iz folikula koji je ovulirao. Ova faza je prilično konstantne duljine od 12 - 14 dana. Fiziološka odstupanja duljine ciklusa počivaju prije svega na varijacijama u duljini folikularne faze. Velike su individualne razlike ne samo u duljini ciklusa, nego i u intenzitetu menstrualnog krvarenja. Oscilacije su osobito izražene u vrijeme javljanja prve menstruacije - menarhe, kao i u vrijeme oko zadnje menstrucije koja se naziva menopauza. Izostanak menstrualnog krvarenja – amenoreja, prije svega je vezan uz nastanak trudnoće, premda postoje i drugi uzroci.
Najznačajnije promjene koje se dešavaju tijekom menstrualnog ciklusa u organizmu žene su promjene na jajniku koje obuhvaćaju folikulogenezu, sazrijevanje jajašca, pucanje folikula i ovulaciju, oslobađanje jajašca u jajovod, njegovo prihvaćanje i transport u materničnu šupljinu, ali i promjene endometrija, sluznice maternice u smislu njegove proliferacije i sekrecijske transformacije.
Kontrolni mehanizmi lučenja spolnih hormona
Opisane promjene stoje pod kontrolom suptilnih regulacijskih mehanizama koji obuhvaćaju endokrinološku aktivnost hipotalamusa i drugih dubokih jezgara mozga koje pripadaju limbičkom sustavu, hipofize i jajnika, odnosno hormona koji se stvaraju u ovim organima. Hormon koji kontrolira otpuštanje regulacijskih hormona iz hipfize se naziva GnRH - Gonadotropin Releasing-Hormon – GnRH i stvara se u hipotalamusu. Veoma veliki utjecaj na izlučivanje (amplitudu i frekvenciju) ovog hormona posjeduju vanjski utjecaji kao što su stres, raspoloženje, tjelesna težina i osjetilni dojmovi, koji se akumuliraju u limbičkom sustavu. Hormoni koji izravno kontroliraju funkciju jajnika su folikulostimulirajući hormon – FSH, i luteinizirajući hormon – LH, koje stvara hipofiza. Ova dva hormona se nazivaju gonadotropini, a njihovo izlučivanje je pod kontrolom GnRH. Hipotalamus i duboke moždane jezgre, kao dio limbičkog sustava predstavljaju najviši regulacijski centar, koji putem promjena u amplitudi i frekvenciji izlučivanja GnRH regulira funkciju prednjeg režnja hipofize.
Otpuštanje GnRH nije kontinuirano i konstantno, nego je pulzacijskog karaktera, pri čemu utjecaj na amplitudu i učestalost ovog pulsa imaju i drugi neurotransmiteri kao što su dopamin, noradrenalin, acetilkolin, GABA, melatonin, endorfini i dr., a njihova razina ovisi o međudjelovanju mentalne aktivnosti i emocionalnih promjena.
Utjecaj stresa i emocija na menstrualni ciklus objašnjava se prekomjernom inhibicijom hipotalamičkog generatora GnRH pulsa koja nastaje djelovanjem ß-endorfina, čije pojačano oslobađanje stimulira regularot izlučivanja kortikotropnog hormona – Corticotropin Releasing Hormon – CRH, koji se pojačano stvara u stresnim uvjetima. Na isti način, GnRH izaziva u hipofizi pulzacijsko oslobađanje gonadotropina FSH i LH, čiji ritam otpuštanja i amplituda oscilacija u otpuštanju reguliraju funkciju jajnika, sazrijevanje jajašca, ovulaciju i funkciju žutog tijela. Tijekom folikularne faze FSH i LH se oslobađaju svakih 1 - 2 sata, a u lutealnoj fazi svakih 3 - 4 sata, što ukazuje na povratni učinak progesterona na inhibiciju ovog pulsa. Gonadotropini stimuliraju rast i sazrijevanje folikula u jajniku, u kojima je smješteno jajašce. Tijekom folikularne faze je prije svega važan FSH, dok je za urednu funkciju žutog tijela koje nastaje iz prsnutog folikula nakon ovulacije odgovoran LH.
Rastući folikul, osim što sadrži jajnu stanicu, stvara hormon estradiol, a s luteinizacijom folikularnih stanica nakon ovulacije, započinje i produkcija progesterona. Estradiol i progesteron izravno su odgovorni za cikličke promjene koje se dešavaju u endometriju, a koje služe njegovoj pripremi za prihvaćanje oplođenog jajašca i nastanak posteljice, odnosno trudnoće.
Pad razine estradiola i progesterona uslijed prestanka funkcije žutog tijela jajnika koncem ciklusa u kojem nije došlo do začeća rezultira ljuštenjem endometrija i Menstrualnim krvarenjem.
Ciklična priroda menstrualnog ciklusa
Ciklična priroda menstrualnog ciklusa povezuje se s drugim cikličnim, makrokozmičkim zbivanjima u prirodi kao što su plima i oseka, smjena godišnjih doba, odnosno mjesečev ciklus. Ciklične promjene koje se dešavaju u tijelu žene ne odnose se samo na protok tekućina i biokemijskih tvari, već obuhvaćaju protok i način primanja informacija i shvaćanja vlastite kreativnosti. Sazrijevanje jajašca tijekom prve faze menstrualnog ciklusa simbolički označuje pripremu za rađanje nekoga drugoga.
Porast razine estrogena tijekom ove faze prati pojačana aktivnost lijeve hemisfere (rječitost) i smanjena aktivnost desne hemisfere mozga (vizualno-prostorna sposobnost). Većina žena u ovoj fazi se izvrsno osjeća, oduševljavaju ih nove ideje, pune su energije i poleta.
Ovulacija je vrhunac mentalne i emotivne kreativnosti, za što je vjerojatno odgovoran porast razine FSH i LH. Seksualna želja dosiže vrhunac upravo u ovo vrijeme. Druga faza ciklusa predstavlja doba procjenjivanja i razmišljanja, osvrtanje na ono što je stvoreno, kao i na negativne ili teške aspekte života koji bi se trebali promijeniti ili prilagoditi. Tijekom ove faze žena se okreće više prema unutra, pripremajući se za razvitak nečega što dolazi iz same njene dubine.
Neposredno prije menstruacije i za vrijeme menstruacije, slično kao kod tamne faze mjeseca, žena se povlači u sebe, i doima kao da je životna sila za neko vrijeme nestala. Žena je usporenija, i postoji potreba za više odmora. Često postoji želja za pospremanjem, ormara, domova, radnih mjesta, odnosno svojih života. Prirodno biološko čišćenje prati na taj način i psihološko čišćenje.
dr. Vesna Harni
